Pariz Paris
Zastava Grb
Nadimak: La ville des lumieres ("Grad Svjetlosti", ili "Grad Svjetala")
Geslo: Flvctvat nec mergitvr ( latinski : "Bacana valovima, ona ne tone")
Koordinate : 48°52′N 2°19′E  /  48.867°N 2.317°E  / 48.867; 2.317
Dr?ava	Francuska
Pokrajina	Ile-de-France
Departman	Departman 75 (Pariz)
Prva naselja	3. stolje?e pr. Kr.
Izvorno ime	Lutetia
Osniva?	Kelti
Nazvan po	keltskom plemenu Parisii
Vlast
-  Vrsta	Gradsko vije?e (conseil de Paris)
-  Gradona?elnik	Anne Hidalgo ( PS )
Povr?ina
-  Ukupna	105,4 km 2 [1]
Najve?a visina	130 m
Najmanja visina	28 m
Stanovni?tvo ( 2005. / 2013. )
-  Grad	2 229 621
-  Gusto?a	20 552 stanovnika/km 2
- Metropolitansko podru?je	12 405 426 [2]
Vremenska zona	CET ( UTC+1 )
-  Ljeto ( DST )	CEST ( UTC+2 )
Po?tanski broj	75001 - 75020 i 75116
Pozivni broj	+33 1
INSEE kod	75056 ili 75101-75120
Svetac za?titnik	Sveta Genevieve
Portal na hr wiki	Fra ncu ska
Slu?bena stranica paris.fr
Zemljovid
Polo?aj Pariza u Francuskoj

Pariz ( fra . Paris [pa?i] ) je glavni i najve?i grad Francuske . Smje?ten je na obalama rijeke Seine u sjevernoj Francuskoj, u sredi?tu pokrajine Ile-de-France , također poznate kao "Pari?ka regija" ( fra . Region parisienne ). Stanovni?tvo grada Pariza, u svojim od 1860. uvelike nepromijenjenim granicama, procijenjuje se na 2 167 994 (sije?anj 2006.), ^[3] ali metropolitansko podru?je ( aire urbaine ) naseljava vi?e od 11 milijuna stanovnika, ^[4] kao najnaseljenije metropolitansko podru?je u Eurozoni .

Kao va?no naselje tijekom vi?e od dva tisu?lje?a, Pariz je danas jedan od vode?ih svjetskih poslovnih i kulturnih sredi?ta, s utjecajima na politiku , obrazovanje , zabavu , masovne medije , modu , znanost i umjetnost , ?to sve doprinosi statusu Pariza kao jednog od globalnih gradova. ^[5] U skladu s procjenama iz 2005., pari?ko gradsko podru?je najve?a je europska gradska ekonomija, ^[6] i peta u svijetu u popisu svjetskih gradova prema BDP-u . ^[7]

Pariz i Pari?ka Regija , s 533,6 milijardi eura u 2007. proizvode vi?e od ?etvrtine bruto doma?eg proizvoda Francuske. ^[8] U Pari?koj regiji, sjedi?te je 37 od 500 najprofitabilnijih kompanija na svijetu, ^[9] smje?tenih u nekoliko poslovnih ?etvrti, među kojima i La Defense , najve?oj namjenski izgrađenoj poslovnoj ?etvrti u Europi. ^[10] U Parizu su također sjedi?ta mnogih međunarodnih organizacija poput UNESCO-a , Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), Međunarodne Trgova?ka Komora (ICC), i neformalnog Pari?kog kluba .

Pariz je, sa svojim brojnim znamenitostima, jedno od najpopularnijih svjetskih turisti?kih odredi?ta. Pari?ku regiju godi?nje posjeti 45 milijuna turista, od ?ega je 60% stranih. ^[11]

Etimologija [ uredi | uredi kod ]

Naziv Pariz potje?e od naziva izvornih stanovnika, galskog plemena poznatog kao "Parisijci" . Grad je bio nazivan Lutecija (ili potpuno Lutecija Parisiorum ) za vrijeme rimske okupacije od prvog do ?estog stolje?a, ali za vrijeme vladavine Julijana Apostate (360. ? 363.) grad je preimenovan u Paris . ^[12]

Drugi smatraju da naziv plemena Parisijaca potje?e od keltsko -galske rije?i parisio , ?to zna?i "ljudi koji rade" ili "obrtnici". ^[13] Od ranog 20. stolje?a, Pariz je bio poznat kao "Paname" u francuskom slengu , naziv koji se među mladima ponovo udoma?io u novije vrijeme.

Pariz ima mnogo nadimaka, od kojih je najpoznatiji "La Ville-Lumiere" (doslovno, "Svijetli grad"; iako naj?e??e prevedeno kao "Grad svjetlosti" ili "Grad svjetala"), ^[14] kojeg duguje ?uvenosti grada kao sredi?ta obrazovanja i nauke, ali i ranoj upotrebi javne rasvjete .

Stanovnici Pariza na hrvatskome nazivaju se "Pari?ani", i na francuskome Parisiens ([pa?izj??]). Pari?ani ?esto se pogrdno nazivaju Parigots ([pa?i?o]), izraz prvi puta upotrijebljen 1900., ^[15] od stanovnika izvan Pari?ke regije, ali danas omiljen i među samim Pari?anima.

Zemljopis [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Topografija Pariza

Polo?aj i reljef [ uredi | uredi kod ]

Pariz je smje?ten na luku rijeke Seine i sadr?i dva otoka, Ile Saint-Louis i ve?i Ile de la Cite , koji tvore nastariji dio grada. Ukupno, grad je relativno ravni?arski, i najni?a elevacija je 35 m nadmorske visine. Pariz ima nekoliko istaknutih brda, od kojih je sa 130 metara najvi?i Montmartre . ^[16]

Pariz, bez vanjskih parkova Bois de Boulogne i Bois de Vincennes , pokriva oval povr?ine 86,928 km². Posljednje ve?e pro?irenje gradskog podru?ja 1860. nije mu podarilo samo suvremeni izgled ve? je i kreiralo dvadeset arondismana (gradskih op?ina). Od 1860. gradsko podru?je od 78 km² neznatno je 1920-ih pro?ireno na 86,9 km². 1929., parkovi Bois de Boulogne i Bois de Vincennes slu?beno su pripojeni gradu ?to je gradsko podru?je pove?alo na sada?njih 105,39 km². Danas je Pariz jedna od najve?ih svjetskih aglomeracija koja obuhva?a najmanje 12 milijuna ljudi. ^[17]

Klima [ uredi | uredi kod ]

Pariz ima oceansku klimu ( Koppenova klasifikacija klime Cfb ) i pod utjecajem je sjevernoatlantske struje , ?to u grad rijetko donosi ekstremno visoke ili niske temperature, poput vala vru?ine 2003., ili vala hladno?e 2006.

Pariz ima vru?a i ugodna ljeta s prosje?nim visokim temperaturama od 25 °C i niskim od 15 °C. Zime su hladne, ali temperatura je oko 3 °C do 8 °C, te se rijetko spu?ta ispod nule. Prolje?e i jesen ima blage do povremeno vru?e dane i hladne ve?eri. Ki?a pada kroz godinu, i premda Pariz nije osobito ki?ovit grad, poznat je po iznenadnim pljuskovima. Prosje?ne godi?nje padaline su 642 mm s laganom ki?om ravnomjerno raspoređenom kroz godinu. Snijeg je rijedak, ali ponekad je mogu? lak?i snijeg ili me?ava bez nakupljanja. Najvi?a ikada zabilje?ena temperatura je 40,4 °C (28. srpnja, 1948.), dok je najni?a -23,9 °C zabilje?ena 10. prosinca 1879. ^[18]

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Povijest Pariza

Prapovijest i Stari vijek [ uredi | uredi kod ]

Najraniji arheolo?ki znakovi stalnog ljudskog naseljavanja pari?kog podru?ja datiraju oko 4200. pr. Kr. ^[20] Parisijci, potpleme keltskih Senona , poznati kao lađari i trgovci, naselili su podru?je kraj rijeke Seine od oko 250. pr. Kr. Rimljani su osvojili pari?ki bazen 52. pr. Kr. , ^[20] s permanentnim naseljem do kraja stolje?a na lijevoj obali, brdu Sainte Genevieve i otoku Ile de la Cite . Galsko-rimski grad izvorno je nazivan "Lutecija", ali naziv je kasnije galiciran u Lutece . Tijekom sljede?ih stolje?a znatno se pro?irio, prerastav?i u napredan grad s forumom, pala?ama, kupali?tima, hramovima, kazali?tima i amfiteatrom. ^[21] Pad Rimskog Carstva i germanski prodori u petom stolje?u, ozna?ili su za Pariz po?etak perioda opadanja. Do 400. , Lutece , tada uvelike napu?ten od svojih stanovnika, bio je skoro samo garnizon utaboren u u?urbano utvrđenom sredi?njem otoku. ^[20] Pri kraju rimskoga vladanja grad je ponovo nazvan imenom "Pariz". Frana?ki kralj Klodvig I. ustanovio je Pariz kao svoju prijestolnicu 508.

Srednji vijek [ uredi | uredi kod ]

Kuga je stigla u Pariz 1348., s najmanje 800 mrtvih dnevno, u doba kada je Pariz imao oko 200 000 stanovnika. ^[22] Također i 1466. 40 000 ljudi je umrlo od kuge u Parizu. ^[23] Pariz je izgubio svoju poziciju sjedi?ta francuskog kraljevstva za vrijeme okupacije od Burgundijaca , tada engleskih saveznika, u doba Stogodi?njeg rata , kada je Henrik VI okrunjen za francuskog kralja 1431., naslov koji je izgubio kada je Karlo VII vratio grad Francuskoj 1436. Premda je Pariz ponovo postao prijestolnicom, francuski vladari boravili su u Dolini Loire . ^[24] 1528., kralj Franjo I , vratio je sjedi?te iz Doline Loire natrag u Pariz. U doba francuskih vjerskih ratova , Pariz je bio upori?te francuske katoli?ke lige. Kolovoza 1572., za vrijeme vladavine Karla IX , dok su se u gradu nalazili mnogi protestantski plemi?i radi vjen?anja Henrika od Navarre, budu?eg kralja Henrika IV , za Margaretu Valois , dogodio se pokolj Hugenota na dan svetog Bartolomeja , koji je po?ev?i od 24. kolovoza, u cijeloj zemlji potrajao nekoliko dana. ^[25] Za vrijeme Fronde , Pari?ani su se pobunili te je kraljevska obitelj 1648. napustila grad. Kralj Luj XIV kraljevski dvor je 1628. trajno preselio u Versailles . Stotinu godina kasnije, Pariz je bio glavna pozornica Francuske revolucije , s padom Bastille 14. srpnja, 1789. i ukidanjem monarhije u rujnu 1792. ^[26]

Devetnaesto stolje?e [ uredi | uredi kod ]

31. o?ujka 1814., nakon ?estodnevne kampanje koja je zavr?ila porazom Napoleona , Pariz je okupirala Rusija , kao prva strana sila u 400 godina. ^[27] Koza?ke i Kalmi?ke konji?ke jedinice u ruskoj slu?bi u?le su u grad. Pari?ani su se pobunili protiv monarhije za vrijeme srpanjske revolucije 1830., te je kralj Karlo X bio prisiljen napustiti prijestolje. Francuska revolucija 1848. dokinula je ustavnu monarhiju Luja Filipa , i otvorila put ka stvaranju druge republike.

Industrijska revolucija , Drugo Francusko Carstvo i Belle Epoque omogu?ili su Parizu najve?i razvoj u svojoj povijesti. Od 1840-ih ?eljeznica je dovela do dotada neviđenog priljeva migranata, privu?enih zaposlenjima u novim industrijama. Grad je temeljito obnavljen pod Napoleonom III i njegovim prefektom Haussmannom koji je poru?io cijele ?etvrti uskih srednjovjekovnih ulica radi stvaranja mre?e ?irokih avenija i neoklasicisti?kih fasada modernog Pariza. Taj program "Haussmannizacije" u?inio je grad ljep?im i zdravijim za stanovnike, iako je imao dodatnu prednost mogu?nosti upotrebe vatrenog oru?ja i konji?kih juri?a u slu?aju budu?ih pobuna i revolucija, dok bi standardna pobunjeni?ka taktika barikada postala zastarjelom. ^[28]

Epidemije kolere pogodile su stanovni?tvo Pariza 1832. i 1849., a samo od epidemije 1832. umrlo je 20 000 od tada?njih 650 000 stanovnika Pariza. Grad je također bio znatno pogođen opsadom na kraju Francusko-pruskog rata (1870. ? 1871.): u kaosu uzrokovanom padom vlade Napoelona III, novoutemeljena Pari?ka komuna mnoga je gradska adminstrativna sredi?ta (i gradske arhive) zapalila, dok je 20 000 Pari?ana ubijeno u borbama komune i vladinih snaga, ?to je ostalo poznato kao semaine sanglante (krvavi tjedan). ^[29]

Pariz se brzo oporavio od tih događaja radi organizacije ?uvenih svjetskih izlo?bi s kraja devetnaestog stolje?a. ^[30] Eiffelov toranj bio je izgrađen 1889. za svjetsku izlo?bu stogodi?njice francuske revolucije, kao "privremeni" prikaz vje?tine ahitektonskog in?enjerstva, ali ostao je najvi?a građevina na svijetu do 1930., te je najpoznatija znamenitost grada. Povodom svjetske izlo?be 1900. , otvorena je prva linija pari?kog metroa . Svjetske izlo?be u Parizu također su u?vrstile status grada u industriji turizma i kao atraktivne lokacije za međunarodne izlo?be tehnologije i trgovine. ^[30]

Dvadeseto stolje?e [ uredi | uredi kod ]

Za vrijeme prvog svjetskog rata , Pariz je bio po?teđen njema?ke invazije francusko-britanskom pobjedom u prvoj bitci na Marni 1914., ali bio je na prvoj liniji ratnih napora. Od 1918. do 1919. bio je pozornica savezni?kih pobjedni?kih parada i mirovnih pregovora. U međuratnom razdoblju Pariz je bio poznat po svojim kulturnim i umjetni?kim dru?tvima i no?nom ?ivotu. Grad je postao mjestom okupljanja umjetnika iz cijelog svijeta, od izbjeglog ruskog skladatelja Stravinskog i ?panjolskih slikara Picassa i Dalija , do ameri?kog pisca Hemingwaya . ^[31]

14. lipnja, 1940., pet tjedana nakon po?etka bitke za Francusku, Paris je pao pod njema?ku okupaciju, koja je potrajala do oslobođenja Pariza u kolovozu 1944., nakon ustanka pokreta otpora, dva i pol mjeseca nakon nakon iskrcavanja u Normandiji. ^[32] Sredi?nji Pariz drugi svjetski rat pro?ao je uglavnom neo?te?en, jer nije bilo strate?kih ciljeva za savezni?ke bombardere (?eljezni?ke su stanice u centralnom Parizu terminali, dok su glavne tvornice locirane u predgrađima). Također, njema?ki general Dietrich von Choltitz nije izvr?io Hitlerovo naređenje o uni?tenju svih pari?kih znamenitosti prije njema?kog povla?enja. ^[33]

U poslijeratnom razdoblju, Pariz je do?ivio najve?i razvoj nakon Belle Epoque . Predgrađa su se znatno pro?irila izgradnjom velikih radni?kih naselja poznatih kao cites i po?etkom izgradnje poslovne ?etvrti La Defense . Razgranata mre?a podzemne ?eljeznice ( RER ) izgrađena je kao dopuna metrou na usluzi udaljenim predgrađima, dok je razvijena i mre?a autocesta usmjerenih na brzu cestu Peripherique oko sredi?ta grada. ^{[34] [35] [36]}

Od 1970-ih, mnoga unutarnja predgrađa Pariza (posebno na sjeveru i istoku) do?ivjela su deindustrijalizaciju, te su nekad prosperitetni cites postepeno postali geta za imigrante i oaze nezaposlenosti. ^{[37] [38]} U isto vrijeme, grad Pariz (unutar autoceste Peripherique ), zapadna i ju?na predgrađa uspje?no su promijenili svoju ekonomsku bazu iz tradicionalne proizvodnje u visokovrijedne usluge i visokotehnolo?ku proizvodnju, omogu?uju?i blagostanje svojim stanovnicima, ?iji je prihod po glavi među najve?ima u Europi. ^{[39] [40] [41]} Sukladno produbljavanje dru?tvenih razlika između ta dva podru?ja dovelo je do povremenih nemira od polovine 1980-ih, kao nemiri 2005., koji su uglavnom bili koncentrirani oko sjeveroisto?nih predgrađa. ^[42]

Dvadesetprvo stolje?e [ uredi | uredi kod ]

S namjerom ubla?avanja socijalnih tenzija u unutarnjim predgrađima i revitalizacije metropolitanske ekonomije Pariza, u tijeku je nekoliko projekata. Ured dr?avnog tajnika za razvoj regije glavnog grada otvoren je pri vladi Francuske u o?ujku 2008. Dr?avni tajnik Christian Blanc zadu?en je za nadgledanje projekta predsjednika Nicolasa Sarkozyja za stvaranjem integrirane metropolitanske uprave "Velikog Pariza" ( Grand Paris ), kao i produ?enja mre?e podzemne ?eljeznice radi novog porasta stanovni?ta u Parizu i predgrađima, i raznih ekonomskih razvojnih projekata kao poticaj metropolitanskoj ekonomiji, među kojima su stvaranje vrhunskog tehnolo?kog i nau?nog klastera i sveu?ili?nog kampusa na platou Saclay u ju?nim predgrađima.

Usporedno, predsjednik Sarkozy također je 2008. pokrenuo međunarodni urbanisti?ki i arhitektonski natje?aj za budu?i razvoj Pariza. Deset skupina arhitekata, urbanista, geografa i pejza?nih arhitekata ponudit ?e svoje vizije izgradnje metropole Pariza 21. stolje?a u eri Protokola iz Kyota i izraditi budu?u dijagnozu Pariza i predgrađa koja ?e definirati budu?i razvoj u Velikom Parizu idu?ih 40 godina. Cilj nije samo izgraditi ekolo?ki odr?ivi metropolis, ve? i integrirati okolna predgrađa sa sredi?njim Parizom kroz opse?na urbana planiranja i simboli?ne arhitektonske projekte.

U međuvremenu, u nastojanjima poticanja globalnog ekonomskog imid?a Pariza, odobrena je od 2006. izgradnja nekoliko nebodera (300 metarski ili vi?i) u poslovnoj ?etvrti La Defense, predviđenih za dovr?enje ranih 2010-ih. Pari?ke vlasti također su objavile da planiraju odobriti izgradnju nebodera unutar sredi?ta grada ubla?avanjem ograni?enja visina zgrada prvi put nakon izgradnje nebodera Montparnasse ranih 1970-ih.

Stanovni?tvo [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Demografija Pariza

Demografija unutar pari?ke regije
(u skladu s procjenama INSEE 2005.)

Ile-de-France departmani
Podru?ja	Stanovni?tvo 2006. proc.	Zona	Gusto?a	1999. ? 2005. prirast
Grad Pariz ( departman 75)	2 168 000	105 km 2	20 648 km 2	+1.33%
Unutarnji prsten (Petite Couronne) (depar. 92 , 93 , 94 )	4 310 000	657 km 2	6560 km 2	+5.34%
Vanjski prsten (Grande Couronne) (depar. 77 , 78 , 91 , 95 )	5 013 000	11 249 km 2	446 km 2	+4.25%
Ile-de-France (cijela pokrajina )	11 491 000	12 011 km 2	957 km 2	+4.08%
Statisti?ki rast (popis INSEE 1999.)
Zone	Stanovni?tvo popis 1999.	Zona	Gusto?a	1990. ? 1999. prirast
Gradsko podru?je (Pari?ka aglomeracija)	9 644 507	2723 km 2	3542 km 2	+1.85%
Metropolitansko podru?je (Pari?ko gradsko podru?je)	11 174 743	14 518 km 2	770 km 2	+2.90 %

Stanovni?tvo grada Pariza na popisu 1999., bilo je 2 125 246, stanovnika, ?to je ni?e od povijesnog maksimuma od 2,9 milijuna iz 1921. Gubitak gradske populacije odra?ava iskustvo i drugih sredi?njih gradova u razvijenom svijetu koji nisu ?irili svoje granice. Glavni ?imbenici u procesu zna?ajno su smanjenje veli?ine obitelji i dramati?ne migracije prema predgrađima od 1962. do 1975. Emigraciju su uvjetovali deindustrijalizacija, visoke stanarine, gentrifikacija mnogih unutarnjih ?etvrti, transformacija stambenih prostora u urede i ve?e obilje u zaposlenim obiteljima. Gubitak gradskog stanovni?tva jedno je od najve?ih u međunarodnim op?inama i najve?e među svima koje su postigle vi?e od 2 000 000 stanovnika. Ti gubici za grad op?enito su negativno percipirani; gradska uprava nastoji preokrenuti trend s pone?to uspjeha, te je procjena populacije srpnja 2004., pokazala porast prvi puta nakon 1954., dosegav?i ukupno 2 144 700 stanovnika.

Gusto?a naseljenosti [ uredi | uredi kod ]

Pariz jedan je od najgu??e naseljenih gradova na svijetu . Gusto?a, bez vanjskih ?umovitih parkova Bois de Boulogne i Bois de Vincennes bila je na slu?benom popisu 1999., 24 448 stanovnika po ?etvornom kilometru, ?to se mo?e usporediti samo s nekim azijskim megalopolisima. ?ak i uklju?iv?i dva ?umska podru?ja gusto?a je 20 164 stanovnika po ?etvornom kilometru, kao peta najgu??e naseljena op?ina u Francuskoj iza Le Pre-Saint-Gervais, Vincennes, Levallois-Perret, i Saint-Mande, sve rubna podru?ja sredi?ta Pariza. Najrjeđe naseljene ?etvrti zapadni su i sredi?nji uredsko-adminstrativni arondismani. Gradsko stanovni?tvo najgu??e je na sjevernim i isto?nim arondismanima; 11. arondisman imao je 1999. gusto?u od 40 672 stanovnika po ?etvornom kilometru, dok neke isto?ne ?etvrti istog arondismana iste su godine imale gusto?u blizu 100 000/km ² .

Pari?ka aglomeracija [ uredi | uredi kod ]

Grad Pariz pokriva podru?je mnogo manje od cijele urbane zone kojoj je sredi?te. Trenutno, pari?ka stvarna urbanizacija, koju definira pole urbain (gradsko podru?je) statisti?ka zona, pokriva 2723 km ² , ^[43] ili podru?je oko 26 puta ve?e od samoga grada. Uprava pari?kog urbanog rasta podijeljena je između samoga grada i okolnih departmana: Parizu najbli?i prsten tri susjedna departmana, ili petite couronne ("mali prsten") potpuno je zasi?en rastom grada, dok je daljni vanjski prsten ?etiri departmana, grande couronne pokriven urbanizacijom samo u unutarnjim podru?jima. Tih osam departmana stvaraju ve?u administrativnu regiju Ile-de-France , koja je ve?inom ispunjena pari?kim urbanim podru?jem.

Pari?ka aglomeracija pokazala je stalan rast od kraja francuskih vjerskih ratova, kasnog 16, stolje?a, uz povremena opadanja za vrijeme francuske revolucije i drugog svjetskog rata . Prigradski razvoj novijih se godina ubrzao: s procjenom od ukupno 11,4 milijuna stanovnika 2005, regija Ile-de-France pokazuje dvostruko ve?u stopu rasta u odnosu na 1990. ^{[44] [45]} Danas je to jedna od najve?ih aglomeracija na svijetu.

Imigracija [ uredi | uredi kod ]

Prema zakonu, francuski popisi ne postavljaju pitanja o etni?koj pripadnosti i religiji, ali zahtijevaju podatke o zemlji rođenja. Iz tih podataka mogu?e je odrediti da su Pariz i metropolitansko podru?je jedno od kulturno najraznolikijih podru?ja u Europi. U popisu 1999., 19,4 % od ukupne populacije rođeno je izvan kontinentalne Francuske . ^[46] Na istom popisu, 4,2 % populacije urbanog podru?ja Pariza bili su recentni imigranti (osobe koje su se uselile u Francusku između 1990. i 1999.), ^[47] ve?inom iz kontinetalne Kine i Afrike . ^[48]

Prvi val međunarodne migracije prema Parizu zapo?eo je najranije 1820. s dolaskom njema?kih seljaka koju su bje?ali od poljoprivredne krize u njihovoj mati?noj zemlji. Slijedilo je nekoliko valova imigracije koji se nadovezuju da danas: Talijani i srednjeeuropski ?idovi za vrijeme 19. stolje?a, Rusi nakon ruske revolucije 1917., Armenci u bijegu od genocida u Otomanskom carstvu, građani kolonija za vrijeme prvog svjetskog rata , i kasnije, Poljaci između dva rata, ?panjolci, Talijani, Portugalci i sjeverni Afrikanci od 1950-ih do 1970-ih, sjevernoafri?ki ?idovi nakon nezavisnosti tih dr?ava, te od tada Afrikanci i Azijci. ^[49]

Uprava [ uredi | uredi kod ]

Pariz, sa svojim nepromijenjenim administrativnim granicama od 1860., jedan je od rijetkih gradova koji se nije razvio politi?ki u skladu s demografskim rastom; o ?emu se trenutno raspravlja u planovima za Grand Paris (Veliki Pariz), koji bi svoje administrativne granice pro?irio na ve?inu svoje urbanizirane zone. ^[50]

Prijestolnica Francuske [ uredi | uredi kod ]

Kao glavni grad, Pariz je sjedi?te Francuske nacionalne vlade. Za izvr?nu vlast, dva glavna slu?benika imaju svaki svoju slu?benu rezidenciju, gdje su im također smje?teni i uredi. Predsjednik Francuske boravi u Elizejskoj pala?i u 8. arondismanu, dok premijer ima sjedi?te u Hotel Matignon u 7. arondismanu. Vladina ministarstva locirana su u raznim dijelovima grada, mnoga u 7. arondismanu.

Dva doma francuskog parlamenta locirana su na lijevoj obali. Gornji dom, ili Senat, smje?ten je u Palais du Luxembourg u 6. arondismanu, dok je zna?ajniji donji dom, nacionalna skup?tina, u Palais Bourbonu , u 7. arondismanu. Predsjednik senata, druga najvi?a funkcija nakon predsjednika republike, ima ured u Petit Luxembourg , manjoj pala?i aneksu pala?e Luxembourg .

U Parizu stoluju također i najvi?i francuski sudovi. Francuski kasacijski sud, najvi?i sud u pravosudnom sistemu, koji preispituje krivi?ne i civilne slu?ajeve, lociran je u Pala?i pravde ( Palais de Justice ) na Ile de la Cite , dok je Dr?avni savjet, koji pru?a pravne savjete izvr?noj vlasti i djeluje kao najvi?i sud u upravnom sistemu, smje?ten je u Palais Royal u 1. arondismanu.

Ustavni savjet, savjetodavno tijelo s kona?nim ovlastima o ustavnosti zakona i vladinih dekreta, također djeluje u Palais Royal .

Gradska vlada [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Pari?ki arondismani

Pariz je bio op?ina od 1834. (također i nakratko između 1790. i 1795.). Pri podjeli Francuske na op?ine 1790. (za vrijeme francuske revolucije ), i ponovo 1834., Pariz je bio grad upola manji u odnosu na danas, ali je 1860., pripojio susjedne op?ine, neke potpuno, radi stvaranja nove admistrativne karte 20 arondismana koje grad ima i danas. Takva op?inska podjela stvara spiralu u smjeru kazaljke na satu, s 1. arondismanom u samom sredi?tu.

1790. Pariz je postao prefektura (sjedi?te) departmana Seine, koji je pokrivao ve?inu pari?ke regije. 1968. podijeljena ja na ?etiri manje: grad je postao zasebni departman i zadr?ao broj departmana Seine 75, (koji vu?e prijeklo od pozicije departmana Seine u abecednom redu), dok su stvorena tri nova departmana, Hauts-de-Seine, Seine-Saint-Denis i Val-de-Marne, i dodijeljeni su im brojevi 92, 93, i 94. Posljedica tih podjela identi?ne su granice pari?kog departmana i op?ine, ?to je jedinstvena situacija u Francuskoj.

Op?inski uredi [ uredi | uredi kod ]

Svaki od 20 pari?kih arondismana ima direktno izabrani savjet ( conseil d'arrondissement ), koji bira gradona?elnika arondismana. Izbor ?lanova iz savjeta svakog arondismana stvara Savjet Pariza ( conseil de Paris ), koji bira gradona?elnika Pariza.

U srednjovjekovno doba, Parizom je upravljala op?ina koju su birali trgovci, ?iji je glavar bio predstojnik trgovaca. Osim ?to je regulirao gradski promet robom, predstojnik je bio odgovoran i za neke javne du?nosti kao nadgledanje gradskih zidina i ?i??enje ulica. Kreiranje pari?kog civilnog predstojnika u 13. stolje?u, znatno je smanjilo je du?nosti i ovlasti predstojnika trgovaca. Kao direktni predstavnik kralja , u ulozi koja donekle podsje?a na prefekta kasnijih godina, predstojnik ( prevot ) Pariza nadgledao je primjenu i izvr?enje zakona i reda u gradu i okolnoj prevote (okrugu) iz svog ureda u Grand Chatelet . Mnoge ovlasti iz ureda oba predstojnika preba?ene su nakon osnivanja 1667. na ured generalnog namjesnika policije. Stolje?ima, prevot i upravitelji Chateleta sukobljavali su se s Hotel de Ville oko jurisdikcija; tj. s gradskom upravom koja je obuhva?ala i quartiniers , od kojih svaki odgovoran za jednu od ?esnaest ?etvrti (koje su bile podijeljene na ?etiri cinquantaines , svaka sa svojim cinquantainier , i dalje podijeljenih na dizaines , kojima su upravljali dizainiers ):

Svaki od tih ljudi bili su na?elno izabrani od lokalnih bur?uja. U svako doba, prema tome, 336 ljudi dijelilo je administrativnu odgovornost za ?isto?u i odr?avanje ulica, za javno zdravstvo, zakon i red. Quartiniers odr?avali su slu?bene liste bourgeois de Paris , lokalne izbore, mogli su nametnuti globe za prekr?aje lokalnih propisa, a imali su i ulogu u poreznom sistemu. Sastajali su se u Hotel de Ville radi vije?anja o pitanjima op?e gradske va?nosti i svake bi godine izabrali osam među "najistaknutijim stanovnicima ?etvrti", koji bi zajedno s drugim lokalnim slu?benicima birali gradski savjet. ^[51]

Iako su kroz 18. stolje?e takvi izbori postali samo ceremonijalni, biraju?i kandidate koje je ve? izabrala kraljevska vlada, sje?anje na stvarnu op?insku neovisnost ostalo je sna?no: " Hotel de Ville nastavio je biti zna?ajan u savjesti bur?ujskih Pari?ana, s utjecajem znatno ve?im od stvarne uloge u upravi grada. ^[52]

Posljednji pari?ki predstojnik trgovaca, Prevot des marchands , ubijen je 14. srpnja, 1789., nakon pada Bastille u sklopu francuske revolulucije . Pariz je slu?beno postao op?ina stvaranjem administrativne podjele 14. prosinca iste godine, te je privremena revolucionarna gradska uprava zamijenjena prvim op?inskim ustavom i vladom 9. listopada 1790. ^[53] Kroz nemire Termidorske reakcije 1794., postalo je jasno da je revolucionarna pari?ka nezavisnost prijetnja bilo kojoj vladaju?oj snazi: Ured gradona?elnika ukinut je iste godine, a op?inski savjet godinu dana kasnije.

Premda je op?inski savjet obnovljen 1834., ve?inu 19. i 20. stolje?a, Pariz, zajedno s ve?im departmanom Seine, kojemu je tada centar, bio je pod direktnom kontrolom dr?avnog prefekta Seine, nadle?nog za generalne poslove; Dr?avni prefekt policije bio je nadle?an za policiju u istoj jurisdikciji. Osim u nekoliko kratkih slu?ajeva, grad nije imao gradona?elnika do 1977., te je pari?ka policijska prefektura i danas pod dr?avnom kontrolom.

Unato? svojoj dvojnoj egzistenciji kao op?ina i departman, Pariz ima jedinstveni savjet koji upravlja s oba subjekta; Savjet Pariza, kojemu predsjeda gradona?elnik Pariza, zasjeda i kao op?inski savjet ( conseil municipal ) ili kao savjet departmana ( conseil general ) ovisno o predmetu rasprave.

Pari?ka suvremena administrativna organizacija jo? uvijek sadr?i tragove jurisdikcije biv?eg departmana Seine. Prefektura policije (koja također upravlja i vatrogasnim brigadama), na primjer ima jo? uvijek nadle?nost na petite couronne , susjedna tri departmana za neka djelovanja kao protupo?arna za?tita ili spa?avanja, i jo? je pod upravom francuske nacionalne vlade. Pariz nema op?inske policijske snage, premda ima vlastitu brigadu prometnih nadzornika.

Glavni grad regije Ile-de-France [ uredi | uredi kod ]

Kao dio op?enacionalnih administrativnih nastojanja konsolidacije regionalnih ekonomija 1961., Pariz je kao departman postao glavni grad nove regije distrikta Pariza, preimenovanog u regiju Ile-de-France 1976., koja obuhva?a pari?ki departman i sedam najbli?ih departmana. ?lanovi regionalnog savjeta, od 1986, biraju se na direktnim izborima. Prefekt pari?kog departmana (koji je slu?io kao prefekt departmana Seine do 1968.) također je i prefekt regije Ile-de-France, premda je ta funcija izgubila mnoge ovlasti stvaranjem ureda gradona?elnika Pariza 1977.

Intercommunalite [ uredi | uredi kod ]

Među nabrojenim promjenama, rijetka su uzimala u obzir Pari?ku stvarnost aglomeracije . Za razliku od ve?ine francuskih ve?ih urbanih podru?ja kao Lille i Lyon , u Parizu nema međuop?inskog ( intercommunal ) entiteta u pari?kom urbanom podru?ju, niti međuop?inskog savjeta koji bi rije?avali probleme regijske guste gradske jezgre u cjelini; Pari?ko otuđenje od svojih predgrađa i danas je problem, te prema mnogima glavni razlog građanskih nemira, kao pobuna u predgrađima 2005. Direktna posljedica tih nesretnih događaja prijedlozi su za efikasniju metropolitansku strukturu koja bi pokrila Pariz i neka od predgrađa, od socijalisti?ke ideje o labavoj "metropolitanskoj konferenciji" ( conference metropolitaine ) do desni?arske ideje o vi?e integriranom "Velikom Parizu" ( Grand Paris ).

Zdravstvo [ uredi | uredi kod ]

Zdravstvenu njegu i interventnu zdravstvenu pomo? u Parizu i predgrađima pru?a Assistance publique - Hopitaux de Paris (AP-HP) , javni bolni?ki sistem koji zapo?ljava vi?e od 90 000 ljudi (zdravstveno osoblje i administracija) u 44 bolnice. To je najve?i bolni?ki sustav u Europi. ^[54]

Među 44 bolnice kojima upravlja AP-HP, najzna?ajnije su:

• Hotel-Dieu, osnovana 651, najstarija bolnica u Parizu,
• Hopital de la Pitie-Salpetriere, najve?a pari?ka i europska bolnica,
• Hopital Necker - Enfants malades, najstarija pedijatriska bolnica na svijetu,
• Hopital Europeen Georges-Pompidou, posljednja bolnica izgrađena u Parizu,
• CHU Kremlin-Bicetre,
• Hopital Paul-Brousse,
• Hopital Tenon,
• Hopital Saint-Louis,
• Hopital Saint-Antoine,

?uvena vojna bolnica Val-de-Grace nije dio AP-HP sustava.

Gradski prijevoz [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanci o temama: Transport u Parizu i Popis ?eljezni?kih stanica u Parizu

Pari?ki prometni sistem izgrađivan je kroz stolje?a te se i danas obnavlja i nadopunjuje. Syndicat des transports d'Ile-de-France , (udru?enje transporta regije Ile-de-France) biv?i Syndicat des transports parisiens (STP), nadgleda tranzitnu mre?u u regiji. ^[55]

?lanovi su udru?enja regija Ile-de-France i osam departmana regije. Udru?enje koordinira javni prevoz i ugovara ih prevoznim poduze?ima RATP (koje djeluje s 654 autobusnih linija, pari?kim metroom, tri tramvajske linije, i dijelovima Regionalne ekspresne ?eljezni?ke mre?e - RER ), SNCF (prigradske ?eljeznice, tramvajska linija i druge sekcije RER -a), i Optile , konzorcij privatnih operatera koji upravlja s 1070 manjih autobusnih linija.

Metro je najzna?ajniji pari?ki prevozni sistem. Sustav, s 300 stanica (384 zaustavljanja) povezanih s 214 km tra?nica sadr?i 16 linija, ozna?enih brojevima od 1 do 14, s dvije manje linije 3bis i 7bis, tako nazvanih jer su izvorno bile odvojci svojih originalnih linija. Listopada 1998, otvorena je nova linija 14, nakon 70-godi?nje pauze u otvaranju potpuno novih linija metroa. Radi kratkih distanci među stanicama u mre?i metroa, linije su prespore da bi mogle biti produ?ene dalje u predgrađa, kao i u slu?aju mnogih drugih gradova. U skladu s time, dodatna ?eljezni?ka mre?a RER , otvarana je od 1960-ih radi povezivanja udaljenijih zona urbanog podru?ja, koja se sastoji u integraciji suvremenog metroa u sredi?tu grada i ranije postoje?ih prigradskih ?eljeznica. U dana?nje vrijeme, mre?a RER sadr?i pet linija, 257 stanica i 587 km tra?nica.

Dodatno, Pariz ima i ?etiri tramvajske linije, s rutama Saint-Denis - Noisy-le-Sec za liniju T1, La Defense - Issy, za liniju T2, Pont de Garigliano - Porte d'Ivry za liniju T3 i Bondy - Aulnay-sous-Bois za liniju T4. ?est novih tramvajskih linija trenutno je u raznim fazama razvoja. Pariz također nudi bike sharing program nazvan Velib , s vi?e od 20 000 javnih bicikala raspoređenih na 1450 parkirnih stanica, koji mogu biti unajmljeni za kratke i srednje distance uklju?uju?i i jednosmjerne vo?nje. Novi trajektni servis Vogueo , uveden je lipnja 2008. na rijekama Seini i Marni.

Pariz je sredi?te nacionalne ?eljezni?ke mre?e. ?est ve?ih ?eljezni?kih kolodvora, Gare du Nord, Gare Montparnasse, Gare de l'Est, Gare de Lyon, Gare d'Austerlitz , i Gare Saint-Lazare , povezani su na tri mre?e: TGV za vlakove velikih brzina , Corail vlakove standarnih brzina i prigradske ?eljeznice ( Transilien ).

Pariz opslu?uju dva velika aerodroma: Paris-Orly ju?no od Pariza i Paris-Charles de Gaulle kraj Roissyja , jedan od najprometnijih na svijetu. Tre?i znatno manji aerodrom, Beauvais Tille , lociran je u mjestu Beauvais, 70 km sjeverno od grada, koriste ?arteri i niskotarifni avio prijevoznici. ?etvrti, Le Bourget , danas se koristi samo za poslovne avione, zrakoplovne sajmove i zrakoplovno-svemirski muzej.

Grad je također i najzna?ajnije sredi?te francuske mre?e autocesta , te je opkoljen s tri kru?ne autoceste: Peripherique , koja prati pribli?nu putanju fortifikacija Pariza iz 19. stolje?a, autocesta A86 u unutarnjim predgrađima i Francilienne u vanjskim predgrađima. Pariz ima opse?nu cestovnu mre?u s preko 2000 km autocesta. Cestovnim putem, do Bruxellesa se putuje tri sata, Frankfurta ?est, i do Barcelone dvanaest sati. Vlakom, London je udaljen samo 2 sata i 15 minuta, Bruxelles 1 sat i 22 minute (do 25 polazaka dnevno), Amsterdam 4 sata i 13 minuta (do 8 polazaka dnevno), Koln 3 sata i 51 minuta (6 polazaka dnevno), i Marseille , Bordeaux , i drugi gradovi na jugu Francuske 3 sata.

Vode i odvodni sustavi [ uredi | uredi kod ]

U svojoj ranoj povijesti Pariz je za vodoopskrbu imao samo rijeke Seine i Bievre . Kasniji oblici navodnjavanja bili su rimski akvedukt iz 1. stolje?a iz Wissousa (kasnije napu?ten); izvori s desne obale od kasnog 11. stolje?a; od 15. stolje?a, akvedukt izgrađen pribli?nom putanjom napu?tenog rimskog akvedukta; i od 1809. kanal l'Ourcq , koji Pariz opskrbljuje vodom iz manje zagađenih rijeka sjeveroisto?no od glavnog grada . Svoj prvi stalni i obilni izvor vode, Pariz je dobio tek kasnog 19. stolje?a: od 1857, civilni in?enjer Eugene Belgrand , pod prefektom Napoleona III baronom Haussmannom , nadgledao je izgradnju niza novih akvedukata koji su doveli vodu iz izvora s lokacija posvuda oko grada u nekoliko rezervoara izgrađenih na najvi?im elevacijama grada, Od tada, novi sustav rezervoara postao je glavni izvor pitke vode u Parizu, dok se ostaci starog sustava, crpljeni iz ni?ih nivoa istih rezervoara, koriste za ?i??enje ulica.

Pariz ima oko 2400 km podzemnih prolaza namijenjenih odvodu otpadnih voda. ^[56] Ve?ina ih datira s kraja 19. stolje?a, kao posljedica kombiniranih planova prefekta Haussmanna i in?enjera Belgranda na pobolj?anju tada vrlo nezdravih uvjeta u gradu. Stalno odr?avani od same izgradnje, samo manji postotak mre?e pari?kih kanala zahtijevao je potpunu obnovu. Cijelom mre?om kanala i kolektora od kraja 20. stolje?a upravlja kompjutorizirani sustav, poznat po akronimu "G.A.AS.PAR", koji kontrolira svu vodenu distribuciju u Parizu, te ?ak i protok rijeke Seine kroz glavni grad.

Međunarodni odnosi [ uredi | uredi kod ]

Pariz ima jedan bratimljeni grad i brojne gradove partnere. ^{[57] [58]}

Bratimljeni grad [ uredi | uredi kod ]

• Rim , Italija , od 1956. ( Seule Paris est digne de Rome; seule Rome est digne de Paris / Solo Parigi e degna di Roma; Solo Roma e degna di Parigi / "Samo Pariz je dostojan Rima; Samo je Rim dostojan Pariza"). ^[58]

Gradovi partneri [ uredi | uredi kod ]

Gospodarstvo [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Ekonomija Pariza

S BDP -om od 533.6 milijardi eura ^[8] 2007., pari?ka regija ima jedan od najvi?ih BDP-a u Europi, kao glavni pokreta? globalne ekonomije: Kada bi se radilo o zasebnoj dr?avi, bila bi to sedamnaesta najve?a ekonomija na svijetu, velika skoro kao i nizozemska. ^[62] Pari?ka regija glavno je francusko sredi?te ekonomske aktivnosti. Dok je stanovni?tvo regije 18.8% ukupne populacije kontinentalne Francuske , ^[63] BDP je 28.7%. ^[8] Aktivnost u pari?koj urbanoj zoni, premda raznolika, nema vode?u specijaliziranu industriju (kao Los Angeles u industriji zabave ili London i New York u financijama). U novije vrijeme, pari?ka ekonomija prebacuje se na usluge visoke dodane vrijednosti ( financije , informati?ke tehnologije, itd.) i visokotehnolo?ku proizvodnju (elektronika, optika, zrakoplovno-svemirska industrija, itd.).

Najintenzivnija ekonomska djelatnost pari?ke regije kroz sredi?nji departman Hauts-de-Seine i prigradsku poslovnu ?etvrt La Defense postavlja ekonomsko sredi?te Pariza na zapad grada, u trokut između Opera Garnier, La Defense, i Val de Seine. Pari?ke admistrativne granice nemaju mnogo utjecaja na limite ekonomske aktivnosti. Iako ve?ina zaposlenih putuje na posao iz prigrada u centar, mnogi putuju iz centa u predgrađa. Premda je ekonomija Pariza uglavnom u uslugama, ostaje va?no proizvodno upori?te u Europi, posebno u sektorima industrije automobila, zrakoplovstva i elektronike.

Popis 1999., pokazao je da od 5 089 170 zaposlenih u pari?koj gradskoj zoni, 16,5% radilo je u poslovnim uslugama, 13,0% u trgovini, 12,3% u proizvodnji, 10,0% u javnoj upravi i vojnoj industriji, 8,7% u zdravstvu , 8,2% u transportu i komunikacijama, 6,6% u obrazovanju i preostalih 24,7% u mnogim drugim ekonomskim sektorima. U proizvodnji, najvi?e zaposlenih je bilo u elektroni?koj i elektrotehni?koj industriji (17,9% od ukupne radne snage 1999.) i izdava?tvu i tiskarskoj industriji (14,0% od ukupne radne snage), s preostalih 68,1% radne snage raspoređenih kroz mnoge druge industrije. Turizam i odgovaraju?e turisti?ke usluge zapo?ljavaju 6,2% pari?ke radne snage i 3,6% svih zaposlenih u pari?koj regiji. ^[64]

Turizam [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Dodatak:Popis muzeja u Parizu

Pariz je od 11. stolje?a popularna destinacija za trgovce, studente i religiozna hodo?a??a, ali "turisti?ka industrija" na velikoj skali zapo?ela je tek pojavljivanjem ?eljeznice u 19. stolje?u, tj. dr?avnom organizacijom francuske ?eljezni?ke mre?e od 1848. s Parizom kao sredi?tem. Među prvim pari?kim atrakcijama za ?iroke mase bile su ve? spomenute svjetske izlo?be, za koje su izgrađeni mnogi pari?ki spomenici, posebno Eiffelov toranj 1889., koji su zajedno s uljep?anjima iz doba drugog carstva , grad uvelike u?inili atrakcijom kakva je poznata danas.

Turizam je motivirao grad i nacionalnu vladu da kreiraju nove znamenitosti. Najcjenjeniji gradski muzej Louvre , posje?uje preko 8 milijuna ljudi godi?nje, ?to ga ?ini najposje?enijim svjetskim umjetni?kim muzejem. Jo? jedna od glavnih atrakcija gradske su crkve: Notre-Dame i Bazilika Sacre-Coeur svake godine primaju 12 i 8 milijuna posjetitelja. Eiffelov toranj , najpoznatiju pari?ku znamenitost, posje?uje prosje?no 6 milijuna ljudi godi?nje, i do danas posjetilo ga je ukupno 200 milijuna ljudi. Disneyland Resort Paris velika je turisti?ka atrakcija ne samo za posjetitelje Pariza ve? i za posjetitelje Europe, s 14 milijuna posjeta 2007. godine.

Louvre, jedan je od najve?ih i najpoznatijih muzeja, s mnogim umjetni?kim djelima, uklju?uju?i Mona Lisu i Milosku Veneru . Djela Pabla Picassa i Augustea Rodina mogu se na?i u Musee Picasso i Musee Rodin , dok je umjetni?ka zajednica Montparnassea zabilje?ena u Musee du Montparnasse . Vrlo uo?ljiv sa svojom vanj?tinom dovodnih cijevi, Centar Georges Pompidou , poznat i kao Beaubourg , sjedi?te je Nacionalnog muzeja suvremene umjetnosti . Eksponati iz srednjeg vijeka i doba impresionizma ?uvaju se u Musee Cluny , s cijenjenom kru?nom tapiserijom Dama i jednorog i Musee d'Orsay . Najnoviji (i tre?i najve?i) muzej u Parizu je Musee du quai Branly , otvoren lipnja 2006., s kolekcijom umjetnosti Afrike, Azije i Oceanije.

Mnoge, nekad popularne pari?ke lokalne ustanove, morale su se brinuti o ukusima i o?ekivanjima turista. Le Lido , i kabare-plesna dvorana Moulin Rouge npr., ve?ernje su kazali?ne predstave, prikaz nekada?njeg plesa ali samo jedan od aspekata biv?e atmosfere u kabareu. Sve ustanove biv?ih dru?tvenih i kulturnih elemenata, kao plesne dvorane i vrtovi, danas vi?e ne postoje. Mnogi pari?ki hoteli, restorani i no?ni ?ivot postali su te?ki ovisnici o turizmu.

Kultura [ uredi | uredi kod ]

Gradski pejza? [ uredi | uredi kod ]

Arhitektura [ uredi | uredi kod ]

Ve?ina suvremenog Pariza posljedica je velikih gradskih preinaka sredinom devetnaestog stolje?a.

Stolje?ima, grad je bio labirint uskih ulica i poludrvenih ku?a, ali po?ev?i od 1852. urbanizacijski program Barona Haussmanna uklju?ivao je ru?enje cijelih ?etvrti radi stvaranja prostora za ?iroke avenije obrubljene neoklasi?nim kamenim zgradama bur?oaskog ranga. Kodeks izgradnje nije se od tada mnogo promijenio, te se planovi drugog carstva uglavnom primjenjuju i danas. Propis o "svrstavanju", koji regulira fasade novogradnja u skladu s preodređenom ?irinom ulice, jo? je na snazi. Visina zgrade ograni?ena je u skladu sa ?irinom ulice, te je te?ko dobiti odobrenje za izgradnju vi?ih zgrada.

Mnoge va?ne pari?ke institucije, smje?tene su izvan limita grada. Financijsko-poslovna ?etvrt ( La Defense ), glavna tr?nica na veliko ( Rungis ), ?kole ( Ecole polytechnique , HEC , ESSEC , INSEAD ), istra?iva?ki laboratoriji (u Saclayu ili Evryju), najve?i stadion ( Stade de France ), i vladini uredi (ministarstvo prometa).

Obale rijeke Seine [ uredi | uredi kod ]

Obale rijeke Seine u Parizu
Svjetska ba?tina ? UNESCO
Dr?ava
Godina uvr?tenja	1991. (15. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	i, ii, iv
Ugro?enost	?
Poveznica	UNESCO:600
Koordinate	48°51′24″N 2°21′08″E  /  48.8567°N 2.3522°E  / 48.8567; 2.3522 (WD)

Obale Seine u Parizu, to?nije između mostova Pont de Sully i Pont d’Iena i njihova okolica, su za?ti?ena UNESCOva svjetska ba?tina .

Od Louvrea do Eiffelovog tornja , od Place de la Concorde do Grand i Petit Palais , evolucija Pariza i njezine povijesti mo?e se vidjeti uz rijeku Seine. Katedrala Notre-Dame u Parizu i Sainte Chapelle , arhitektonska su remek-djela gotike , dok su Haussmannovi ?iroki trgovi i bulevari utjecali na razvoj svjetskog urbanizma od kasnog 19. stolje?a.

?etvrti i povijesna sredi?ta [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Pari?ke ?etvrti

Grad Pariz [ uredi | uredi kod ]

• Place de la Bastille ( Trg Bastille 4, 11, i 12. arondisman, desna obala) je ?etvrt velikog povijesnog zna?aja, ne samo za Pariz ve? i za cijelu Francusku. Radi svoje simboli?ne vrijednosti, trg je ?esto bio mjesto politi?kih demonstracija, među kojima i protesti u vezi prvog radnog ugovora 2006.
• Champs-Elysees ( Elizejska polja , 8. arondisman, desna obala) je biv?e ?etali?te u parku iz 17. stolje?a, kasnije adaptirano u aveniju, koje spaja trg Concorde i Slavoluk pobjede . Jedna od mnogih turisti?kih atrakcija i najve?a trgova?ka ulica u Parizu.

• Place de la Concorde ( Trg sloge , 8. arondisman, desna obala) je trg na po?etku Elizejskih polja, izgrađen kao "Trg Luja XV", gdje je bila locirana zloglasna giljotina za vrijeme francuske revolucije. Egipatski obelisk je "najstariji pari?ki spomenik". Na ovom trgu, s obje strane Rue Royale , nalaze se dvije identi?ne kamene zgrade: isto?na je sjedi?te francuskog ministarstva ratne mornarice, a zapadna luksuzni Hotel de Crillon . Obli?nji trg Place Vendome ?uven je po svojim mondenim rasko?nim hotelima ( Hotel Ritz i Hotel de Vendome ) i draguljarima. Mnogi slavni modni dizajneri svoje salone imaju na trgu.
• Les Halles (1. arondisman, desna obala) je biv?a sredi?nja tr?nica, i od kasnih 1970-ih veliki trgova?ki centar i va?na spojna metro stanica ( Chatelet-Les Halles , najve?a u Europi). Biv?i Les Halles poru?en je 1971. i zamijenjen s Forum des Halles . Centralna pari?ka tr?nica, najve?a tr?nica hrane na veliko u svijetu, preseljena je u Rungis, u ju?nim predgrađima.
• Le Marais (3. i 4. arondisman, desna obala) mondena je ?etvrt i kulturolo?ki vrlo otvoreno mjesto.
• Avenue Montaigne (8. arondisman) sjedi?te je luksuznih modnih marki kao Chanel , Louis Vuitton ( LVMH ), Dior i Givenchy .
• Montmartre (18. arondisman, desna obala) je povijesno podru?je na brdu, lokacija bazilike Sacre-Cour . Montmarte je uvijek bio povezan s umjetno??u te mnogi umjetnici imaju svoje atelijere u tom kvartu.
• Montparnasse (14. arondisman, lijeva obala), povijesna zona poznata po umjetni?kim atelijerima, koncertnim dvoranama, i kafeima. Isti?u se također i velika metro stanica Montparnasse - Bienvenue i neboder Montparnasse .
• Avenue de l'Opera (9. arondisman, desna obala) je zona oko Opere Garnier (također "Pari?ka Opera") i lokacija najgu??e koncentracije ureda i robnih ku?a, među kojima su najpoznatije Printemps i Galeries Lafayette , kao i sjedi?te financijskih divova Credit Lyonnais i American Express .
• Quartier Latin ( Latinska ?etvrt , 5. i 6. arondisman, lijeva obala) je obrazovno sredi?te koje se nekad protezalo između Place Maubert i kampusa Sorbonne . Poznat je po svojoj ?ivopisnoj atmosferi i mnogo bistroa. Brojni instituti visokog obrazovanja, kao Ecole Normale Superieure , ParisTech , i Jussieu Campus , ?ine ga glavnim obrazovnim sredi?tem Pariza.
• Faubourg Saint-Honore (8. arrondisman, desna obala) jedna je od pari?kih ?etvrti visoke mode, s modnim markama kao Hermes i Christian Lacroix .

U zoni Pariza [ uredi | uredi kod ]

• La Defense (kroz op?ine Courbevoie, Puteaux, i Nanterre  2,5 km zapadno od u?eg podru?ja grada) jedno je od najzna?ajnijih predgrađa Pariza i jedno od najve?ih poslovnih sredi?ta na svijetu. Izgrađeno na zapadnom kraju produ?enja pari?ke povijesne arterije Elizejskih polja , La Defense sastoji se ve?inom od poslovnih nebodera. Zapo?eta od francuske vlade 1958., ?etvrt sadr?i 3 500 000 m² ureda, ?to ju ?ini najve?om ?etvrti u Europi razvijenom isklju?ivo za poslovne aktivnosti. Grande Arche (veliki luk), koji je djelom sjedi?te francuskog ministra transporta, zaokru?uje sredi?nji trg oko kojeg je uređena ?etvrt.

  

• Plaine Saint-Denis (kroz op?ine Saint-Denis, Aubervilliers , i Saint-Ouen , neposredno sjeverno od 18. arondismana) je biv?a napu?tena proizvodna zona koja je pro?la veliko urbano obnavljanje u posljednjih 10 godina. Danas sadr?i Stade de France , oko kojeg je izgrađena nova poslovna ?etvrt LandyFrance, s dvije RER ( Reseau Express Regional ) stanice, i mogu?im neboderima. Na platou Saint-Denis također je locirana ve?ina francuskih televizijskih, kao i neki od ve?ih filmskih studija.
• Val de Seine (kroz 15. arondisman i op?ine Issy-les-Moulineaux i Boulogne-Billancourt , jugozapadno od sredi?njeg Pariza) je novi medijski centar Pariza i Francuske, sa sjedi?tima ve?ine francuskih tv mre?a ( TF1 u Boulogne-Billancourt, France 2 u 15. arondismanu, Canal+ i međunarodni kanali France 24 i Eurosport u Issy-les-Moulineaux), kao i nekoliko telekomunikacijskih i informati?kih kompanija kao Neuf Cegetel u Boulogne-Billancourt ili Microsoftov ured za Europu, Afriku i Srednji istok u Issy-les-Moulineaux.

Spomenici i znamenitosti [ uredi | uredi kod ]

Tri najpoznatije pari?ke znamenitosti su katedrala iz 12. stolje?a Notre-Dame na otoku Ile de la Cite , Napoleonski Slavoluk pobjede i Eiffelov toranj iz 19. stolje?a. Eiffelov toranj bio je "privremena" konstrukcija Gustavea Eiffela za svjetsku izlo?bu 1889. , ali toranj nikada nije demontiran te je i danas trajni simbol Pariza. "Povijesna osovina" ( Axe historique ) niz je spomenika, zgrada i prolaza u skoro ravnoj liniji od centra grada prema zapadu: Niz spomenika zapo?inje s Louvreom i nastavlja se kroz park Tuileries, Elizejska polja i Slavoluk pobjede na trgu Place de l'Etoile. Od 1960-ih, niz je produ?en dalje na zapad do poslovne ?etvrti La Defense kojom dominira pravokutni Grande Arche ; ta ?etvrt sadr?i ve?inu najvi?ih zgrada u pari?koj urbanoj zoni. Muzej Invalides mjesto je pokapanja mnogih francuskih vojskovođa, uklju?uju?i Napoleona , dok su u Panteonu pokopane mnoge francuske istaknute li?nosti. Biv?i zatvor Conciergerie , u doba francuske revolucije bio je mjesto zato?eni?tva mnogih istaknutih ?lanova starog re?ima. Simbol revolucije također su dvije replike Kipa slobode locirane na Ile des Cygnes na Seini i u parku Luxembourg. Pala?a Garnier, izgrađena u kasnom razdoblju drugog carstva , sjedi?te je Pari?ke opere i baleta, dok je biv?a pala?a Louvre danas jedan od najrenomiranijih muzeja na svijetu. Sorbonne je najpoznatiji dio pari?kog sveu?ili?ta, baziranog u sredi?tu latinske ?etvrti. Osim katedrale Notre Dame, drugi zna?ajni crkveni objekti su Sainte-Chapelle iz 13. stolje?a i Eglise de la Madeleine .

Parkovi i vrtovi [ uredi | uredi kod ]

Dva od najstarijih i najpoznatijih pari?kih parkova su Tuileries, kreiran u 16. stolje?u za pala?u kraj Louvrea, i park Luxembourg na lijevoj obali Seine, jo? jedan biv?i privatni vrt koji je pripadao dvorcu izgrađenom za Mariju de' Medici 1612. Jardin des Plantes, kreiran za lije?nika Luja XIII Guya de La Brossea, kao uzgajali?te ljekovitog bilja, bio je prvi pari?ki javni park.

Nekoliko ostalih velikih parkova kreacije su drugog carstva : biv?i parkovi u predgrađima Montsouris, Parc des Buttes Chaumont, i Parc Monceau, kreacije su in?enjera Napoleona III , Jeana-Charlesa Alphanda. Jo? jedan projekt kojeg je ostvario Baron Haussmann bilo je uređivanje pari?ke zapadne Bulonjske ?ume, dok je Bois de Vincennes, na isto?nom kraju grada, sli?no uređena idu?ih godina.

Nova ostvarenja među gradskim su parkovima Parc de la Villette, kojeg je izgradio arhitekt Bernard Tschumi na lokaciji biv?e klaonice, Parc Andre Citroen, i vrtovi posađeni na periferiji du? biv?e kru?ne ?eljeznice "Petite Ceinture" (Promenade Plantee).

Glazba [ uredi | uredi kod ]

Nekoliko godi?njih festivala odr?avaju se u Parizu, među kojima i Rock en Seine .

Opera i kazali?te [ uredi | uredi kod ]

Najve?e pari?ke operne ku?e su Opera Garnier iz 19, stolje?a (povijesna pari?ka opera), koja te?i klasi?nom repertoaru i suvremena Opera Bastille , s mije?anim moderno-klasi?nim programom. Sredinom 19. stolje?a, bile su aktivne jo? dvije operne ku?e: Opera-Comique (koja postoji i danas) i Theatre Lyrique (koja je u moderno doba promijenila profil i naziv u Theatre de la Ville ).

Kazali?te tradicionalno zauzima istaknuto mjesto u pari?koj kulturi, ?to se nastavlja i danas. Mnogi najpoznatiji kazali?ni glumci također su zvijezde francuske televizije i filma. Neka od najve?ih pari?kih kazali?ta također su i Bobino, Theatre Mogador , i Theatre de la Gaite-Montparnasse . Neki od pari?kih teatara koriste se i kao koncertne dvorane. Mnoga od najve?ih imena francuske glazbe, kao Edith Piaf , Maurice Chevalier , Georges Brassens , i Charles Aznavour , proslavili su se u ?uvenim pari?kim koncertnim dvoranama: Le Lido , Bobino , Olympia , la Cigale , i le Splendid .

Elysees-Montmartre , znatno smanjen u odnosu na svoju izvornu veli?inu, danas je koncertna dvorana. New Morning jedan je od jo? nekoliko pari?kih klubova gdje se odr?avaju jazz koncerti, ali i "indie" glazbe. U novija vremena, dvorana Le Zenith u ?etvrti La Villette i Palais Omnisports de Paris-Bercy koriste se za velike rock koncerte.

Filmska umjetnost [ uredi | uredi kod ]

Pari?ani te?e dijeliti iste trendove odlaska u kinematografe kao i mnogi globalni gradovi, u skladu s dominacijom hollywoodske filmske industrije. Francuska kinematografija na drugom je mjestu i blisko prati hollywoodsku, s najzna?ajnijm redateljima kao Claude Lelouch , Francois Truffaut , Jean-Luc Godard , Claude Chabrol , i Luc Besson , i redateljma slapstick/popularnog ?anra kojeg je redatelj Claude Zidi dobar primjer. Europski i azijski filmovi također su ?iroko prikazivani i cijenjeni. Posebnost Pariza vrlo je ?iroka mre?a malih kino dvorana: pojedinih tjedana, gledatelj ima izbor između 300 starih i novih filmova iz cijelog svijeta.

Mnoge pari?ke koncertno/plesne dvorane preuređene su u kinematografe kada je filmska umjetnost postala popularna od 1930-ih nadalje. Kasnije, mnogi veliki kinematografi podijeljeni su na vi?estruke, manje dvorane. Najve?e pari?ko kino danas je le Grand Rex s 2800 sjedala, dok sva ostala kina imaju manje od 1000 sjede?ih mjesta. Danas je trend ka modernim multipleksima s vi?e od 10 ili 20 dvorana.

Obrazovanje [ uredi | uredi kod ]

U ranom 9. stolje?u, car Karlo Veliki nalo?io je svim crkvama da daju poduke u ?itanju, pisanju i baznoj aritmetici svojim ?upama, i katedralama da udjeljuju vi?e obrazovanje u razvijenijim vje?tinama jezika, fizike , glazbe i teologije ; u to doba, Pariz ve? je bio jedan od glavnih biskupskih gradova, te se zapo?injao uzdizati kao ?kolsko sredi?te. Do ranog 13. stolje?a, ?kola katedrale Notre-Dame imala je mnoge ?uvene u?itelje, ali kontroverzna u?enja nekih od njih dovela su do stvaranja odvojenog sveu?ili?ta Sainte-Genevieve na lijevoj obali, koji je postao sredi?te pari?ke ?kolske latinske ?etvrti, napoznatije po sveu?ili?tu Sorbonne .

Dvanaest stolje?a kasnije, obrazovanje u pari?koj regiji ( regija Ile-de-France ) zapo?ljava pribli?no 330 000 ljudi, od kojih su 170 000 profesori i u?itelji za pribli?no 2,9 milijuna u?enika i studenata u 9000 osnovnih, srednjih, vi?ih ?kola i obrazovnih ustanova. ^[65]

Osnovno i srednje obrazovanje [ uredi | uredi kod ]

U Parizu se nalaze neke od najpresti?nijih francuskih visokih (srednjih) ?kola, kao Lycee Louis-le-Grand i Lycee Henri-IV , Ostale visoke ?kole međunarodnog renomea u Parizu uklju?uju Lycee International de Saint Germain-en-Laye i Ecole Active Bilingue Jeannine Manuel .

Vi?e obrazovanje [ uredi | uredi kod ]

Do akademske godine 2004. ? 2005. 17 javnih sveu?ili?ta u pari?koj regiji, s 359 749 prijavljenih studenata, ^[66] najve?a su koncentracija studenata u Europi. ^[67] Presti?ne grandes ecoles pari?ke regije i mno?tvo privatnih i javnih ?kola, neovisnih o sveu?ili?tima, imaju dodatnih 240 778 prijavljenih studenata, koji zajedno sa sveu?ili?nom populacijom, ?ine ukupno 600 527 studenata te godine. ^[66]

Sveu?ili?ta [ uredi | uredi kod ]

Katedrala Notre-Dame bila je prvi centar vi?eg obrazovanja prije osnivanja pari?kog sveu?ili?ta . Kralj Filip II sveu?ili?ta je godine 1200. ovlastio kao dru?tva koja su svojim u?iteljima i studentima dozvoljavala samostalno djelovanje neovisno o kruni i porezima. U to doba, mnoga predavanja odr?avana su na otvorenom. Studenti i u?itelji izvan Pariza, odsjedali bi u hostelima, ili u koled?ima, stvorenim za boursiers do?le izdaleka. ?uven ve? u 13. stolje?u, pari?ko sveu?ili?te imao je studente iz cijele Europe. Pari?ki skolasti?ki centar na lijevoj obali, nazivan "Latinska ?etvrt" jer su u?enja tada odr?avana na latinskom, reorganizirat ?e se oko koled?a kojeg je 1257. osnovao Robert de Sorbon , College de Sorbonne . Pari?ko je sveu?ili?te u 19. stolje?u imalo ?est fakulteta: pravo, znanost, medicinu, farmaceutiku, knji?evnost i teologiju. Nakon studentskih nemira 1968., provedena je opse?na reforma pari?kog sve?ili?ta, u nastojanju da se raspr?i centralizirana studentska masa. Idu?e godine, biv?e jedinstveno pari?ko sveu?ili?te podijeljen je na 13 autonomnih sveu?ili?ta (od "Paris I" do "Paris XIII") lociranih po cijelom gradu i predgrađima. Svaki od tih sveu?ili?ta naslijedio je samo neke od odjela starog sveu?ili?ta, te nisu op?a sveu?ili?ta. Paris I, II, V, i X, naslijedili su pravo, Paris V medicinu, Paris VI i VII znanstvene odjele, itd.

1991. osnovana su u predgrađima Pariza jo? ?etiri sveu?ili?ta, ?to je dovelo ukupan broj javnih sveu?ili?ta u regiji Ile-de-France na sedamnaest. Nova sveu?ili?ta nazvani su po predgrađima u kojima su smje?teni: Cergy-Pontoise, Evry Val d'Essonne, Marne la Vallee i Versailles Saint-Quentin-en-Yvelines . Drugi instituti uklju?uju Ameri?ko sveu?ili?te u Parizu, Ameri?ku poslovnu ?kolu i Institut londonskog sveu?ili?ta u Parizu ( ULIP ), koji nudi neakademske i postdiplomske studije priznate od Londonskog sveu?ili?ta.

Grandes ecoles [ uredi | uredi kod ]

Pari?ka regija doma?in je najve?oj francuskoj koncentraciji presti?nih grandes ecoles , specijaliziranih centara vi?eg obrazovanja izvan struktura javnih sveu?ili?ta. Ve?ina grandes ecoles preseljene su u predgrađa Pariza 1960-ih i 1970-ih, u nove kampuse, mnogo ve?e od onih u najgu??e naseljenim dijelovima Pariza, iako je Ecole Normale Superieure ostala na rue d'Ulm u 5. arondismanu. Pari?ko podru?je ima veliki broj tehni?kih ?kola, predvođenih presti?nim Pari?kim tehnolo?kim institutom ( ParisTech ), koji sadr?i nekoliko koled?a kao Ecole Polytechnique , Ecole des Mines , Telecom Paris , Arts et Metiers , i Ecole des Ponts et Chaussees . Postoje također i mnoge poslovne ?kole, uklju?uju?i HEC , ESSEC , INSEAD , i ESCP Europe Europska ?kola menad?menta. Iako je elitna upravna ?kola ENA preseljena u Strasbourg , ?kola politi?kih znanosti Sciences-Po jo? se nalazi u Parizu na lijevoj obali u 7. arondismanu.

Sustav grandes ecoles podr?ava broj pripremnih ?kola koje nude kurseve od dvije ili tri godine nazvane Classes Preparatoires , također poznate kao classes prepas ili prepas . Takvi kursevi omogu?avaju pristup u grandes ecoles . Mnogi od najboljih prepas smje?teni su u Parizu, uklju?uju?i Lycee Louis-le-Grand, Lycee Henri-IV, Lycee Saint-Louis, Lycee Janson de Sailly , i Lycee Stanislas . ^[68] Jo? dva vrhunska prepas ( Lycee Hoche i Lycee Prive Sainte-Genevieve ) nalaze su u Versaillesu , kraj Pariza. Izbor studenata bazira se na ocjenama i primjedbama u?itelja. Prepas privla?e mnoge među najboljim studentima u Francuskoj i poznati su kao vrlo zahtjevni po obimu rada i psiholo?kom naporu.

Knji?nice [ uredi | uredi kod ]

Francuska nacionalna knji?nica ( Bibliotheque nationale de France, BnF ) upravlja knji?nicama u Parizu među kojima i knji?nice Francois-Mitterrand, Richelieu, Louvois, Opera , i Arsenal . ^[69]

Ameri?ka knji?nica u Parizu otvorena je 1920., kao dio privatne neprofitne organizacije. ^[70] Suvremena knji?nica vu?e porijeklo od knjiga slanih od Ameri?kog udru?enja knji?nica ameri?kim vojnicima u Francuskoj. ^[71]

Sport [ uredi | uredi kod ]

Najpopularniji pari?ki sportski su klubovi rukometni klub Paris Handball , nogometni klub Paris Saint-Germain FC , ko?arka?ki tim Paris Basket Racing , i rugby union klub Stade Francais . Stade de France , kapaciteta 80 000 mjesta, izgrađen za Svjetsko prvenstvo 1998. lociran je u Saint-Denisu . Koristi se za nogomet, rugby union i atletiku. Također, svake se godine odr?avaju doma?e utakmice francuske rugby reprezentacije u Prvenstvu ?est nacija , prijateljske ili va?nije kvalifikacijske utakmice francuske nogometne reprezentacije , i nekoliko va?nijih me?eva rugby tima Stade Francais.

Osim Paris Saint-Germaina , grad ima nekoliko amaterskih nogometnih klubova: Paris FC, Red Star, RCF Paris i Stade Francais Paris. Posljednji je nogometni odjel istoimenog sportskog kluba, poznatijeg po rugby timu.

Glavni gradski rugby tim je Stade Francais. Racing Metro 92 Paris (koji sada igra u Rugby Pro D2 ) drugi je rugby tim, koji je sudjelovao u prvom rugby finalu protiv Stade Francais 1892. Pariz je također bio doma?in Olimpijskih igara 1900. i 1924. , kao i jedna od lokacija svjetskih prvenstava u nogometu 1938. i 1998.

Premda startno mjesto ?uvenog Tour de Francea varira svake godine, finalna etapa uvijek zavr?ava u Parizu, i od 1975., na Elizejskim poljima. Tenis je također popularan sport u Francuskoj. Otvoreno prvenstvo Francuske kao jedan od ?etiri Grand Slama u profesionalnom tenisu, svake se godine odr?ava na zemljanim terenima nacionalnog teniskog centra Roland Garros , kraj Bulonjske ?ume. Finale UEFA Lige prvaka 2006. između Arsenala i Barcelone odr?ano je na Stade de France, kao također i finale Svjetskog kupa u ragbiju 2007.

Kuhinja [ uredi | uredi kod ]

Kulinarska reputacija Pariza bazirana je na razli?itom porijeklu svojih stanovnika. U svojim po?ecima, mnogo je dugovala na organizaciji ?eljezni?kog sistema iz 19. stolje?a koji je Pariz ?inio ?ari?nom to?kom imigracije iz mnogih francuskih regija i gastronomskih tradicija. Ta se reputacija nastavlja i do danas u kulturnoj raznolikosti koja se od tada pro?irila na svjetsku razinu zahvaljuju?i trajnoj reputaciji Pari?ke kulinarske finesse i daljnoj imigraciji iz sve udaljenijih krajeva.

Hoteli su jo? jedan od rezultata ?iroko rasprostranjenih putovanja i turizma , posebno radi pari?kih svjetskih izlo?bi kasnog 19. stolje?a. Među najekskluzivnijima, Hotel Ritz je otvoren 1898. na Place Vendome, dok je Hotel de Crillon svoja vrata na sjevernoj strani trga Concorde otvorio 1909.

Panoramski pogled na stari dio grada

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Povezani ?lanci [ uredi | uredi kod ]

• Versailles
• Svjetska izlo?ba
• Megalopolis

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

	Zajedni?ki poslu?itelj ima stranicu o temi Paris
	Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi Paris
	Wje?nik ima rje?ni?ku natuknicu Pariz

Vodi?: Paris na Wikivoyageu

• Slu?bena stranica   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 16. svibnja 2005. ( Wayback Machine )
• travel.wikia.com
• Znamenitosti Pariza
• earthinpictures.com/hr

v  • u Francuski departmani 01  Ain  | 02  Aisne  | 03  Allier  | 04  Alpes-de-Haute-Provence  | 05  Hautes-Alpes  | 06  Alpes-Maritimes  | 07  Ardeche  | 08  Ardennes  | 09  Ariege  | 10  Aube  | 11  Aude  | 12  Aveyron  | 13  Bouches-du-Rhone  | 14  Calvados  | 15  Cantal  | 16  Charente  | 17  Charente-Maritime  | 18  Cher  | 19  Correze  | 2A (20A)  Corse-du-Sud  | 2B (20B)  Haute-Corse  | 21  Cote-d’Or  | 22  Cotes-d’Armor  | 23  Creuse  | 24  Dordogne  | 25  Doubs  | 26  Drome  | 27  Eure  | 28  Eure-et-Loir  | 29  Finistere  | 30  Gard  | 31  Haute-Garonne  | 32  Gers  | 33  Gironde  | 34  Herault  | 35  Ille-et-Vilaine  | 36  Indre  | 37  Indre-et-Loire  | 38  Isere  | 39  Jura  | 40  Landes  | 41  Loir-et-Cher  | 42  Loire  | 43  Haute-Loire  | 44  Loire-Atlantique  | 45  Loiret  | 46  Lot  | 47  Lot-et-Garonne  | 48  Lozere  | 49  Maine-et-Loire  | 50  Manche  | 51  Marne  | 52  Haute-Marne  | 53  Mayenne  | 54  Meurthe-et-Moselle  | 55  Meuse  | 56  Morbihan  | 57  Moselle  | 58  Nievre  | 59  Nord  | 60  Oise  | 61  Orne  | 62  Pas-de-Calais (departman)  | 63  Puy-de-Dome  | 64  Atlantski Pireneji  | 65  Hautes-Pyrenees  | 66  Pyrenees-Orientales  | 67  Bas-Rhin  | 68  Haut-Rhin  | 69  Rhone - Lyonska metropola  | 70  Haute-Saone  | 71  Saone-et-Loire  | 72  Sarthe  | 73  Savoie  | 74  Haute-Savoie  | 75  Pariz  | 76  Seine-Maritime  | 77  Seine-et-Marne  | 78  Yvelines  | 79  Deux-Sevres  | 80  Somme  | 81  Tarn  | 82  Tarn-et-Garonne  | 83  Var  | 84  Vaucluse  | 85  Vendee  | 86  Vienne  | 87  Haute-Vienne  | 88  Vosges  | 89  Yonne  | 90  Territoire-de-Belfort  | 91  Essonne  | 92  Hauts-de-Seine  | 93  Seine-Saint-Denis  | 94  Val-de-Marne  | 95  Val-d’Oise  | 971   Gvadalupa  | 972   Martinik  | 973   Francuska Gvajana  | 974   Reunion

v  • u Prefekture francuskih departmana Bourg-en-Bresse ( Ain ) ? Laon ( Aisne ) ? Moulins ( Allier ? Digne-les-Bains ( Alpes-de-Haute-Provence ) ? Gap ( Hautes-Alpes ) ? Nice ( Alpes-Maritimes ) ? Privas ( Ardeche ) ? Charleville-Mezieres ( Ardennes ) ? Foix ( Ariege ) ? Troyes ( Aube ) ? Carcassonne ( Aude ) ? Rodez ( Aveyron ) ? Marseille ( Bouches-du-Rhone ) ? Caen ( Calvados ) ? Aurillac ( Cantal ) ? Angouleme ( Charente ) ? La Rochelle ( Charente-Maritime ) ? Bourges ( Cher ) ? Tulle ( Correze ) ? Ajaccio ( Corse-du-Sud ) ? Bastia ( Haute-Corse ) ? Dijon ( Cote-d'Or ) ? Saint-Brieuc ( Cotes-d'Armor ) ? Gueret ( Creuse ) ? Perigueux ( Dordogne ) ? Besancon ( Doubs ) ? Valence ( Drome ) ? Evreux ( Eure ) ? Chartres ( Eure-et-Loir ) ? Quimper ( Finistere ) ? Nimes ( Gard ) ? Toulouse ( Haute-Garonne ) ? Auch ( Gers ) ? Bordeaux ( Gironde ) ? Montpellier ( Herault ) ? Rennes ( Ille-et-Vilaine ) ? Chateauroux ( Indre ) ? Tours ( Indre-et-Loire ) ? Grenoble ( Isere ) ? Lons-le-Saunier ( Jura ) ? Mont-de-Marsan ( Landes ) ? Blois ( Loir-et-Cher ) ? Saint-Etienne ( Loire ) ? Le Puy-en-Velay ( Haute-Loire ) ? Nantes ( Loire-Atlantique ) - Orleans ( Loiret ) ? Cahors ( Lot ) ? Agen ( Lot-et-Garonne ) ? Mende ( Lozere ) ? Angers ( Maine-et-Loire ) ? Saint-Lo ( Manche ) ? Chalons-en-Champagne ( Marne ) ? Chaumont ( Haute-Marne ) - Laval ( Mayenne ) ? Nancy ( Meurthe-et-Moselle ) ? Bar-le-Duc ( Meuse ) ? Vannes ( Morbihan ) ? Metz ( Moselle ) ? Nevers ( Nievre ) ? Lille ( Nord ) ? Beauvais ( Oise ) ? Alencon ( Orne ) ? Calais ( Pas-de-Calais ) ? Clermont-Ferrand ( Puy-de-Dome ) ? Pau ( Pyrenees-Atlantiques ) ? Tarbes ( Hautes-Pyrenees ) ? Perpignan ( Pyrenees-Orientales ) ? Strasbourg ( Bas-Rhin ) ? Colmar ( Haut-Rhin ) ? Lyon ( Rhone ) ? Vesoul ( Haute-Saone ) ? Macon ( Saone-et-Loire ) ? Le Mans ( Sarthe ) ? Chambery ( Savoie ) ? Annecy ( Haute-Savoie ) ? Pariz ( Pariz ) ? Rouen ( Seine-Maritime ) ? Melun ( Seine-et-Marne ) ? Versailles ( Yvelines ) ? Niort ( Deux-Sevres ) ? Amiens ( Somme ) ? Albi ( Tarn ) ? Montauban ( Tarn-et-Garonne ) ? Toulon ( Var ) ? Avignon ( Vaucluse ) ? La Roche-sur-Yon ( Vendee ) ? Poitiers ( Vienne ) ? Limoges ( Haute-Vienne ) ? Epinal ( Vosges ) ? Auxerre ( Yonne ) ? Belfort ( Territoire de Belfort ) - Evry ( Essonne ) - Nanterre ( Hauts-de-Seine ) ? Bobigny ( Seine-Saint-Denis ) ? Creteil ( Val-de-Marne ) ? Cergy ( Val-d'Oise ) Prekomorski departmani Cayenne ( Francuska Gvajana ) ? Basse-Terre ( Gvadalupa ) ? Fort-de-France ( Martinik ) ? Saint-Denis ( Reunion )

v  • u Francuska Simboli i identitet Grb Francuske ? Zastava Francuske ? La Marseillaise ? Marianne ? Francuski dr?avni praznik ? Galski pijetao Zemljopis Politi?ka podjela Francuske ? Francuske regije ? Francuski departmani ? Prekomorski departmani i regije ? Okruzi ? Kantoni ? Gradovi ? Pariz ? Klima ? Rijeke ? Planine ? Jezera ? Otoci ? Nacionalni parkovi ? Korzika? ? Biskajski zaljev ? Loire ? Seine ? Rhone ? Provansa ? Sredi?nji masiv ? Mont Blanc Povijest Apsolutisti?ka kraljevina (843. ? 1791.)  ? Ustavna kraljevina (1791. ? 1972.)  ? Prva Republika (1792. ? 1804.)  ? Prvo Carstvo (1804. ? 1814.; 1815.)  ? Restauracija Burbona (1814. ? 1815.; 1815. ? 1830.)  ? Srpanjska Monarhija (1830. ? 1848.)  ? Druga Republika (1848. ? 1852.)  ? Drugo Carstvo (1852. ? 1870.)  ? Tre?a Republika (1870. ? 1940.)  ? Vi?ijska Francuska (1940. ? 1944.)  ? Privremena vlada (1944. ? 1946.)  ? ?etvrta Republika (1946. ? 1958.)  ? Peta Republika (od 1958.) Politika i gospodarstvo Francuski parlament ? Francuski senat ? Narodna skup?tina ? Premijer ? Predsjednik ? Elizejska pala?a ? Hrvatsko-francuski odnosi ? Hrvati u Francuskoj ? Francuzi u Hrvatskoj ? Oru?ane snage ? Gospodarstvo ? Promet ? Automobilska industrija ? Turizam ? Popis sveu?ili?ta ? Sorbonne Universite ? Putovnica Francuske Dru?tvo, kultura i sport Stanovni?tvo ? Francuzi ? Francuski jezik ? Kultura ? Umjetnost ? Arhitektura ? Knji?evnost ? Kinematografija ? Glazba ? Obrazovanje ? Religija ? Kr??anstvo ? Katoli?ka Crkva ? Svjetska ba?tina u Francuskoj ? Francuska kuhinja ? Wikipedija na francuskom jeziku ? Sport ? Francuska na OI ? Francuska nogometna reprezentacija ? Ligue 1 ? Francuska rukometna reprezentacija ? Francuska ko?arka?ka reprezentacija ? Tour de France ? Roland Garros

v  • u Europske prijestolnice kulture 1985. - Atena ? 1986. - Firenca ? 1987. - Amsterdam ? 1988. - Zapadni Berlin ? 1989. - Pariz ? 1990. - Glasgow ? 1991. - Dublin ? 1992. - Madrid ? 1993. - Antwerpen ? 1994. - Lisabon ? 1995. - Luxembourg ? 1996. - Kopenhagen ? 1997. - Solun ? 1998. - Stockholm ? 1999. - Weimar ? 2000. - Reykjavik , Bergen , Helsinki , Bruxelles , Prag , Krakov , Santiago de Compostela , Avignon , Bologna ? 2001. - Porto , Rotterdam ? 2002. - Brugge , Salamanca ? 2003. - Graz ? 2004. - Genova , Lille ? 2005. - Cork ? 2006. - Patras ? 2007. - Luxembourg i Grande Region, Sibiu ? 2008. - Liverpool i Stavanger ? 2009. - Linz i Vilnius ? 2010. - Essen , Pe?uh i Istanbul ? 2011. - Turku i Tallinn ? 2012. - Maribor i Guimaraes ? 2013. - Ko?ice i Marseille ? 2014. - Umea i Riga ? 2015. - Mons i Plzen ? 2016. - San Sebastian i Wrocław ? 2017. - Aarhus i Pafos ? 2018. - Valletta i Leeuwarden ? 2019. - Plovdiv i Matera ? 2020. - Rijeka i Galway ? 2022. - Kaunas , Esch-sur-Alzette i Novi Sad ? 2023. - Vesprim , Temi?var i Eleusis ? 2024. - Tartu , Bad Ischl i Bodø ? 2025. - Nova Gorica / Gorica , Chemnitz ? 2026. - Oulu i Tren?in ? 2027. - Liep?ja

v  • u Svjetska ba?tina u Francuskoj Kulturna dobra (43) Episkopalni grad Albi (2010.) ? Rimski i romani?ki spomenici u Arlesu (1981.) ? Kraljevske solane u Arc-et-Senansu (1982.) ? Stara jezgra Avignona (1995.) ? 23 zvonika Beffroi 1) (1999.) ? Mjese?eva luka Bordeauxa (2007.) ? Katedrala u Bourgesu (1992.) ? Klimati i teroari Burgundije (2015.) ? Canal du Midi (1996.) ? Povijesni grad i utvrda Carcassonne (1997.) ? Mediteranski poljoprivredno-pastirski kulturni krajolik Caussesa i Cevennesa (2011.) ? Champagne brda, ku?e i podrumi (2015.) ? Oslikana ?pilja Chauvet-Pont d’Arc (2014.) ? Svjetionik Cordouan (2021.) ? Dvorac Fontainebleau s parkom (1981.) ? Opatija Fontenay (1981.) ? Grande Ile i Neustadt u Strasbourgu (1988.) ? Arhitektonska djela Le Corbusiera , izniman doprinos modernom pokretu 5) (2016.) ? Obnovljeno sredi?te Le Havrea (2005.) ? Povijesna mjesta u Lyonu (1998.) ? Mont Saint Michel i njegov zaljev (1979.) ? Katedrala Notre-Dame u Amiensu (1981.) ? Katedrala Notre-Dame u Chartresu (1979.) ? Notre-Dame , Bazilika Saint-Remi i pala?a Tau u Reimsu (1991.) ? Dolina rijeke Loire između Sully-sur-Loire i Chalonnesa (2000.) ? Nica (2021.) ? Rimski spomenici u Orangeu uklju?uju?i kazali?te i slavoluk (1981.) ? Pont du Gard (1985.) ? Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa 2) (2011.) ? Srednjevjekovni trgova?ki grad Provins (2001.) ? Francuski dio puta Svetog Jakova prema Santiago de Composteli 3) (1998.) ? Vinogradsko podru?je Saint-Emiliona (1999.) ? Opatijska crkva Saint-Savin-sur-Gartempe (1983.) ? Obala Seine u Parizu (1991.) ? Stanislavov trg zajedno s trgovima Place de la Carriere i Place d'Alliance u Nancyju (1983.) ? Taputapu?tea 6) (2017.) ? Vaubanove utvrde (2008.) ? Versajska pala?a (1979.) ? Opatija Vezelay s bre?uljkom (1979.) ? Prapovijesni lokaliteti u dolini Vezere ( Lascaux , Cro-Magnon , La Madeleine , Le Moustier ) (1979.) ? Lje?ili?ni grad Vichy (2021.) ? Maison Carree (2023.) Prirodna dobra (6) Bukove pra?ume Karpata i drugih podru?ja Europe (2021.) ? Chaine des Puys , tektonska arena rasjeda Limagne (2018.) ? Francuski ju?ni teritoriji i mora (2019.) 6) ? Lagune Nove Kaledonije 6) (2008.) ? Nacionalni park Reunion 6) (2010.) ? Zaljev Porto uklju?uju?i park prirode Scandola na Korzici (1983.) Mje?ovita dobra (1) Pireneji - Mont Perdu 3) (1997.) Nematerijalna svjetska ba?tina (12) Alenconska ?ipka , vje?tina pravljenja (2010.) ? Aubussonska tapiserija (2009.) ? Cantu in paghjella sekularno i liturgijsko pjevanje s Korzike (2009.) ? Compagnonnage , mre?a za preno?enje znanja i identiteta (2010.) ? Equitation , francuska ?kola jahanja (2011.) ? Fest-noz , festivalno okupljanje zajedni?kih tradicionalnih plesova Bretanje (2012.) ? Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima 3) (2015.) ? Karneval u Granvilleu (2016.) ? Francuski gastronomski obrok (2010.) ? Francuska tradicija crtanja krovi?ta (2009.) ? Maloya 6) (2009.) ? Gwoka 6) (2014.) ? Procesija divova i zmajeva 1) (208.) ? Procesije kostiju Limousina (2013.) ? Sokolarstvo 4) (2010.) 1)  Zajedni?ka svjetska ba?tina Belgije i Francuske   2)  Zajedno s 5 drugih alpskih zemalja  3)  Zajedni?ka svjetska ba?tina Francuske i ?panjolske   4)  Nematerijalna svjetska ba?tina vi?e zemalja  5)  Nematerijalna svjetska ba?tina vi?e zemalja  6)  Francuski prekomorski posjedi