Slavonija

Slavonija je povijesna regija u isto?noj Hrvatskoj . Le?i između rijeke Drave na sjeveru (granica s Mađarskom ), Save na jugu (granica s BiH ), planine Papuk na zapadu i Dunava na istoku (granica s Srbijom ), s izuzetkom Srijema (granica između Slavonije i Srijema nije precizno određena). Slavonija je glavna ?itnica i poljoprivredno najrazvijeniji dio Hrvatske.

Povijest

Regija je prvotno bila dio rimske pokrajine Panonije , a nakon propasti Rimskog Carstva , naseljavaju je Slaveni . Lokalna plemena ovdje stvaraju svoju prvu dr?avu, koja ?e stupiti u savez s Avarima. Prije dolaska Mađara u Panoniju, Slaveni formiraju relativno usko povezanu zajednicu sve od zapadnih Karpata do Sjevernog Balkana, te ?ine ve?inu stanovni?tva na zapadnoj obali Dunava sve do Alpa. Slavonija se u to doba prose?e od dana?nje zapadne Vojvodine do Isto?nih Alpa. Stanovnici regije sebe identificiraju jednostavno kao "slaveni", odnosno "sloven(c)i/slavon(c)i", tako ih identificiraju i njihovi jugo-zapadni susjedi latini kao Sclaveni, dok ih susjedi Bavarci identificiraju kao Vendi sve od njihove najzapadnije ina?ice oko izvora rijeke Drave do Dunava. Tomislav I. osvaja dio panonskih kne?evina pa 925. godine one postaju dio Hrvatske Kraljevine. 1091. godine regiju osvajaju Mađari, 11 godina prije ostatka tada?nje hrvatske dr?ave. Tada postaje administrativna jedinica nezavisna od Hrvatske, i takva ostaje sve do 19. stolje?a.
Nakon poraza hrvatsko-mađarske vojske u bitci na Moha?kom polju 1526. regija prelazi u vlast Osmanskog Carstva . 12. o?ujka godine 1689. na brdu Sokolovcu kod Po?ege , fra Luka Ibri?imovi? je s narodnom vojskom razbio Turke, te je tom prigodom dobio nadimak Sokol. Fra Luka i njegova narodna vojska odigrali su veliku ulogu u oslobođenju Slavonije. Mirovnim sporazumom u Srijemskim Karlovcima 1699. , dolazi pod Habsbur?ku krunu zajedno s ostatkom Hrvatske, ali postaje druga?ija geografska i administrativna jedinica od one prija?nje srednjovjekovne. Tamo gdje je ranije Slavonija bila regija između rijeke Drave i Kupe, Habsbur?ka Slavonija je bila njezina isto?nija varijanta rijetko naseljenih teritorija između Drave i Save. U prvo vrijeme Habsbur?ke vladavine bila je autonomno kraljevstvo, dok su ju?ni dijelovi bili dio Vojne krajine , pod upravom Ratnog vije?a u Be?u . Nakon revolucije 1848. Hrvatska i Slavonija ?ine autonomnu Hrvatsko-Slavonsku regiju, koja 1867. dolazi u ugarski dio monarhije. 1881. Vojna krajina se kona?no sjedinjuje s civilnom Hrvatskom, ?ime se cijela regija opet nalazi pod hrvatskom vla??u.

Nakon raspada Austro-Ugarske , Slavonija postaje dio Kraljevine Jugoslavije , gdje je od 1929. dio Savske banovine. Za vrijeme Drugog svjetskog rata spada u njema?ku okupacijsku zonu Nezavisne Dr?ave Hrvatske , a nakon rata postaje dio Socijalisti?ke Republike Hrvatske, unutar SFRJ .

Za vrijeme demokratskih promjena i raspada Jugoslavije 1990. , hrvatski su Srbi preuzeli kontrolu nad podru?jima sa srpskim stanovni?tvom u dijelovima isto?ne i zapadne Slavonije. Na tim je podru?jima tijekom ≫ Balvan-revolucije ≪ uspostavljena autonomna jedinica koja je 1991. naknadno preuređena u međunarodno nepriznatu paradr?avu pod nazivom ≫ Republika Srpska Krajina ≪ (RSK), ^[1]^[2] sa ciljem da se odcijepi od Hrvatske ^[3]^[4] i pripoji Srbiji. Isto?ni dio je nazvan Autonomna srpska regija Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, a sadr?avala je podru?ja isto?no od Osijeka , Vinkovaca i sjeveroisto?no od ?upanje (cijela Baranja , gradovi Vukovar i Ilok ). Zapadni dio sadr?avao je podru?je oko sela Oku?ani i ve?i dio planine Psunj . U svibnju 1995. Zapadna regija je vra?ena Hrvatskoj nakon vojne operacije Bljesak . Isto?na regija je predana mirovnoj misiji Ujedinjenih Naroda ( UNTAES ) 1996. , a 1998. vra?ena je Hrvatskoj.

Gospodarstvo

Na poljoprivrednim povr?inama uzgajaju se ve?inom ?itarice ( p?enica i kukuruz ), industrijsko bilje ( ?e?erna repa , uljarice, krmno bilje i duhan ), te u ne?to manjoj mjeri vo?e ( jabuke , kru?ke , ?ljive ). U isto?nom dijelu razvijeno je i vinogradarstvo . U sto?arskoj proizvodnji prevladava govedarstvo i svinjogojstvo . Razvijeno je i ribnja?arstvo .

Slavonske ?ume pru?aju va?an izvor drvne građe (posebno visokokvalitetni hrast lu?njak ). Iskori?tavanje ?uma , koje je zapo?elo jo? sredinom 19. stolje?a, i danas je vrlo aktivno, ali zbog nerazvijenosti procesa obrade, ne predstavlja posebno profitabilnu gospodarsku granu.

Najpoznatije tvrtke iz Slavonije su:

Turizam

Zahvaljuju?i brojnim rje?icama i potocima, o?uvanim ?umama, sa?uvan je tradicionalni lovni i ribolovni turizam, te seoski turizam. Slavonija i Baranja su idealne destinacije za turiste koji ?ele provesti odmor u miru i ti?ini, daleko od gradskih gu?vi.
Slavoniju okru?uju tri rijeke: Sava , Drava i Dunav tvore?i prostor iznimne ljepote s bogatim ?umama, pa?njacima i bre?uljcima. U Slavoniji su brojni dvorci i ljetnikovci koji su nekad pripadali bogatim obiteljima, te daju posebnu dra? ovom dijelu Hrvatske. Najve?i grad u Slavoniji je Osijek, smje?ten na rijeci Dravi, predstavlja zanimljivu turisti?ku destinaciju s brojnim parkovima, kulturnim spomenicima i brojnim zabavnim sadr?ajima.

Baranja je prirodno najbolje izdvojena cjelina. Prostire se između Drave, Dunava i granice s Mađarskom. Na mjestu gdje se spajaju rijeke Dunav i Drava, priroda je napravila osobit fenomen Park prirode Kopa?ki rit . Kopa?ki rit bogat je ?ivotinjskim i biljnim svijetom. 1967. god. progla?en je parkom prirode, a u?e podru?je zoolo?kim rezervatom. Ve?a mjesta na podru?ju Slavonije i Baranje su: Osijek, Vukovar, Vinkovci, Slavonski brod, Po?ega, Daruvar, Nova Gradi?ka, Kutjevo, ?upanja, đakovo, Na?ice, Virovitica. Ve?ina smje?taja su pansioni s apartmanima i sobama ili hoteli. Glavna turisti?ka ponuda Slavonije i Baranje bazirana je na lovnom turizmu , ribolovu, te seoskom turizmu , tj. agroturizmu.

Stanovni?tvo

Ve?ina stanovni?tva su Hrvati , dok su Srbi i Bo?njaci najve?e nacionalne manjine .

Etni?ki sastav po ?upanijama

Viroviti?ko-podravska : 89,47% Hrvati , 6,08% Srbi , 0,27% Mađari , 0,25% Albanci , 0,10% ?esi
Osje?ko-baranjska : 83,89% Hrvati , 6,73% Srbi , 2,96% Mađari , 0,65% Slovaci , 0,30% Romi , 0,29% Nijemci , 0,26% Albanci , 0,15% Slovenci , 0,12% Bo?njaci , 0,11% Crnogorci
Po?e?ko-slavonska : 88,68% Hrvati , 5,54% Srbi , 0,92% Talijani , 0,90% ?esi , 0,26% Mađari , 0,17% Albanci , 0,14% Slovaci
Brodsko-posavska : 93,98% Hrvati , 3,02% Srbi , 0,33% Romi , 0,21% Bo?njaci , 0,18% Ukrajinci , 0,16% Albanci
Vukovarsko-srijemska : 78,27% Hrvati , 15,45% Srbi , 1,00% Mađari , 0,88% Rusini , 0,65% Slovaci , 0,56% Bo?njaci , 0,24% Albanci , 0,23% Ukrajinci

U Isto?noj je Hrvatskoj prema rezultatima posljednjega popisa stanovni?tva iz 2011. godine ?ivjelo ukupno 806.192 stanovnika, ili 19.8% ukupnog stanovni?tva Hrvatske. U odnosu na 1991. godinu (977.391 stanovnik) zabilje?ena je ukupna depopulacija ili pad ukupnoga broja stanovnika od 13.5% (apsolutno za 171 199 osobe). ^[5]

Gradovi

Preko 20.000 stanovnika (2021.)

Grad	?upanija	Povr?ina (km ²)	Stanovni?tvo (Popis 2021.)
Osijek	Osje?ko-baranjska	171 km²	96.848
Slavonski Brod	Brodsko-posavska	50,27 km²	50.039
Vinkovci	Vukovarsko-srijemska	94,21 km²	31.057
đakovo	Osje?ko-baranjska	170 km²	23.687
Vukovar	Vukovarsko-srijemska	100,26 km²	23.536
Po?ega	Po?e?ko-slavonska	133,91 km²	22.364

Ispod 20.000 stanovnika (2021.)

Grad	?upanija	Povr?ina (km ²)	Stanovni?tvo (Popis 2021.)
Virovitica	Viroviti?ko-podravska	178,49 km²	19.366
Na?ice	Osje?ko-baranjska	205,54 km²	14.336
Nova Gradi?ka	Brodsko-posavska	49,58 km²	11.719
Slatina	Viroviti?ko-podravska	156 km²	11.524
Novska	Sisa?ko-moslava?ka (mali dio ?upanije)	317 km²	11.234
Daruvar	Bjelovarsko-bilogorska (mali dio ?upanije)	64 km²	10.159
Valpovo	Osje?ko-baranjska	141,67 km²	9.783
?upanja	Vukovarsko-srijemska	88,94 km²	9.246
Pleternica	Po?e?ko-slavonska	198,13 km²	9.243
Beli??e	Osje?ko-baranjska	69 km²	8.884
Donji Miholjac	Osje?ko-baranjska	134,6 km²	8.063
Beli Manastir	Osje?ko-baranjska	55 km²	8.053
Pakrac	Po?e?ko-slavonska	358,82 km²	7.095
Ilok	Vukovarsko-srijemska	129,46 km²	5.147
Lipik	Po?e?ko-slavonska	212 km²	5.126
Otok	Vukovarsko-srijemska	136,15 km²	4.902
Kutjevo	Po?e?ko-slavonska	173,61 km²	4.886
Orahovica	Viroviti?ko-podravska	123,9 km²	4.552