Reinhard Heydrich
Slu?beni portret, oko 1940.
Protektor ?e?ke i Moravske
trajanje slu?be 29. rujna 1941.  –  4. lipnja 1942.
Prethodnik	Konstantin von Neurath
Nasljednik	Kurt Daluege ( v.d. )
Predsjednik SS-Reichssicherheitshauptamta
trajanje slu?be 22. rujna 1939.  –  4. lipnja 1942.
Prethodnik	pozicija stvorena
Nasljednik	Heinrich Himmler ( v.d. )
Predsjednik Interpola
trajanje slu?be 24. kolovoza 1940.  –  4. lipnja 1942.
Prethodnik	Otto Steinhausl
Nasljednik	Arthur Nebe
Rođenje	7. o?ujka 1904. , Halle , Njema?ka
Smrt	4. lipnja 1942. , Prag , ?e?ka
Politi?ka stranka	NSDAP
Zanimanje	?asnik

Reinhard Tristan Eugen Heydrich ( Halle , 7. o?ujka 1904. ? Prag , 4. lipnja 1942. ) bio je visokopozicionirani nacisti?ki ?asnik tijekom Tre?eg Reicha . Bio je SS-Obergruppenfuhrer (general) i General der Polizei (General policije), predsjednik RSHA -a (uklju?uju?i SD , Gestapo i Kripo ) i Stellvertretender Reichsprotektor (protektor) ?e?ke i Moravske . Predsjedavao je Konferencijom u Wannseeu 1942. godine na kojoj je donesena odluka o " kona?nom rje?enju ?idovskog pitanja ". Dana 27. svibnja 1942. voze?i se Pragom , smrtno su ga ranila dva ?lana UVOD-a (automatska pu?ka Jozefa Gab?ika je zatajila, bomba Jana Kubi?a je ranila Heydricha). ^[1] Iako je Heinrich Himmler poslao najbolje lije?nike, Heydrich je pao u komu i umro 4. lipnja 1942. u dobi od samo 38 godina.

Rani ?ivot [ uredi | uredi kod ]

Reinhard Heydrich je rođen 7. o?ujka 1904. godine u Halleu na Saali kao sin skladatelja Richarda Heydricha i njegove supruge Elisabethe Anne Marie Amalije Kranz, k?eri Hofrata Kranza, osniva?a Konzervatorija u Dresdenu . ^[2] Reinhardova prva dva imena patriotske su reference na glazbena djela: Reinhard je ime lika iz o?eve mu opere Amen , dok je Tristan lik iz slavne Wagnerove opere Tristan i Izolda . Tre?e ime, Eugen, vjerojatno je dobio prema Eugenu Savojskom , slavnom vojskovođi. Rođen je u dobrostoje?oj katoli?koj obitelji. Glazba je bila svakodnevna pojava tijekom Reinhardova djetinjstva zbog ?injenice da mu je otac bio operni pjeva? i skladatelj, te osniva? Konzervatorija u Halleu. Njegov najdra?i instrument bila je violina koju je svirao s velikim talentom, a tu je ljubav zadr?ao do svoje smrti.

Heydrichov je otac bio njema?ki nacionalist te je te ideje prenio i na svoje troje djece. ^[3] U skladu s tim, disciplina i strogo?a su bili na visokoj razini ?to je za posljedicu imalu ?e?to ka?njavanje djece kad je bilo potrebe za tim. Mladi je Reinhard s bratom Heinzom , tijekom djetinjstva, ?esto imao dvoboje u ma?evanju , zbog ?ega je i u kasnijoj dobi imao dobra znanja iz tog sporta. Heydrich je pohađao Reform-Realgymnasium i pokazivao je iznimnu inteligenciju i spretnost prilikom rje?avanja ?kolskih obveza. Ujedno je bio i dobar sporta? te se, osim u spomenutom ma?evanju, isticao i u plivanju . No, unato? svemu tome, bio je vrlo samozatajan i ?esta meta zlostavljanja zbog svog visokog glasa (kojeg je zadr?ao i u odrasloj dobi) i svoje katoli?ke vjere (tamo?nja je zajednica bila ve?inski protestantska ). Postojale su i neke teorije o njegovom mogu?em ?idovskom porijeklu , ?to su njegovi oponenti kasnije iskoristili protiv njega kako bi mu ukaljali ugled i stekli ve?u kontrolu nad njim, no kasniji izvje?taju opovrgli su ovu tezu.

Kada je 28. srpnja 1914. izbio Prvi svjetski rat , tada desetogodi?nji Heydrich bio je premlad kako bi bio regrutiran u vojsku. Pridru?io se Maerckerovim volonterima (prvoj jedinici Freikorpsa osnovanoj za Ministra obrane Gustava Noskea), desni?arskoj paravojnoj organizaciji koja se sna?no protivila komunistima . Pridru?io se i organizaciji Deutschvolkischer Schutz und Trutzbund ( Nacionalna njema?ka liga za za?titu i sigurnost ), koja je po svojoj ideologiji bila ansemitska . ^[4] Dana 11. studenog 1918. , rat je zavr?io, a Njema?ko Carstvo je pora?eno. Zbog uvjeta Versajskog sporazuma , Njema?ku je zahvatila inflacija zbog koje su mnoge obitelji, uklju?uju?i i Heydrichove, izgubile svoje u?teđevine.

Godine 1922. , pridru?io se mornarici , koriste?i privilegiju besplatnog obrazovanja i osigurane mirovine koja mu je ponuđena. Postao je kadet u glavnoj bazi u Kielu . Kada se među njegovim kolegama po?ela ?iriti glasina o Heydrichovom ?idovskom porijeklu, postao je iznimno nepopularan. Godine 1926. postao je poru?nik ( Leutnant zur See ) i dobio posao kao signalizacijski ?asnik na brodu SMS Schleswig-Holstein . Postav?i tako nadređeni svim onim ?asnicima koji su ga prije zlostavljali, dobio je priliku za osvetu, zbog ?ega ih je prisiljavao na mukotrpan rad i tretirao kao robove.

Heydrich je također stekao reputaciju ozlogla?enog ?enskara, o ?emu su svjedo?ile brojne afere koje je imao. Jedne ve?eri tijekom 1930. godine, prisustvovao je balu vesla?kog kluba i upoznao mladu ?enu po imenu Lina von Osten . Njih su dvoje stupili u vezu i ubrzo objavili zaruke. Jedna od njegovih biv?ih ljubavnica, k?i direktora brodogradili?ta , bila je toliko bijesna ?to ?e se Heydrich o?eniti drugom da se po?alila svome ocu, koji je bio prijatelj admirala Ericha Raedera , tada ?efa Pomorskih operacija. Ubrzo je do?lo do slu?bene prijave protiv Heydricha zbog bla?enja ?asti mlade ?ene. Optu?en je za "pona?anje neprili?no za ?asnika i gospodina" ?to je rezultiralo i slu?benom istragom. Heydrich je pozvan pred sud ?asti gdje je branio svoju nevinost, tvrde?i da doti?na ?ena la?e. Iako je oslobođen, ?asnici su zahtijevali kaznu zbog nedoli?nog pona?anja. U travnju 1931. , Raeder je osudio Heydricha na "otpust zbog bludni?enja". Otpu?ten je iste godine. ^[5] Iako dotu?en, ostao je zaru?en za Linu von Osten, ali bez ikakve nade za napredak u karijeri.

NSDAP i SS [ uredi | uredi kod ]

Godine 1931. , Himmler je zapo?eo s uspostavom kontraobavje?tajne slu?be unutar SS -a. Djeluju?i prema savjetu Karla von Ebersteina , prijatelja Line von Osten, Himmler je pozvao Heydricha na razgovor. Danas se uglavnom smatra kako je Himmler instantno bio impresioniran Heydrichom te mu je ponuđeni posao dao odmah. Heydrichova po?etna pla?a bila je 180 reichsmaraka . Heydrich je tako uspje?no inkorporiran u hijerarhiju nacisti?ke stranke, a zbog svojih ?e budu?ih zasluga od Himmlera dobiti i Totenkopfring .

Kako bi zapo?eo raditi, Heydrich je prvo otvorio ured u Smeđoj ku?i , sredi?tu NSDAP -a u Munchenu , i krenuo sa svojim prvim zadatkom - stvaranjem renomirane i pouzdane kontraobavje?tajne slu?be.

U ovom je razdoblju jo? uvijek bio poprili?no bezna?ajan u hijerarhiji stranke, zbog ?ega je sam sastavio tim ?pijuna i obavje?tajaca koje je poslao da mu nabave informacije koje bi mogao iskoristiti za ucjenu , kako strana?kih protivnika tako i nekih visokopozicioniranih slu?benika stranke.

U prosincu 1931. , Heydrich i Lina von Osten su se vjen?ali. Iste godine postao je i bojnik u SS -u. Ovi su uspjesi i usponi Heydricha, tada jo? momka od 27 godina, u?inili jednim od najopasnijih ljudi unutar stranke. Također, sudbina protivnika stranke bila je, zbog njegovog pa?ljivo odr?avanog karti?nog indeksa, samo u njegovim rukama.

No, 1932. godine, Heydrich je dobio ?to je tra?io i to od samog Hitlera . Nekoliko je Heydrichovih neprijatelja otkrilo podatak o njegovom mogu?em ?idovskom porijeklu i po?elo ih ?iriti uokolo. Unutar stranke, ovakva je glasina mogla biti opasna po ?ivot, ?ak i za ?efa kontraobavje?tajne slu?be. Ubrzo je zapo?eta istraga o Heydrichovom porijeklu pod vodstvom Dr. Achima Gerckea, glavnog rasnog eksperta nacisti?ke stranke. Po zavr?etku istrage, dr. Gercke je zaklju?io da je Heydrich "... ?istog njema?kog porijekla bez ikakvih obojenih i ?idovskih korijena." ^[6] No, Himmlera je smetala i sama pomisao da bi osoba "mutnog" porijekla mogla voditi njegovu kontraobavje?tajnu slu?bu. Godine 1942. , Himmler je Felixu Kerstenu , svom osobnom maseru, rekao kako je prije 10 godina pri?ao s Hitlerom o toj stvari, u vremenu kada je jo? bio ?ef bavarske politi?ke policije. Hitler je tada porazgovarao s Heydrichom i zaklju?io da se radi o "iznimno darovitom, ali i opasnom ?ovjeku, ?ije je talente pokret morao ugu?iti" . ^[7] Himmler je Kerstenu rekao da je Hitler dodao kako je Heydrichovo "nearijevsko porijeklo bilo iznimno korisno; jer bi im bio toliko zahvalan ?to ga nisu izbacili da bi im bio bezuvjetno odan" . ^[7] Himmler je dodao i kako je Hitlerovo predviđanje bilo to?no - Heydrich im je doista bio bezuvjetno odan. ^[7] No, Kerstenov iskaz vezan uz ovaj događaj osporio je povjesni?ar Max Williams koji je naglasio kako se cijeli iskaz iz Kerstenove autobiografije ne smije uzimati kao apsolutno istinit. ^[8]

Gestapo i SD [ uredi | uredi kod ]

Do srpnja 1932. , Heydrichova je protuobavje?tajna slu?ba postala mo?an aparat straha i terora. Dok je Hitler zazivao apsolutnu kontrolu nad dr?avom, Himmler i Heydrich su ?eljeli potpunu kontrolu policijskih snaga u svih 17 saveznih dr?ava, a odlu?ili su po?eti s Bavarskom . Godine 1933. , Heydrich je skupio nekolicinu ljudi iz SD -a i zajedno s njima uletio u sjedi?te minhenske policije, preuzev?i kontrolu pomo?u taktike zastra?ivanja. Himmler je uskoro postao ?ef bavarske politi?ke policije, a Heydrich je postavljen za njegovog zamjenika. Duo je tada iz Bavarske krenuo na osvajanje preostalih 16 dr?ava. Nakon ?to su bez ve?ih proplema stekli kontrolu i njih 15, ostao je jedino Hermann Goring i njegova nedodirljiva Prusija , koje je ?ak i tada imala poseban status.

Goring je bio neosporivi vođa svih policijskih snaga u Prusiji, a Himmlera i Heydricha nije nimalo simpatizirao. Goringova ideja bila je od pruske policije napraviti neovisnu policijsku snagu, odvojenu od ostalih, koja ne bi morala podlijegati standardnim zakonima, ve? bi ih stvarala sama. Svoju je organizaciju nazvao Geheime Staatspolizei (Tajna dr?avna policija) . Organizacija je ubrzo postala poznatija po skra?enici, Gestapo, koju je skovao po?tanski slu?benik kako bi naziv organizacije mogao uklopiti na po?tansku marku. Goring je ?elio premjestiti Gestapovce iz policijskog sredi?ta i dati im vlastiti zapovjedni centar.

Iako je 30. sije?nja 1933. Adolf Hitler potao Reichskanzler , jo? uvijek nije imao diktatorske ovlasti koje je ?elio. Kako bi to postigao, nagovorio je predsjednika Paula von Hindenburga da potpi?e niz dekreta kojima je oslabljen politi?ki utjecaj opozicijskih stranaka kao ?to su bili komunisti ili socijalisti . Uz pomo? ovih je dekreta policija dobila pravo na pretrese, konfiskaciju imovine i pritvaranje (i zatvaranje) bez prava saslu?anja i suđenja. Heydrich je konzultirao svoj popis i SS -ovcima i smeđoko?ulja?ima unutar SA -a predao imena "prijestupnika" koje je trebalo pozatvarati. Kako su Heydrichove kartice bile u tisu?ama, zatvori su ubrzo pre?li granice popunjenosti, ?to je dovelo do uspostave prvih koncentracijskih logora .

Razbijanje SA-a [ uredi | uredi kod ]

Dana 20. travnja 1934. , Goring i Himmler su odlu?ili uspostaviti normalan odnos, ponajvi?e zbog zajedni?ke mr?nje prema Sturmabteilungu . Goring je sve ovlasti u Gestapu prebacio na Himmlera, koji je postao i ?ef svih policijskih snaga izvan Prusije . Himmler je potom, ve? 22. travnja 1934. , imenovao Heydricha ?efom Gestapa. ^[9] Kada su se kona?no domogli kontrole, njih su dvojica planirali kako ?e s Gestapom, uz pomo? SS -a, uni?titi SA.

Heydrich je svojim ljudima ubrzo naredio da pronađu la?ne "dokaze" kako Ernst Rohm , ?ef SA, planira svrgnuti Hitlera s vlasti. Himmler je, u međuvremenu, vr?io pritisak na Hitlera da eliminira Rohma i ostatak vodstva SA-a. Popustiv?i, Hitler je Heydrichu, Himmleru , Goringu i Lutzeu dao za zadatak sastavljanje "liste za odsrtel" koja je zapo?injala sa sedam klju?nih SA-ovaca, a zavr?avala s mnogo drugih ?lanova te organizacije. Dana 30. lipnja 1934. , SS i Gestapo su po?eli s masovnim uhi?enjima koja su trajala cijeli taj vikend. Rohm je, bez suđenja, strijeljan kao i ostatak vrha SA-a. Ova nacisti?ka ?istka postat ?e poznata kao No? dugih no?eva .

Po uni?tenju SA-a, Heydrich je zapo?eo s pretvaranjem Gestapa u instrument straha. Prva reforma bilo je pobolj?anje kategorizacije kriminalaca, koji su sada svrstavani u vi?e razli?itih kategorija, zbog ?ega su se kartice diferencirale na temelju boje. Gestapo je imao pravo uhititi nekoga ?ak i ako je samo postojala sumnja da bi taj isti mogao po?initi zlo?in, a definiciju zlo?ina stvarali su sami gestapovci; sam je Hitler o agenciji rekao da su "sve mjere, ?ak i ako nisu u skladu s va?e?im zakonima i procedurama, dozvoljene ako idu u korist Fuhreru " . ^[10] Ljudi su po cijeloj Njema?koj po?eli nestajati bez traga, da bi nakon du?eg vremena njihove obitelji zaprimile urne s njihovim pepelom. Pod Himmlerom i Heydrichom, Reich je postao policijska dr?ava . Kao dodatak tomu, Himmler je razmi?ljao o ideji stvaranja "germanske religije" te je, shodno s time, od svih ?lanova SS-a zahtijevao napu?tanje crkve. Heydrich je to u?inio na prolje?e 1936. godine, dok je njegova supruga Lina to napravila godinu ranije. Heydrich nije samo osje?ao kako vi?e ne mo?e biti ?lan, ve? se pobojao kako bi politi?ka mo? (i utjecaj) crkvenih organizacija mogla biti opasna po dr?avu. ^[11]

Stvaranje policije [ uredi | uredi kod ]

Dana 17. lipnja 1936. dolazi do ujedinjenja svih policijskih snaga u Njema?koj pod upravom Heinricha Himmlera. Himmler je 26. lipnja reorganizirao policiju u dvije skupine: ^[12]

1. Ordnungspolizei (ORPO) koja se sastojala od nacionalne uniformirane policije i lokalne policije.
2. Sicherheitspolizei (SiPo) koja se sastojala od Gestapa i Kriminalpolizeia (KRIPO).

U tom je trenutku Reinhard Heydrich bio ?ef SiPo-a, Gestapa, KRIP-a i SD -a, dok je Heinrich Muller bio ?ef operacija Gestapa . Heydrichov prvi zadatak bilo je spre?avanje bilo kakvih izgreda prije i tijekom Olimpijskih igara u Berlinu 1936. godine, zadatak koji je obavio hladno, sistemati?no i nemilosrdno, ?to mu je i donijelo Deutsches Olympiaehrenzeichen prve klase.

Tijekom rujna 1939. , SD i SiPo su ujedinjeni u jednu organizaciju, Reichssicherheitshauptamt (RSHA), ?iji je ?ef postao Heydrich. U to je vrijeme, titula Chef der Sicherheitspolizei und des SD (?ef SiPo-a i SD-a) konferirana upravo Heydrichu. ^[13] Dana 24. kolovoza 1940. , Heydrich je postao i predsjednik Interpola , nakon ?ega je sredi?te te organizacije preba?eno u Berlin, dok je 24. rujna 1941. postao SS- Obergruppenfuhrer und General der Polizei ( SS-Obergruppenfuhrer i general policije). Heydrich je tako u samo dvije godine uspio postati jedna od najmo?nijih osoba u zemlji i osoba koja je sve sigurnosne snage Reicha dr?ala pod svojom kontrolom (izuzev SS-a kojim je upravljao Himmler).

?istke u Crvenoj armiji [ uredi | uredi kod ]

Godine 1936. , SD dobiva informaciju da visokorangirani sovjetski ?asnik planira svrgnuti Josifa Staljina s vlasti. Osjetiv?i priliku za zadavanje udarca kako sovjetskoj vojsci tako i admiralu Canarisu , Heydrich je odlu?io da se ruski ?asnici trebaju "razotkriti". ^[14] Prvo je razgovarao s Himmlerom da bi na koncu obojica ideju iznijeli Hitleru. No, ono ?to Heydrich nije znao jest da je tu informaciju lansirao sam Staljin kako bi svoje ?istke vojnog vrha u?inio koliko-toliko legitimnim. Staljin je naredio generalu Nikolaju Skoblinu , najboljem agentu NKVD -a, da Heydrichu preda la?ne dokumente koji svjedo?e o zavjeri mar?ala Mihaila Tuha?evskog i drugih sovjetskih generala s ciljem svrgavanja Staljina. Heydrich je ubrzo dobio Hitlerovo dupu?tenje da instantno djeluje i regira shodno s informacijama koje je dobio. SD je, tada, izradio niz falsificiranih dokumenata koji izravno upli?u mar?ala Tuha?evskog i njegove saveznike u navedenu zavjeru. Ti su dokumenti kasnije predani NKVD-u. ^[14] Ubrzo je, po Staljinovoj direktivi, uslijedila Velika ?istka u Crvenoj armiji . Dok je Heydrich zadovoljno mislio kako je la?no uvjerio Staljina da ubije 35.000 svojih ?asnika, njegova je stvarna zasluga ostala na razini spekulacije i pretpostavki. ^[15] Zanimljivo je kako sovjetski tu?itelji uop?e nisu koristili Heydrichove la?ne dokumente prilikom suđenja, ve? su se oslanjali na la?na svjedo?enja dobivena iznudom i fizi?kim prebijanjem svjedoka. ^[16] No, ?istka je ipak uvelike oslabila bojne sposobnosti Crvene armije na neko vrijeme.

Nacht und Nebel [ uredi | uredi kod ]

Do kraja 1940. , Hitlerove su vojske pokorile ve?inu Zapadne Europe . No, na Hitlerovo o?ajanje, antinacisti?ki pokreti otpora dobro su stajali, posebice u Norve?koj , Francuskoj , Nizozemskoj i Belgiji . Godine 1941. , SD je dobio naredbu provođenja dekreta Nacht und Nebel , ?iji je cilj bilo gu?enje svakog pokreta otpora. Prema tom dekretu, sumnjivci su morali biti uhi?eni ?to je diskternije mogu?e, "pod okriljem no?i i magle". Ljudi su iznenada nestajali bez traga, a o njihovoj lokaciji i sudbini nije znao vi?e nitko. Za svakog uhi?enog, SD je morao popuniti upitnik s podatcima o uhi?enikovom porijeklu, osobnim podatcima i popisom zlo?ina koje je po?inio protiv Reicha. Upitnik se tada stavio u kovertu, zatvorio i pe?atirao s natpisom "Nacht und Nebel" te bi u tom obliku bio dostavljen RSHA-u. Ovaj je dekret ostao na snazi i nakon Heydrichove smrti. Iako to?an broj nestalih pod okriljem ovog dekreta nikada nije objavljen, pretpostavlja se da je u okupiranim zemljama nestalo oko 7.000 ljudi koji su osimnju?eni da su bili ?lanovi pokreta otpora.

Protektor ?e?ke i Moravske [ uredi | uredi kod ]

Dana 27. rujna 1941. , Heydrich je postao Stellvertretender Reichsprotektor Protektorara ?e?ke i Moravske (dijela ?ehoslova?ke pripojenog Reichu 15. o?ujka 1939. ) i tako preuzeo svu kontrolu nad tim podru?jem, jer je Hitler smatrao kako njegov prethodnik, Konstantin von Neurath , nije bio dovoljno strog prilikom svog mandata. Ipak, Von Neurath je de iure ostao protektor sve do 24. kolovoza 1943. Heydrich se ubrzo uputio u Prag kako bi pove?ao produkcijske kvote.

Kao vlastodr?ac u ?e?koj i Moravskoj , Heydrich je primjenjivao metodu "bi?a i zobi" kako bi pove?ao proizvodnju. Suzbijeno je crno tr?i?te, pov?ane su porcije hrane i prihodi, a po prvi puta je uvedeno osiguranje na radu. Oni koji su bili povezani s pokretom otpora ili crnim tr?i?tem bili bi mu?eni ili ubijani. Pod Heydrichom, uvjeti i prilike u Pragu i ?e?koj bili su relativno mirni, a industrijska proizvodnja u usponu. Upravo zbog uspjeha u Pragu, Hitler je ?elio Heydricha postaviti za guvernera Pariza .

No ipak, Heydrich je po dolasku na poziciju de facto postao vojni diktator ?e?ke i Moravske, a kabinet kolaboratorskog predsjednika Emila Hache ostao je gotovo bez ikakvih ovlasti. Kao znak samopouzdanja, vjere u okupatorske snage i efikasnost svoje vlade, Heydrich se ?esto vozio gradskim ulicama u nearmiranim, otvorenim automobilima, ?to je bila pogre?ka koja ?e ga stajati ?ivota.

Atentat u Pragu [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Operacija Anthropoid

Jozef Gab?ik i Jan Kubi? , ?e?ki agenti koje su britanske tajne slu?be istrenirale za izvr?enje atentata na Heydricha. Ne ?ele?i dospjeti u ruke Nijemaca, po?inili su samoubojstvo 18. lipnja 1942. , kada su njema?ke trupe orku?ile crkvu u kojoj su se nalazili.

?ehoslova?ka vlada u egzilu (Prozatimni statni z?izeni) smi?ljala je u Londonu plan kako izvr?iti atentat na Heydricha. Dvojica agenata, posebno treniranih od strane britanskih tajnih slu?bi, Jan Kubi? i Jozef Gab?ik , odabrani su za izvr?enje tog atentata. Nakon odrađenih priprema preba?eni su u domovinu 28. prosinca 1941. godine zrakoplovom RAF -ove 138. eskadrile.

Dana 27. svibnja 1942. Heydrich je napadnut dok se u otvorenom automobilu vozio pra?kim predgrađem Libe? prema pra?kom dvorcu . Na tom putu Heydrich je morao pro?i kri?anje pruge Dresden - Prag s cestom koja vodi do Mosta Troja. To je kri?anje bilo idealno mjesto za napad zbog usporavanja vo?nje prilikom prelaska kri?anja i skretanja.

Dok je automobil smanjenom brzinom prolazio zavoj, Gab?ik je naciljao svojim Stenovim automatom , no oru?je je zablokiralo i nije ispalilo ni metka. U tom je trenutku Heydrich naredio svom voza?u da stane, umjesto da mu je naredio da prođe zavoj ?to ve?om brzinom, kako bi uhvatio napada?e. Kubi? je u tom istom trenutku brzopotezno bacio bombu na stra?nji dio automobila. Eksplozija je ozlijedila Heydricha, ali i samog Kubi?a.

Govori se kako je Heydrich, kada se ra??istio dim, krenuo iz uni?tenog automobila za Kubi?em s oru?jem u ruci i poku?ao uzvratiti vatru. Barem jedan od izvje?taja tvrdi kako njegov pi?tolj nije bio napunjen. Pretr?ao je polovicu ulice kada je stao zbog posljedica ?oka i poslao svog voza?a, Kleina, za Gab?ikom. U međusobnom lovu, Gab?ik je uspio propucati Kleina u nogu i pobje?i. Tada se ?inilo kako Heydrich nije ozbiljno ozlijeđen.

Druga pak verzija sugerira kako je Heydricu u pomo? prisko?ila ?ehinja koja je zaustavila kamion koji je prevozio sredstvo za pranje podova. Heydrich je isprva polo?en na stra?nje sjedalo, no kada se po?eo ?aliti na bol, polo?en je u stra?nji dio kamiona u le?e?em polo?aju na prsima i tako prevezen u bolnicu Bulovka. Pretrpio je sna?ne ozljede na lijevoj strani tijela, zadobiv?i puknu?e dijafragme , slezene i plu?a te slomljeno rebro . Lije?nici su odmah operirali te se, unato? blagoj temperaturi, ?inilo kako oporavak ide bez problema. Himmler je nakon atentata doputovao u Prag, no tijekom jednog susreta odr?anog 2. lipnja , Heydrich se pomirio sa svojom sudbinom, citiraju?i dio jedne od o?evih opera:

≫Svijet je samo kugla koju okre?e Gospod Bog.
Svi mi moramo plesati kako bubnjevi sviraju. ^[17] ≪

Nakon Himmlerovog posjeta, Heydrich je pao u komu i vi?e se nije probudio. Preminuo je u 4:30 sati ujutro, 4. lipnja 1942. , u 38. godini ?ivota. Autopsija je potvrdila kako je umro od sepse . Posebno je zanimljiva Heydrichova posmrtna facijalna ekspresija (njegova "maska smrti"), koja je, prema rije?ima doktora Bernharda Wehnera, policijskog slu?benika koji je radio na atentatu, odavala "neugodnu duhovnost i potpuno perverznu ljetpotu, kao kod renesansnog kardinala" . ^[18]

Hitler je bio bijesan zbog ubojstva njegovog "za?titnika" ?e?ke i Moravske. Naredio je brzu istragu i uhi?enje krivaca. Tajne slu?be su atentatore povezali s mjestima Lidice i Le?aky , zbog ?ega je Hitler naredio masovne deportacije i ubojstva kao osvetu za atentat.

Heydrichov grob [ uredi | uredi kod ]

Heydrich je pokopan na berlinskom vojnom groblju Invalidenfriedhof . No, to?na lokacija njegove grobnice nije sasvim poznata. Neki pretpostavljaju kako bi njegova grobnica mogla biti između one dvojice njema?kih ratnih heroja, Adolfa Karla van Ovena i Gerharda von Scharnhorsta (sekcija C). ^[21] Hitler je Heydrichu ?elio izgraditi monumentalnu grobnicu, no zbog lo?eg tijeka rata ona nikada nije izgrađena. Godine 1945. , Heydrichov privremeni drveni marker je nestao. Marker nikada nije vra?en jer su se Saveznici i berlinske vlasti pobojale kako bi Heydrichov grob mogao postati okupljali?te naonacista kao ?to je slu?aj s grobom Rudolfa Hessa u bavarskom gradi?u Wunsiedelu . Kada je Berlin podjeljen, groblje se na?lo to?no na granici zapadnog i isto?nog dijela grada koja je kasnije postala putanja pru?anja Berlinskog zida . Tako se moglo dogoditi da je Heydrichov grob, barem za vrijeme podjele grada, bio na takozvanoj "liniji smrti" između dva Berlina te je tako bio nedostupan javnosti, no vjerojatnost ovoga je malena jer je sekcija C bila na samom po?etku groblja, na ulazu s Ulice Scharnhorst, dok se linija protezala stra?njim dijelom groblja (sekcije E, F i G). Pismo objavljeno u Frankfurter Allgemeine Zeitungu 1992. godine nagovijestilo je kako se Heydrichov grob nalazi u sekciji A, do groba generala von Wittenberga koji se borio protiv Napoleona kod Leipziga 1813. ^[22] Jedna novija biografija također otvara mogu?nost da je njegov grob u sekciji A, ^[23] dok jedna od fotografija s njegovog pogreba prikazuje o?alo??ene upravo u spomenutoj sekciji A. ^{[24] [25]}

Posljedice [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Lidice

Bijesan, Hitler je naredio uhi?enje i egzekuciju 10.000 nasumi?no odabranih ?eha , no, nakon konzultacija s Karlom Frankom , smanjio je svoju izvornu naredbu. ^[26] Nakon Himmlerove naredbe, nacisti?ka osveta bila je brutalna. Oko 13.000 ?eha je uhi?eno, deportirano, zatvoreno ili ubijeno. Dana 10. lipnja , svi mu?karci stariji od 16 godina u selima Lidice , 22 km sjeverozapadno od Praga, i Le?aky , ubijeni su.

Heydrichovi su se atentatori sakrili u kripti Katedrale svetih ?irila i Metoda , pravoslavne crkve u Pragu . Njihovu su lokaciju odala dvojica izdajica unutar ?e?kog pokreta otpora, nakon ?ega je njema?ka vojska ekspresno orku?ila katedralu i po?ela pucati na nju. Ne ?ele?i se predati, atentatori su po?inili samoubojstvo. Među mu?enima nakon pucnjave bio je i biskup Gorazd , voditelj crkve, kojeg danas slave kao mu?enika u sklopu Pravoslavne crkve .

U Jephson Gardensu , Royal Leamington Spa , gdje su ?esi bili stacionirani tijekom rata i gdje im se odvijala obuka, nalazi se poseban spomenik atentatorima i ?rtvama pokolja u Lidicama. Memorijalna fontana je u obliku padobrana , a voda izlazi iz sredi?ta. Oko fontane je posađena posebna vrsta bijele ru?e iz Lidica, posađena tu u ?ast poginulih. Danas se smatra kako je ovaj spomenik jedino mjesto izvan prostora ?ehoslova?ke gdje se uzgajaju te ru?e. Fontanu je dizajniralo i danas ju odr?ava vije?e okruga Warwick.

Jan Kubi? i Jozef Gab?ik su trenirali s britanskim jedinicama za specijalne operacije po brojnim kampovima u Engleskoj i ?kotskoj , uklju?uju?i i STS21 osnovan u Arisaig Houseu, Arisaig u blizini Lochabera u ?kotskoj. ^[27]

Heydrichu u ?ast organizirana su dva rasko?na sprovoda u Pragu i Berlinu . Sam Hitler prisustvovao je na oba te je polo?io Heydrichove po?asti i medalje na jastu?i? u njegovom grobu. Iako je Heydrichov sprovod uglavnom organiziran kao prorajhovska propaganda, Hitler je osobno krivio Heydricha za njegovu vlastitu smrt zbog nepa?nje:

≫Kako je to bila prilika koja stvara ne samo lopova ve? i atentatora, takve herojske geste kao vo?nja otvorenim, nearmiranim automobilom ili ?etnja ulicama bez za?tite zapravo su samo prokleta glupost koja nimalo ne slu?i na ?ast Domovini. Da se ?ovjek nezamjenjiv kao Heydrich tako izlo?i nepotrebnoj opasnosti, mogu samo osuditi kao veliku glupost i idiotizam. ^[28] ≪

Heydrichove kasnije zamjene bili su Ernst Kaltenbrunner na mjestu ?efa RSHA -a te Karl Hermann Frank ( 27. svibnja - 28. svibnja 1942. ) i Kurt Daluege ( 28. svibnja 1942. ? 14. listopada 1943. ) kao novi protektori.

Unato? smrti, Heydrichovo djelo se nastavilo. Izgrađena su tri nova logora smrti u ?e?koj, i to Treblinka , Sobibor i Belzec . Cijela je operacija nazvana Operacija Reinhard , u Heydrichovu ?ast. ^[29]

Himmler i Heydrich [ uredi | uredi kod ]

Kao ?ef svih policijskih snaga, Himmler je bio podređen Wilhelmu Fricku , kao ministru unutarnjih poslova, no u praksi je odgovarao jedino Hitleru. Himmlerove su policijske snage bile neovisne i nisu bile podlo?ne regularnim vladinim zakonima. Iako je uloga policije trebala biti za?tita građana Reicha, ona je u praksi obavljala funkciju za?tite Reicha od njegovih vlastitih građana. Heydrichova nemilosrdna efikasnost na tom polju donijela mu je nadimke "Plava zvijer", "Pra?ki kolja?" i "Himmlerov zli genije".

Heydrich i Himmler su imali vrlo ?udan, ali iznimno prakti?an radni odnos. Iako je Himmler bio ?ef, Heydrich je bio prava snaga iza SD-a i Gestapa. Iako se osobno nisu podnosili, ^[30] njih su dvojica formirali ?vrsto partnerstvo i postali sveprisutna sila unutar stranke. Njihova glad za mo?i (koja je ipak bila znatno izra?enija kod Heydricha) ^[31] izdigla ih je iz periferije SS -a i SD -a. Zanimljivo je kako je Heydrichova inteligencija imala va?nu ulogu u njegovom manipuliranju Himmlera, ?to je rezultiralo poznatim akronimom H.H.H.H., koji je zna?io Himmlers Hirn heißt Heydrich ( nje. Himmlerov mozak zove se Heydrich ). ^[31] Heydrich je također bio spreman iskoristiti Himmlera i odbaciti ga ?im bi se domogao ?elne pozicije u SS -u, koju Himmler nije u potpunosti koristio, no ono ?to je sprije?ilo njegov pokvareni uspon bio je atentat u Pragu 1942. godine koji je Heydricha ko?tao ?ivota. ^[31] Jedino je tako Himmler ostao kao neosporivi i jedini vođa SS -a tijekom rata. ^[31]

Iako nitko nikada nije sumnjao u Heydrichove sposobnosti (ni podređeni ni nadređeni), njegova agresivnost i borbenost nisu mu donijeli previ?e simpatija unutar stranke, zbog ?ega je Himmler, kao njegov direktni nadređeni, morao popravljati nered kojeg bi znao napraviti. Zbog toga je osramo?eni Himmler ?esto gubio strpljenje s Heydrichom te bi ga pogrdno nazivao " D?ingis-kan ", uz maltretiranja koja bi dobivao kao kaznu.

Tijekom afere Blomberg-Fritsch , Heydrich je bio spreman na mogu?u ostavku koju bi dobio od Himmlera. Iako mu nije dao ostavku, Himmler je bio vidno bijesan. U jednom govoru je naglasio kako je bio zaveden nesposobnim podređenima ?to je Heydrichu, iako nije osobno imenovan, dalo do znanja da misli na njega.

Po uspostavi Tre?eg Reicha , Heydrich je pomogao Hitleru i Himmleru u prikupljanju podataka o politi?kim oponentima, dr?e?i urednu i a?uriranu bazu podataka o osobama i organizacijama koji su bili protivnici Reicha. Pretpostavlja se da je on autor krivotvorenih dokumenata o komunikaciji Sovjetskog Saveza i njema?kog vojnog vrha, ?to mu je donijelo veliki presti? unutar stranke. Također je bio jedan od klju?nih odgovornih za podmetanje la?nog poljskog "napada" na njema?ku radio stanicu Gleiwitz , ?to je Hitleru dalo legitimno opravdanje za invaziju i po?etak rata . Ova fabrikacija, dodu?e, nije uspjela i o njoj se saznalo tek nakon rata kada su Saveznici istra?ili njema?ke ratne dokumente.

Uloga u Holokaustu [ uredi | uredi kod ]

Iako glavni teret krivnje za Holokaust neupitno pada na Hitlera i Himmlera , Heydrich je tijekom prvih godina rata bio također jedan od klju?nih arhitekata Holokausta te je tako naredbe primao samo od Hitlera i Himmlera i to vezano uz sva pitanja koja su se odnosila na zarobljivanje, deportaciju ili ubijanje ?idova .

Tijekom Kristalne no?i 1938. , poslao je telegram brojnim ?asnicima SD -a i Gestapa , time poma?u?i u koordinaciji programa sa SS -om, SD -om, Gestapom , Ordnungspolizeiom , NSDAP -om pa ?ak i vatrogasnim jedinicama. Telegram odobrava paljenje i uni?tavanje ?idovskih trgovina i sinagoga i naređuje zaplijenu svih "arhivskih materijala" iz ?idovskih zajednica i sinagoga. Telegram je naredio i da se:

 ≫(...) ?to vi?e ?idova -- pogotovo bogatih ?idova -- uhiti u svim distriktima i zatvori u pripadaju?e kaznionice... Odmah nakon uhi?enja, trebaju se kontaktirati prikladni koncentracijski logori kako bi se ?idovi ?to prije smjestili u njih. ^[32] ≪

Nakon Kristalne no?i, Goring mu je osobno dodijelio titulu ?efa Centralnog ureda za emigraciju ?idova ( nje. Zentralstelle fur judische Auswanderung ). Na ovoj je poziciji neumorno radio kako na koordinaciji i provedbi Kona?nog rje?enja tako i na uspostavi dominacije SS -a.

Bio je direktno upleten u nekoliko masovnih deportacija. Dana 10. listopada 1941. bio je vi?i ?asnik na jednom sastanku u Pragu na kojem se raspravljalo o deportaciji 50.000 ?idova iz Protektorata ?e?ke i Moravske (uglavnom iz dijelova dana?nje ?e?ke ) u geta u Minsku i Rigi . Također se raspravljalo o 5.000 ?idova koji bi "tijekom sljede?ih tjedana" trebali biti premje?teni iz Praga i predani Nebeu i Raschu, zapovjednicima Einsatzgruppen . Raspravljalo se i o osnivanju geta unutar Protektorata, ?to je rezultiralo osnivanjem Theresienstadta , ^[33] logora u kojem je ubijeno 33.000 ljudi, a jo? desetci tisu?a ljudi su pro?li kroz njega na putu do svoje smrti na Istoku. ^[34]

Godine 1941. , Himmler je Heydricha imenovao glavnim odgovornim za prisilnu deportaciju 60.000 ?idova iz Reicha i ?ehoslova?ke u geto u Łod?u , u Poljskoj . ^[35]

Njegov najozlogla?eniji potez vezan uz ovu tematiku ipak je bilo predsjedanje Konferencijom u Wannseeu 20. sije?nja 1942. gdje je visokopozicioniranim du?nosnicima njema?ke vlade predstavio plan za deportaciju 11 milijuna ?idova iz svake europske zemlje na Istok gdje bi bili ubijeni prisilnim radom ili izravno u logorima. ^[36]

Einsatzgruppen [ uredi | uredi kod ]

Einsatzgruppen su bile paravojne grupacije osnovane pod direkcijom Reinharda Heydricha i kojima je, prije i tijekom Drugog svjetskog rata , upravljao SS . Njihov primarni zadatak (tijekom rata) bio je, prema rije?ima generala Ericha von dem Bacha na Nurnber?kom procesu , "istrebljenje ?idova, Cigana i sovjetskih komesara". Bili su klju?ni dio "Kona?nog rje?enja ?idovskog pitanja" ( Die Endlosung der Judenfrage ) u okupiranim teritorijima, time automatski postav?i jedan od klju?nih elemenata Holokausta .

Tijekom rata, ove su grupe uglavnom sa?injavali ?lanovi Ordnungspolizeia (Orpo), Waffen SS -a i brojni lokalni volonteri, npr. militantne skupine, a predvodili su ih razni ?asnici Gestapa , Kripa i SD -a. Grupe su uglavnom pratile Wehrmacht tijekom njezinog prodora na Istok en route prema Sovjetskom Savezu . U okupiranim teritorijima su znali iskoristiti mje?tane ako im je bilo potrebno dodatnog osiguranja ili ljudstva. Bile su rasprostranjeni po cijelom teritoriju Reicha, a bile su pod direktnom upravom RSHA -a, odnosno Heydricha (do njegove smrti), te njegovog kasnijeg nasljednika, Ernsta Kaltenbrunnera .

Obitelj [ uredi | uredi kod ]

U prosincu 1930. , Heydrich je upoznao Linu von Osten ( 14. lipnja 1911. ? 14. kolovoza 1985. ). Lina je bila k?i Jurgena von Ostena, pripadnika ni?eg plemstva. Vjen?anje se odr?alo 26. prosinca 1931. u Großenbrodeu , a par je imao ?etvero djece. Prvi sin, Klaus, rođen je 1933. , dok je drugi sin, Heider, rođen 1934. K?i Silke rođena je 1939. , dok je njihovo posljednje dijete, k?i Marte, rođena 1942. , nedugo nakon o?eve smrti. Godinu dana nakon atentata na oca, 1943. godine, Klaus Heydrich poguinuo je u prometnoj nesre?i. Godine 1944. , Lina je Heidera, tada devetogodi?njaka, ispisala iz Hitlerjugenda , strahuju?i kako bi mogao do?ivjeti istu sudbinu kao i njegov otac i ne ?ele?i da bude jedan od unova?ene djece, ?to je bila sve ?e??a pojava u njema?koj vojsci. Heydrichov mlađi brat, Heinz Siegfried (rođen u Halleu , 29. rujna 1905. ) isprva je bio odani pobornik nacizma i stranke, ali se kasnije sve vi?e udaljavao od njezinih na?ela, te je kasnije ?ak i pomagao brojnim ?idovima tako ?to im je osiguravao la?ne isprave. Kada se prepao da bi ga Gestapo mogao otkriti, po?inio je samoubojstvo .

Karijera [ uredi | uredi kod ]

Heydrichova karijera u SS -u, koju mnogi povjesni?ari nazivaju "ubila?kom karijerom", bila je kombinacija brzih unaprijeđenja, rezervnih slu?bi u regularnim vojnim snagama i borbe u prvim redovima. Tijekom svojih 11 godina u SS-u, Heydrich se doslovno uspinjao po ?inovima, dobiv?i svaki ?in od bojnika do generala. Bio je i bojnik u Luftwaffeu , odletjev?i skoro 100 borbenih zadataka do trenutka kada su ga Sovjeti sru?ili pomo?u protuavionskih topova. Nakon toga je dobio osobnu naredbu Adolfa Hitlera da se vrati u Berlin i nastavi s radom u SS-u. Heydrich je imao i zna?ajan mornari?ki ?in, ali tijekom Drugog svjetskog rata nije imao apsolutno nikakvog kontakta s Kriegsmarineom , tako da je taj ?in vjerojatno dobiven na temelju prija?njih zasluga.

Heydrich je bio primatelj i brojnih njema?kih oredna i priznanja, uklju?uju?i i Deutscher Orden , Krvavi orden , Zlatnu partijsku zna?ku , bron?ane i srebrne palete, te ?eljezni kri? prvog i drugog stupnja.

Pregled karijere

U popularnoj kulturi [ uredi | uredi kod ]

• Heydrich i događaji na Konferenciji u Wannseeu su tema romana Roberta Harrisa Domovina . Knjiga prikazuje alternativnu povijest u kojoj je Heydrich promaknut u ?in Reichsfuhrera SS-a nakon smrti Heinhricha Himmlera u zrakoplovnoj nesre?i 1962. Filmska verzija romana iz 1994. prikazuje Heydricha na tri sekunde u dru?tvu drugih nacisti?kih du?nosnika.
• The Man in the High Castle , roman s tematikom alternativne povijesti , autora Philipa K. Dicka , u kojem se radnja zbiva 1960-ih, prikazuje Heydricha kao ?efa SS-a koji poku?ava postati kancelar Tre?eg Reicha nakon smrti Hitlera i njegova nasljednika Martina Bormanna .
• Roman Harryja Turtledovea The Man with the Iron Heart prikazuje svijet u kojem je Heydrich pre?ivio poku?aj ubojstva 1942. i nakon zavr?etka drugog svjetskog rata organizirao nacisti?ki pokret otpora savezni?koj okupaciji Njema?ke te poginuo 1947.
• Thrash metal sastav Slayer ima pjesmu o Heydrichovom ubojstvu na albumu Divine Intervention . Naziv pjesme, "SS-3", dolazi od broja na tablici auta kojim se Heydrich vozio kada je ubijen a tekst pjesme spominje legendu o kletvi krune svetog Vaclava .

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Literatura [ uredi | uredi kod ]

• Matthias Bath: Der SD in Danemark 1940-1945. Heydrichs Elite und der "Gegenterror" (Neuhaus Verlag, Berlin 2015.) ISBN 978-3-937294-03-2 .
• Max Williams: Reinhard Heydrich: The Biography: Volumes 1 and 2 (Ulric Publishing 2003.), ISBN 0-9537577-5-7 i ISBN 0-9537577-6-5 .
• Lehrer, Steven. 2000. Wannsee House and the Holocaust . McFarland. str. 196. ISBN   9780786407927
• Lehrer, Steven. 2002. Hitler Sites: A City-by-city Guidebook (Austria, Germany, France, United States) . McFarland. str. 224. ISBN   0786410450
• Michael Burian: Assassination : Operation Anthropoid 1941-1942 (Avis, Prag 2002.)
• Jan Wiener: The Assassination of Heydrich (Grossman Publishers, N.Y. 1969.)
• Robin Lumsden: A Collector's Guide To: The Allgemeine - SS (Ian Allan Publishing, Inc. 2001.) ISBN 0-7110-2905-9 .
• Callum MacDonald: The Killing of Reinhard Heydrich: The SS "Butcher of Prague" (Da Capo Press, N.Y. 1989.), ISBN 0-306-80860-9
• Carsten Schreiber: Elite im Verborgenen. Ideologie und regionale Herrschaftspraxis des Sicherheitsdienstes der SS und seines Netzwerks am Beispiel Sachsens (= Studien zur Zeitgeschichte; Bd. 77), Munchen: Oldenbourg 2008, IX + 501 S., ISBN 978-3-486-58543-8 , EUR 69,80
• Heinz Hohne: Der Orden unter dem Totenkopf (Verlag der Spiegel, Hamburg, 1966.)
• Joachim Fest: The Face of the Third Reich: Portraits of the Nazi Leadership (Da Capo Press)
• Mario R. Dederichs: Heydrich: The Face of Evil (Greenhill Books, London 2006-)
• Alan Bullock: Hitler: A Study In Tyranny (HarperCollins, New York 1962.)
• Walter Schellenberg : The Labyrinth , s uvodom Alana Bullocka (Da Capo Press, originalno autorsko pravo, 1956. - Harper & Brothers)
• Lina Heydrich: Leben mit einem Kriegsverbrecher ("?ivot s ratnim zlo?incem") (Ludwig Verlag, Pfaffenhofen 1976.) ISBN 3-7787-1025-7
• G.S. Graber: The Life and Times of Reinhard Heydrich (Robert Hale, London 1980.)
• Stefan Semerdjiev: Reinhard Heydrich ? Der deutsche Polizeichef als Jagdflieger , Deutsche Militarzeitschrift, Br. 41 ruj/lis.2004., str. 36?38.
• Reinhard Heydrich's MEMORIAL BOOK - Ahnenerbe Stiftung Verlag 1942
• SS Service Record of Reinhard Heydrich , National Archives and Records Administration , College Park, Maryland
• Robert G L Waite: Vanguard of Nazism (1969., W W Norton and Company)
• Gerald Reitlinger: The SS: Alibi of a Nation 1922-1945 (1956.).
• Pismo datirano 18. rujna 1941. koje je Himmler poslao Reichsstatthalteru Greiseru , Ku?a Konferencije u Wannseeu , Permanent exhibit - Soba 7, dio 2   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 21. velja?e 2009. ( Wayback Machine ). Online kopija na http://www.ghwk.de/2006-neu/room7-2.htm   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 21. velja?e 2009. ( Wayback Machine ), s prijevodom
• Bilje?ke sa sastanka o rezoluciji "?idovskog pitanja" odr?anog 10. listopada 1941. (u Pragu), Ku?a Konferencije u Wannseeu , Stalni postav - Soba 7, dio 2   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 21. velja?e 2009. ( Wayback Machine ). Online kopija na http://www.ghwk.de/2006-neu/room7-2.htm   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 21. velja?e 2009. ( Wayback Machine ), s prijevodom

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Zajedni?ki poslu?itelj ima stranicu o temi Reinhard Heydrich

• Pogreb Reinharda Heydricha
• Govor Reinharda Heydricha
• Hitler o Reinhardu Heydrichu
• Axis History Forums
• Dokumenti o atentatu ( engl. )
• Konferencija u Wannseeu
• Special SS memorial publication. In English.
• Heydrichov grob na findagrave.com (mo?da pogre?an podatak)
• Atentat na Reinharda Heydricha ^{[ neaktivna poveznica ]}
• Stranica s fotografijama
• Informacije na stranicama Centra Simon Wiesenthal