Međunarodni praznik rada

Izvor: Wikipedija
Međunarodni praznik rada
Međunarodni praznik rada
Najra?irenija ilustracija prosvjeda u Chicagu 1. svibnja 1896. godine.
Ustanovljen 1889. , odlukom Druge internacionale
Obilje?ava se u međunarodni praznik
Nadnevak 1. svibnja

Međunarodni praznik rada obilje?ava se kao spomen na velike radni?ke prosvjede odr?ane u Chicagu dana 1. svibnja 1886. godine, kada je u sukobima s policijom poginulo vi?e radnika, a osmero je radnika osuđeno na smrt .

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Prosvjedi 1. svibnja 1890. na Trgu sloge u Parizu
Proglas iz 1908. iz Rijeke .

Cijelo 19. stolje?e bilo je obilje?eno bezdu?nim iskori?tavanjem radnika. Niske nadnice i vi?esatni dnevni rad, od 12, ?ak i 18 sati za odrasle pa i djecu, iscrpljivao je ljude koji su u svim zemljama razvijenog kapitalizma ?trajkovima zahtijevali dostojnije uvjete rada i ?ivota. ?trajka?ki pokreti do?ivjeli su najve?i zamah u SAD-u. [1]

Dana 1. svibnja 1886. godine u Chicagu je prosvjedovalo oko 40.000 radnika isti?u?i zahtjeve simbolizirane u 3 osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. Policija je intervenirala oru?jem i ubila ?est, a ranila oko 50 radnika. Mnogo je prosvjednika uhi?eno, a vođe ?trajka izvedeni su pred sud. Petero ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodi?nju robiju. [1]

Narodne novine , 1. svibnja 1890.

U spomen na krvoproli?e u Chicagu, na 1. kongresu Druge internacionale 1889. godine odlu?eno je da ?e se 1. svibnja svake godine odr?avati radni?ke prosvjede. Ve? od sljede?e 1890. godine taj datum postaje međunarodnim danom op?e solidarnosti radni?tva . I u Hrvatskoj praznik rada po?eo se slaviti 1890. godine. Hrvatski radnici istaknuli su zahtjeve u znaku tri osmice. Zagreba?ki su radnici kao uvod u proslavu te godine odr?ali niz ?trajkova i skupova. U zgradi Hrvatskoga doma, kako su pisale Narodne novine , govornici su na velikoj radni?koj skup?tini pred 1000 radnika nagla?avali: "Mi smo za rad, ali ho?emo ?ivjeti kao ljudi". [1]

Prvosvibanjski prosvjed u Seattlu 2008. godine

Tijekom sljede?ih godina radnici su u zapadnim zemljama , uz posredovanje sindikata i sporazumijevanje s poslodavcima, odnosno dr?avom, postigli zapa?ene uspjehe u borbi za svoja prava pa su s vremenom smirene socijalne tenzije. U isto?nim zemljama radni?ki su pokreti nadzirani od bolj?evi?kih, odnosno komunisti?kih partija , koje su formalno zagovarale socijalnu pravdu, ali su radnici jo? vi?e bili izrabljivani nego na Zapadu. Niske nadnice, prisilni i produ?en rad zbog navodnih dr?avnih interesa, uz strogo dirigirane sindikate, bile su osnovne zna?ajke demokracije i svakog radni?kog samoorganiziranja u tim zemljama. [1]

U Jutarnjem listu 1. svibnja 1913. godine o proslavi Praznika rada pi?e:

Wikicitati ≫Proslava 1. svibnja. Kao ?to svake godine, tako ?e i danas radni?tvo socijalno-demokratske stranke proslaviti svoj dan 1. svibnja. Na Ciglani ?e se sakupiti svi radnici i krenuti u povorci Primorskom ulicom, Ilicom, Marije Valerije ulicom, Zrinjevcem i Kukovi?evom ulicom do vrta ?Kola", gdje ?e se odr?ati javna skup?tina s ovim dnevnim redom: Zna?aj proslave 1. svibnja i radni?tvo. Poslije podne u 4 sata po?inje u zagreba?koj pivovari velika pu?ka zabava uz sudjelovanje vatrogasne glazbe i radni?kog pjeva?kog dru?tva ?Jednakost".≪

[2] [3]

S vremenom su i proslave praznika rada pretvorene u velebne dr?avne priredbe i mimohode kojima je svijetu trebalo pokazati kako radni?ka klasa daje punu potporu dr?avno-partijskim birokratiziranim strukturama. Te?nje za promjenom i boljim socijalnim statusom suzbijane su dr?avnom prisilom pa ?ak i tenkovima . Potpunu degradaciju praznik rada do?ivio je uklju?enjem vojnih parada u proslave ?ime se i u toj prigodi izra?avala mo? socijalisti?ke dr?ave dok su radni?ke povorke slu?ile kao dekoracija re?imu . Unato? svemu, 1. svibnja ostaje i danas svijetla tradicija međunarodnog radni?tva. [1]

Etimologija [ uredi | uredi kod ]

U slobodnoj i neovisnoj Hrvatskoj prema Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj izglasovanom u Saboru u travnju 1996. godine, slu?beni naziv ovoga praznika bio je Blagdan rada . [4] Tako je ostalo do 2. studenoga 2001. godine, kada je izmjenama i dopunama spomenutoga zakona slu?beni naziv postao Praznik rada . [5]

Prema Jezi?nom savjetniku Instituta za hrvatski jezik , u hrvatskome standardnom jeziku imenice blagdan i praznik nemaju isto zna?enje. Imenicom blagdan ozna?uje se dan posve?en vjerskomu događaju, a imenicom praznik ozna?uje se dan kojim se obilje?ava događaj va?an za zajednicu ili međunarodni dan posve?en ?emu. [6] Tako je 1. svibnja neradni praznik u Hrvatskoj.

U hrvatskome jeziku, uz Prvi svibanj , jo? je ra?iren i naziv iz prethodnog jugoslavenskog povijesnog razdoblja, Prvi maj . [7]

Povezani ?lanci [ uredi | uredi kod ]

Izvori [ uredi | uredi kod ]

  1. ↑ a b c d e HRT - Na dana?nji dan   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 30. kolovoza 2014. ( Wayback Machine ) 1. svibnja - Blagdan rada
  2. ↑ http://dnc.nsk.hr/DataServices/ImageView.aspx?id=ee7d691d-ccf5-4ca4-9c07-7ec46bde76a9
  3. ↑ http://dnc.nsk.hr/Viewer.aspx?id=e56532c1-6816-4543-86ae-02712c0bc297&y=1913&m=5&d=1 (pristupljeno 1. svibnja 2013.)
  4. ↑ Zakon o blagdanima, spomendanu i neradnim danima u Republici Hrvatskoj
  5. ↑ Zakon o izmjenama i dopuni zakona o blagdanima, spomendanu i neradnim danima u Republici Hrvatskoj
  6. ↑ Jezi?ni savjeti [ neaktivna poveznica ] Blagdan / praznik
  7. ↑ Op?a i nacionalna enciklopedija Prvi svibanj ili Prvi maj

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Ostali projekti
Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi 1. svibnja
Mre?na mjesta

Dobavljeno iz " https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Međunarodni_praznik_rada&oldid=6908312 "