Luanda
je
glavni
i najve?i grad
Angole
te njezin najva?niji gospodarski centar. Smje?ten na obali
Atlantskog oceana
, grad se u novije vrijeme obnavlja nakon
angolskog građanskog rata
(
1975.
?
2002.
) i brzo izgrađuje.
Prema procjeni iz
2007.
, Luanda je imala 4.799.432 stanovnika.
Luandu je
1575.
osnovao
portugalski
pomorac
Paulo Dias de Novais
i nazvao ju Sao Paulo de Loanda. Godine
1618.
Portugalci su sagradili tvrđavu Fortaleza Sao Pedro da Barra, a
1634.
tvrđavu Fortaleza de Sao Miguel. Od
1627.
je Luanda administrativni centar portugalske kolonije Angole. Između
1640.
i
1648.
gradom su vladali
Nizozemci
i nazvali ga Fort Aardenburgh.
Do
1836.
je Luanda bila glavni centar portugalske trgovine
robovima
između
Afrike
i
Brazila
. Brazilski su trgovci u to vrijeme imali velik utjecaj u Luandi. Od
1844.
je Luanda otvorena za trgovinu svim stranim brodovima te se razvila u jedan od najve?ih gradova u svim portugalskim kolonijama. Zna?ajna je bila trgovina
palminim uljem
,
drvom
,
bjeloko??u
,
pamukom
,
kavom
i
kakaom
. Godine
1889.
sagrađen je
vodovod
. Luanda je postala moderan kozmopolitski grad sa stanovni?tvom raznih narodnosti, te se ?esto nazivala "Afri?ki
Pariz
".
Godine 1975. Angola je stekla nezavisnost, a Luanda je postala njezin glavni grad. Ve?inu stanovni?tva Luande ?inili su
Europljani
, najvi?e potomci Portugalaca. Angolu je pogodila politi?ka nestabilnost i
građanski rat
koji je trajao od 1975. do 2002. i gospodarski uni?tio zemlju. Velika ve?ina Portugalaca iselila je zbog rata. U Luandu se naseljava lokalno afri?ko stanovni?tvo koje u ve?ini slu?ajeva ne zna upravljati gradskim gospodarstvom i infrastrukturom, tako da gospodarsko zna?enje grada brzo slabi. Sam grad nije nastradao u ratu, ali se zbog nestabilnosti nije mogao razvijati. Nakon zavr?etka rata 2002. dolazi do ja?eg gospodarskog razvoja i izgradnje grada. U grad se doseljavaju novi stanovnici, te se broj stanovnika brzo pove?ava (smatra se da je dostigao 5 milijuna). Novi stanovnici grade siroma?ne ?etvrti u predgrađu.
Luanda je smje?tena na obali Atlantskog oceana, u zaljevu kojeg od oceana odvaja uski poluotok Ilha do Cabo. Zaljev je dobra prirodna luka. Sam se grad sastoji od dva dijela: Donjeg grada (
Baixa de Luanda
) uz more i novijeg dijela, Gornjeg grada (
Cidade Alta
) u vi?em reljefu u predgrađu. Nedaleko od grada je u??e najve?e angolske rijeke
Cuanze
.
Klima je vru?a
tropska
. Malo je
padalina
zbog hladne
Benguelske morske struje
koja te?e u Atlantskom oceanu i ote?ava isparavanje morske vode i nastanak padalina. Od lipnja do rujna skoro ne pada ki?a. Zbog Benguelske struje je more hladno za afri?ke prilike.
Mauzolej Agostinha Neta
U Luandi ima malo kulturno-povijesnih spomenika. Isti?e se mauzolej prvog predsjednika Angole
Agostinha Neta
. U gradu postoje građevine europskog stila koje su gradili Portugalci, kao i novije afri?ke građevine. Tu su
barokna
Isusova
crkva sagrađena 1636. godine i crkva
Gospe od Karmela
iz
17. stolje?a
s ru?no oslikanim stropom i tradicionalnim portugalskim ukrasima
azulejosima
. Zanimljiva je i "?eljezna pala?a" (
Palacio de Ferro
), za koju se smatra da ju je projektirao
Gustave Eiffel
ili netko iz kruga njegovih suradnika.
[1]
Na poluotoku Ilha do Cabo postoje brojne pje??ane pla?e, barovi i restorani te je organiziran no?ni ?ivot. Na njemu se nalaze i ostaci prve portugalske tvrđave. Unutar tvrđave je ratni muzej
Museu Central das Forcas Armadas
. Zna?ajni su Nacionalni prirodoslovni muzej i Nacionalni antropolo?ki muzej, a znamenit je i gradski
karneval
organiziran prema
brazilskom
uzoru.
[2]