Republika Sijera Leone Republic of Sierra Leone
Zastava Grb
Geslo Unity - Freedom - Justice ( engleski : Jedinstvo - sloboda - pravda)
Himna High We Exalt Thee, Realm of the Free
Polo?aj Sijera Leonea
Glavni grad	Freetown
Slu?beni jezik	engleski
Dr?avni vrh
-  Predsjednik	Julius Maada Bio
-  Predsjednik Vlade	Jacob Jusu Saffa
Neovisnost	Od Ujedinjenog Kraljevstva 27. travnja 1961.
Povr?ina	116. po veli?ini
- ukupno	71.740 km 2
- % vode	0,2 %
Stanovni?tvo	102. po veli?ini
- ukupno ( 2000 )	5.426.618
-  gusto?a	76/km 2
Valuta	leone (100 centa 1 )
Pozivni broj	232
Internetski nastavak	.sl
1 izvan upotrebe

Sijera Leone je dr?ava u zapadnoj Africi na obali Atlantskog oceana . Na sjeveru i istoku grani?i s Gvinejom , a na jugu s Liberijom . Ime Sijera Leone ( ?panjolski Sierra Leon prema izvornom portugalskom Serra Leoa ) zna?i "planine lavice". Sijera Leone zauzima povr?inu od 71 740 km ² (27% ve?a od Hrvatske ) i procjenjuje se da u njoj ?ivi između 5,4 do 6,4 milijuna stanovnika . U povijesti je poznata kao centar trgovine robljem . U Sijera Leoneu vlada tropska klima , s raznolikim okoli?em od savana do ki?nih ?uma . Glavni grad je Freetown , koji je ujedno i najve?i grad, ekonomski, obrazovni i financijski centar. Drugi najve?i grad je Bo, a ostali ve?i gradovi su Kenema, Makeni i Koidu Town.

Sijera Leone je podijeljena u 4 zemljopisne oblasti ili regije : Sjeverna, Isto?na, Ju?na i Zapadna pokrajina, koje su dalje podijeljene u 14 oblasti ili ?upanija . Svaka ?upanija ima svoju direktno izabranu lokalnu vladu , poznatu kao ?upanijsko vije?e. Sijera Leone ima 6 op?ina : Freetown, Bo, Kenema, Makeni, Koidu Town i Bonthe, koje direktno izabiru svoje op?insko vije?e , koje predvodi gradona?elnik . Sijera Leone je parlamentarna republika , ?lanica Britanske zajednice naroda ( eng . Commonwealth of Nations , ili kra?e Commonwealth ), kojoj je na ?elu predsjednik dr?ave , koji je ujedno i predsjednik vlade Sijera Leonea. Zakonodavna vlast je nezavisna i na ?elu joj je Vrhovni sud. Od nezavisnosti 1961. u Sijera Leoneu prevladavaju dvije glavne politi?ke stranke: Narodna stranka Sijera Leonea (engl. Sierra Leone People's Party ili SLPP) i Svenarodni kongres (engl. All People's Congress ili APC). Postoje i druge politi?ke stranke, ali bez ve?eg utjecaja na politiku .

Glavna privredna grana je rudarstvo , posebno vezano uz dijamante , a Sijera Leonea spada u 10 najve?ih proizvođa?a dijamanata u svijetu. Osim dijamanta, izvoz ruda ili mineralnih sirovina je njihov glavni dohodak , jer Sijera Leonea spada među najve?e proizvođa?e titanija i boksita , a zna?ajan je proizvođa? i zlata u svijetu. Sijera Leonea ima među najve?im nalazi?tima u svijetu minerala rutila , koji se koristi kao sna?ni bijeli pigment u bojama i kao za?titna obloga kod elektroda za zavarivanje . Usprkos prirodnim bogatstvima, 70% stanovnika ?ivi u siroma?tvu.

U Sijera Leoneu prevladavaju muslimani (preko 60%), ali postoji i sna?na kr??anska manjina. Sijera Leone se smatra među najtolerantnijim vjerskim nacijama u svijetu, budu?i da su prisutni brojni brakovi između razli?itih vjerskih pripadnika. Muslimani i kr??ani surađuju vrlo dobro, a vjerski sukobi su vrlo rijetki. U Sijera Leoneu postoji 16 etni?kih skupina , s vlastitim jezicima i obi?ajima . Dvije najve?e skupine su Mende (prevladavaju u jugoisto?nom Sijera Leoneu) i Temne (prevladavaju u sjevernom Sijera Leoneu). Iako je engleski jezik slu?beni jezik, kojim se govori u ?kolama i dr?avnim ustanovama, glavni jezik za sporazumijevanje i trgovinu između razli?itih etni?kih skupina je jezik Krio (mje?avina engleskog i nekoliko domoroda?kih afri?kih jezika).

Između 1991. i 2002. je vladao oru?ani sukob između Vlade i gerilskog pokreta Revolucionarnog Ujedinjenog Fronta (RUF), u kojem je poginulo preko 50 000 ljudi, glavnina infrastrukture u dr?avi je bilo uni?teno, a preko 2 milijuna ljudi je bilo u izbjegli?tvu (uglavnom u Gvineji je bilo preko milijun izbjeglica iz Sijera Leonea). Rat je bio obilje?en brutalnostima, unakazivanjem civila i nova?enjem djece, zbog ?ega je gerilski vođa Foday Sankoh optu?en za ratne zlo?ine , a okon?an je vojnom intervencijom Ujedinjenog Kraljevstva i Gvineje 2000. Nakon ?to je 18. sije?nja 2002. predsjednik dr?ave Ahmad Tejan Kabbah slu?beno objavio zavr?etak građanskog rata , u Sijera Leoneu je zavladala demokracija .

Zemljopis [ uredi | uredi kod ]

Du? obale prostire se do 100 km ?iroka mo?varna nizina, prekinuta planinskim poluotokom Sierra Leone na kojem se nalazi glavni grad Freetown . U unutra?njosti se izdi?u podru?ja savana na sjeveru i bre?uljkastih ?uma na jugu , a na istoku se nalaze planine od kojih je najvi?a Bintimani (1 948 m) u lancu Loma. Sijera Leone je dr?ava na obali Atlantskog oceana i le?i između 7º i 10º sjeverne zemljopisne ?irine ; na sjeveru i istoku grani?i s Gvinejom , a na jugu s Liberijom . ^[1]

Sijera Leone zauzima povr?inu od 71 740 km ² (27% ve?a od Hrvatske ) i procjenjuje se da u njoj ?ivi između 5,4 do 6,4 milijuna stanovnika . Sredi?nji dio je aluvijalna (nastala otapanjem ledenjaka ) nizina, u kojoj ima ?uma , grmlja i obradivog tla , koje ?ini 43% povr?ine Sijera Leonea. Na sjeveru je mje?avina ?uma i savana, dok su na jugu ki?ne ?ume i obradivo tlo. Na zapadu je obala na Atlantskom oceanu duga oko 400 kilometara, u kojoj se mogu prona?i prekrasne uvale . Jedan dio obale pokrivaju mo?vare i ?ume mangrova . Glavni grad Freetown je smje?ten na poluotoku, koji okru?uje tre?u najve?u prirodnu luku na svijetu.

Klima je tropska , s dva potpuno razli?ita godi?nja razdoblja, ki?ne sezone od svibnja do studenog i suhog razdoblja od prosinca do svibnja, u kojem je prisutan harmatan, hladni i suhi vjetar koji pu?e iz Sahare , pa no?ne temperature spu?ta i do 16 ºC. Prosje?na temperatura je 26 °C , a mo?e porasti i do 36 °C.

Prirodni okoli? [ uredi | uredi kod ]

Ljudske aktivnosti vode do sve ve?eg uni?tavanja prirodnog okoli?a u Sijera Leoneu, uklju?uju?i neobnovljivo kori?tenje obradivog tla, osiroma?enja zemlji?ta i sve ve?eg gubitka vode , pretjerane sje?e ?uma zbog dobivanja ogrijevnog drva, pove?anja podru?ja za pa?njake i sve ve?u urbanizaciju . Kr?enje ?uma predstavlja glavnu opasnost za uni?tavanje i osiroma?enje prirodnog okoli?a, a smatra se da je ono poraslo 7,3% za vrijeme oru?anog sukoba od 1991. do 2002. ^[2]

Afri?ki divlji pas je gotovo istrebljen u Sijera Leoneu. Formalno postoji 55 za?ti?enih podru?ja koja pokrivaju 4,5% zemlji?ta. U Sijera Leoneu je poznato 2090 vrsta vi?ih biljaka , 147 vrsta sisavaca , 626 vrsta ptica , 67 vrsta gmazova , 35 vrsta vodozemaca i 99 vrsta riba . U zadnje vrijeme postoji sve ve?a opasnost od nedozvoljenog ribolova , koje je u nekih podru?jima jedini izvor prihoda za lokalno stanovni?tvo. Od 2005. se radi na za?titi ki?nih ?uma u nacionalnom parku Gola, u jugoisto?nom dijelu Sijera Leonea. Nacionalni park Outamba-Kilimi je smje?ten na sjeverozapadu Sijera Leonea, u blizini granice s Gvinejom .

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Tragovi ljudskih naselja u Sijera Leoneu potje?u jo? iz mlađeg kamenog doba ili neolitika, a stari su preko 2500 godina. Bantu -plemena Mende (u jugoisto?nom Sijera Leoneu) i Temne (u sjevernom Sijera Leoneu) ?ivjela su u svojim plemenskim savezima. ?eljezo se po?elo koristiti u 9. stolje?u, tako da se poljoprivreda po?ela razvijati od 10. stolje?a na obalama Atlantskog oceana. Guste ki?ne ?ume su ?titile Sijera Leone od islamskog utjecaja, koje je provodilo Malijsko Carstvo , ali ipak utjecaj islama je sve vi?e ja?ao od 18. stolje?a. ^[4]

Godine 1462. Portugalac Pedro de Sintra dopro je do obala dana?njeg Sijera Leonea. Uskoro je na ovom podru?ju osnovan ve?i broj europskih trgova?kih postaja ( Nizozemci , Francuzi i Britanci ), a svi su ih koristili za prodaju robova . U prvo naselje Granville Town je doselilo dosta crnaca , biv?ih robova koji su slu?ili u britanskoj vojsci za vrijeme Ameri?kog rata za neovisnost , te prebjegli i oslobođeni robovi koji su na?li uto?i?te u Engleskoj . Bolesti i neprijateljstvo domorodaca su potjerali prvu grupu doseljenika, pa je tek druga grupa od 64 kolonizatora uspjela odr?ati naselje. 1787. britanski su filantropi osnovali naselje Freetown za oslobođene robove koje je 1808. godine postalo britanska krunska kolonija. Temelj dru?tva u Freetownu je 400 robova koje su s brodova za prijevoz roblja spasili britanski brodovi, te ih 1787. iskrcali zajedno s 30 bijelih prostitutki iz londonskih predgrađa.

Za vrijeme kolonijalne vladavine Britanaca u Sijera Leoneu, domoroda?ko stanovni?tvo je podignulo nekoliko neuspje?nih pobuna, od kojih su najve?e 1898., 1955. i 1956. godine. Zna?ajno je napomenuti da je tvtka De Beers dobila 1935. godine koncesiju na sve rudnike u Sijera Leoneu, u trajanju od 98 godina. Od 1924. godine Sijera Leone je podijeljen na koloniju i protektorat, s dva razli?ita politi?ka uređenja , ?to je postalo izvor sve ve?ih sukoba. Potkraj kolonijalnoga doba u Sijera Leoneu je bilo 1 766 615 domorodaca prema 598 Europljana. ^[5]

Dana 27. travnja 1961. godine zemlja je dobila neovisnost i postala ?lanicom Commonwealtha . Prvi predsjednik bio je Siaka Stevens . Nakon vojnih udara 1967. i 1968. progla?ena je republika. 1977. vladaju?a stranka Svenarodni kongres (APC) je promijenila Ustav , stvoriv?i jednopartijski sustav u dr?avi, ?to je dovelo do velikih nemira, koje je vojska i policija ugu?ila. Nakon ?to je Siaka Stevens oti?ao u mirovinu 1985., njegovi nasljednici su obilje?ili sve ve?u korupciju u dr?avi. 1987. novi predsjednik Joseph Saidu Momoh je zatvorio vi?e od 60 politi?kih protivnika, dok su ?estorica do?ivjela i smrt vje?anjem 1989. godine.

Gradanski rat od 1991. do 2001. [ uredi | uredi kod ]

Godine 1991. zapo?eo je oru?ani sukob Vlade i gerilskog pokreta Revolucionarnog Ujedinjenog Fronta (RUF) koji se borio, uz podr?ku liberijskog predsjednika Charlesa Taylora, za pravedniju raspodjelu prihoda dobivenih prodajom dijamanata . Sijeraleonski pobunjenici ili RUF nisu, kako im ime to govori, bili ni revolucionari ni kontrarevolucionari, nisu bili niti borci za slobodu ili pravdu. Nastali kao paravojska liberijskoga predsjednika Charlesa Taylora, u po?etku su propagirali borbu protiv korumpirane vlasti, ali vrlo brzo je postao jasan njihov pravi cilj ? kontrola rudnika dijamanata. 1996. RUF ne samo da je kontrolirao sve ve?e rudnike dijamanata u Sijera Leoneu, nego je gotovo osvojio i Freetown . Svoje pristalice stjecali su svakodnevno siju?i strah i teror . Pod okriljem no?i upadali su u sela, odvodili bi mu?karce, a onima koji bi odbili po?i s njima odsijecali su ruke. Pohlepa za dijamantima bila je tolika, da danas u Sijera Leoneu ?ivi 30 000 ljudi bez ruku. Ludilu i kaosu, ili kako su Sijeraleonci rekli, prokletstvu dijamanata, tada se nije nazirao kraj. Gotovo sve postrojbe koje su se tada borile za rudnike da bi pove?ale broj svojih pripadnika, po?ele su otimati djecu po selima stvaraju?i od njih vojnike. ^[6]

Nakon ?to je na kopu pronađen dijamant , vlasnik ga zatim odnosi u Bo, drugi sijeraleonski grad po veli?ini. Tamo ima na stotine neuglednih ureda koji otkupljuju dijamante. Ru?no naslikane reklame donosiocu nebru?enih dijamanata ne obe?avaju novac , ve? vre?u od 50 kg bra?na , lopatu , hla?e . Otkupljiva?i dragog kamenja mahom su Arapi , i to Libanonci . Nakon ?to je dijamant dospio njima u ruke, uz određenu naknadu prebacuju ga u Freetown. Tada u posjed dijamanata dolaze međunarodni krijum?ari, koji ih nerijetko skrivene u ?arapama prebacuju u Europu. Tada brusionice u Belgiji ili Nizozemskoj , ne samo da im daju sjaj nego im i ustostru?e cijenu. Najve?i dijamant ikada pronađen u Sijera Leoneu je veli?anstveni ‘The Star of Sierra Leone’, veli?ine 969 karata . Neu?inkovite odnosno nepostoje?e uredbe otvorile su ovim “ krvavim dijamantima ” slobodan put do međunarodnog tr?i?ta , koji se prodaju kupcima koji i ne znaju?i za njihovo porijeklo kupuju taj isti kamen?i? u ime ljubavi.

Rat je bio obilje?en brutalnostima, unakazivanjem civila i nova?enjem djece, zbog ?ega je gerilski vođa Foday Sankoh optu?en za ratne zlo?ine, a okon?an je vojnom intervencijom Ujedinjenog Kraljevstva i Gvineje 2000. U sukobu je poginulo preko 50 000 ljudi, glavnina infrastrukture u dr?avi je bila uni?tena, a preko 2 milijuna ljudi je bilo u izbjegli?tvu (uglavnom u Gvineji je bilo preko milijun izbjeglica iz Sijera Leonea).

Regije i ?upanije [ uredi | uredi kod ]

Sijera Leone je podijeljena u 4 zemljopisne oblasti ili regije : Sjeverna, Isto?na, Ju?na i Zapadna pokrajina, koje su dalje podijeljene u 14 oblasti ili ?upanija . Svaka ?upanija ima svoju izravno izabranu mjesnu vladu , poznatu kao ?upanijsko vije?e. Sijera Leone ima 6 op?ina : Freetown, Bo, Kenema, Makeni, Koidu Town i Bonthe, koje direktno izabiru svoje op?insko vije?e , koje predvodi gradona?elnik . Sijera Leone je parlamentarna republika , ?lanica Britanske zajednice naroda ( eng . Commonwealth of Nations , ili kra?e Commonwealth ), kojoj je na ?elu predsjednik dr?ave , koji je ujedno i predsjednik vlade Sijera Leonea. Zakonodavna vlast je nezavisna i na ?elu joj je Vrhovni sud. Od nezavisnosti 1961. u Sijera Leoneu prevladavaju dvije glavne politi?ke stranke: Narodna stranka Sijera Leonea (engl. Sierra Leone People's Party ili SLPP) i Svenarodni kongres (engl. All People's Congress ili APC). Postoje i druge politi?ke stranke, ali bez ve?eg utjecaja na politiku .

Stanovni?tvo [ uredi | uredi kod ]

Najve?e etni?ke skupine su Mende (34,6%), Temne (31,7%), Limba (8,4%) i Kono (5,2%). Ve?ina stanovnika su muslimani (60%), slijede pripadnici doma?ih religija (30%) i kr??ani (10%). Procjenjuje se da je u Sijera Leoneu 2010. ?ivjelo 5 245 695 stanovnika , s porastom stanovni?tva od 2,216% godi?nje. Od sveukupnog stanovni?tva 41,7% je mlađih ispod 15 godina. 62% stanovni?tva ?ivi na selu , izvan gradova , ali se sve vi?e ljudi naseljava u gradovima, i to 2,9% godi?nje. Gusto?a stanovni?tva se dosta razlikuje, pa je tako u Zapadnoj gradskoj zoni, uklju?uju?i glavni grad Freetown, gusto?a stanovni?tva 1224 osoba po ?etvornom kilometru , dok je na primjer u ?upaniji Koinadugu gusto?a stanovni?tva 21,4 osobe po ?etvornom kilometru. O?ekivana prosje?na ?ivotna dob je 41 godinu.

Iako je engleski jezik slu?beni jezik, kojim se govori u ?kolama i dr?avnim ustanovama, glavni jezik za sporazumijevanje i trgovinu između razli?itih etni?kih skupina je jezik Krio (mje?avina engleskoga i nekoliko domoroda?kih afri?kih jezika) i govori ga 97% stanovni?tva.

Religije u Sijera Leoneu [ uredi | uredi kod ]

U Sijera Leoneu prevladavaju muslimani (preko 60%), ali postoji i sna?na kr??anska manjina. Sijera Leone se smatra među najtolerantnijim vjerskim nacijama u svijetu, budu?i da su prisutni brojni brakovi između razli?itih vjerskih pripadnika. Muslimani i kr??ani surađuju vrlo dobro, a vjerski sukobi su vrlo rijetki.

Etni?ke skupine [ uredi | uredi kod ]

U Sijera Leoneu postoji 16 etni?kih skupina , s vlastitim jezicima i obi?ajima . Dvije najve?e skupine su Temne , kojih ima 35% (prevladavaju u sjevernom Sijera Leoneu) i Mende , kojih ima 31% (prevladavaju u jugoisto?nom Sijera Leoneu). Sijera Leone se smatra među najtolerantnijim etni?kim i vjerskim nacijama u svijetu, budu?i da su prisutni brojni brakovi između razli?itih etni?kih pripadnika. Za Temne se smatra da su do?li iz Gvineje .

Tre?a po veli?ini etni?ka skupina su Limba , kojih ima 8,5% i predstavljaju domoroda?ko stanovni?tvo Sijera Leonea. Najvi?e ih ima u sjevernom dijelu dr?ave. Prvi predsjednik Siaka Stevens i drugi predsjednik Joseph Saidu Momoh su etni?ki Limbe.

Gospodarstvo [ uredi | uredi kod ]

Sijera Leone je krajnje siroma?na zemlja s velikom nejednako??u u raspodjeli nacionalnog bogatstva. Posjeduje zna?ajna mineralna bogatstva i poljoprivredne resurse, ali nedostatak gospodarske i dru?tvene infrastrukture ko?i razvoj. Dvije tre?ine stanovni?tva bavi se nekomercijalnom poljoprivredom . Glavni izvozni proizvod su naplavni dijamanti , a zemlja ovisi i o inozemnoj pomo?i koja je u 2004. iznosila preko 600 milijuna USD . BDP je za 2004. procijenjen na 600 USD po stanovniku (mjereno po PKM-u ).

Nakon oru?anog sukoba od 1991. do 2002., Sijera Leone se pomalo gospodarski oporavlja, pokazuju?i znakove porasta investicija i povjerenja potro?a?a . Glavna privredna grana je rudarstvo , posebno vezano uz dijamante , a Sijera Leonea spada u 10 najve?ih proizvođa?a dijamanata u svijetu. Osim dijamanta, izvoz ruda ili mineralnih sirovina je njihov glavni dohodak, jer Sijera Leonea spada među najve?e proizvođa?e titanija i boksita , a zna?ajan je proizvođa? i zlata u svijetu. Sijera Leonea ima među najve?im nalazi?tima u svijetu minerala rutila , koji se koristi kao sna?ni bijeli pigment u bojama i kao za?titna obloga kod elektroda za zavarivanje . Usprkos prirodnim bogatstvima, 70% stanovnika ?ivi u siroma?tvu. Godi?nja proizvodnja dijamanata u Sijera Leoneu se procjenjuje od 250 do 300 milijuna ameri?kih dolara . Jedan dio se prokrijum?ari, kao dio pranja novca za pla?anje nezakonitih radnji, iako je to sve vi?e u opadanju.

Udio u bruto doma?em proizvodu po privrednim granama (2007.) ^[19]

Epidemija kolere u Sijera Leoneu 2012. [ uredi | uredi kod ]

Epidemija kolere u Sijera Leoneu 2012. je do kraja kolovoza 2012. dovela do smrti 350 ljudi. ^[21] Ovo je najgora epidemija u Sijera Leoneu u zadnjih 15 godina. Međunarodne zdravstvene organizacije ( Lije?nici bez granica , Crveni kri? i ostali) ?ine sve da obuzdaju ?irenje kolere , koja je pogodila i susjednu Gvineju , gdje je od kolere od velja?e umrlo 82 ljudi. Izvanredno stanje zbog epidemije kolere progla?eno je 16. kolovoza 2012. u Sijera Leoneu. Tamo?nje vlasti na ovaj su se potez odlu?ile nakon ?to je broj smrtnih slu?ajeva u ovoj godini zna?ajno porastao, a broj zara?enih opasno pribli?io brojci od 11 600 ljudi. Pretpostavlja se da je u Gvineji i Sijera Leone zara?eno zajedno preko 17 400 ljudi. Odluka je objavljena nakon sastanka ?lanova tamo?nje vlade s predstavnicima Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF -a. Vlada Sijera Leonea odmah je stvorila specijalne snage za borbu protiv epidemije. ^{[22] [23]}

Epidemija ebole u Zapadnoj Africi 2014. [ uredi | uredi kod ]

Epidemija ebole u Zapadnoj Africi 2014. je izbila u tri zapadnoafri?ke dr?ave : Gvineji , Sijera Leoneu i Liberiji , a jedan slu?aj je prenesen u Nigeriju (iz Liberije). Prema posljednjim podatcima Svjetske zdravstvene organizacije od 6. kolovoza opasni virus ebole je od velja?e do sada usmrtio 932 osobe od ukupno 1711 oboljelih. Epidemija je prvo zapo?ela u velja?i 2014. u Gvineji, a zatim se pro?irila na Liberiju i Sijera Leone. To je do sada najve?a epidemija ebole od 1976., kada je prvi puta otkrivena u blizini rijeke Ebola u Demokratskoj Republici Kongo (tada?nji Zair ). Prva vrsta koja je otkrivena (a djeluje trenutno i u Zapadnoj Africi), ujedno ima i najve?u smrtnost je virus Zair (prije nazivana virus Zair Ebola ). Smrtnost oboljelih od ove vrste virusa kre?e se oko 83% prosje?no u posljednjih 28 godina. Ova vrsta virusa i naj?e??e uzrokuje izbijanja zaraze i odnosu na ostale viruse ebole. ^[24]

Jedan od najve?ih svjetskih stru?njaka za ebolu, Sheik Umar Khan preminuo je od opake bolesti dok je lije?io zara?ene u Sijera Leoneu. Cijenjeni virolog zarazio se dok je lije?io vi?e od 100 oboljelih u jednom od najve?ih centara za dijagnosticiranje ebole u Kenemi . ^[25]

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

• - SierraLeone.com

Zajedni?ki poslu?itelj ima stranicu o temi Sijera Leone