Komercijalna televizija

Izvor: Wikipedija

Komercijalna televizija ( engl. commercial broadcasting ) ozna?ava emitiranje televizijskog i radio programa od strane privatnih korporativnih medija. Dok je temeljni zadatak komercijalne televizije ostvariti profit, model javne, neovisne i pluralisti?ke televizije temelji se na shva?anju televizije kao javne usluge koja proizvodi program u interesu javnosti, financira se iz javnih fondova posredstvom dr?ave, pod nadzorom je javnosti te je za svoj rad odgovorna javnosti.


Reklamiranje [ uredi | uredi kod ]

Sadr?aj televizijskog programa naj?e??e ovisi o vlasniku i na?inu financiranja rada televizijske stanice ili mre?e, o zakonima, obi?ajima i kulturnim standardima podru?ja na kome se emitira program te o ciljanoj publici. Tako u sadr?aju televizijskog programa TV -ku?a u dr?avnom vlasni?tvu ima daleko vi?e kulturnih, obrazovnih i politi?kih sadr?aja nego kod komercijalnih televizija koje zabavnim sadr?ajima nastoje privu?i ?to ve?u gledanost, te tako posti?i ve?u cijenu televizijskih reklama . Na komercijalnoj televiziji su, u prosjeku od sat vremena emitiranja, 10 do 20 minuta posve?ene televizijskom reklamiranju ?to se smatra nedostatkom komercijalne televizije.

Povijest [ uredi | uredi kod ]

U svijetu [ uredi | uredi kod ]

Komercijalna televizija je po?ela s radom u SAD i Velikoj Britaniji prije drugog svjetskog rata. Dok je u Velikoj Britaniji, a kasnije i u drugim zemljama, monopol nad televizijom imala dr?ava te emitiranje televizijskog programa financirala iz bud?eta i televizijske pretplate, u SAD -u se televizija razvijala preko privatnih televizijskih postaja, a program je financiran preko reklamiranja. Razvoj satelitske, kabelske i digitalne tehnologije je 1980-ih doveo do stvaranja posebnih TV-ku?a i mre?a koje su se mogle koncentrirati na emitiranje isklju?ivo jedne vrstu programa. Najpoznatiji primjeri su CNN koji emitira informativni, MTV koji emitira glazbeni, Eurosport koji emitira sportski te Discovery Channel koji emitira obrazovni program.

U Hrvatskoj [ uredi | uredi kod ]

Televizija je u Hrvatskoj, do demokratskih promjena, bila u rukama partije te je kori?tena kao sredstvo politi?ke manipulacije. I u zapadnoeuropskim zemljama televizija je bila u rukama dr?ave sve do sredine osamdesetih godina pro?loga stolje?a kada je zapo?eo proces liberalizacije televizijskog tr?i?ta. No, za razliku od totalitarnih sustava, u demokracijama dr?ava nije imala pristup sadr?aju prije njegovog objavljivanja, cenzura je bila zabranjena, a pristup informacijama slobodan. Nakon prvih demokratskih vi?estrana?kih izbora u Hrvatskoj zapo?eo je vrlo slo?eni proces cjelokupne dru?tveno-politi?ke i gospodarske tranzicije. Paralelno s politi?kim promjenama, zapo?eo je i proces liberalizacije televizijskog tr?i?ta. Prva koncesija za komercijalnu televiziju na nacionalnoj razini dodijeljena je Novoj TV koja je po?ela emitirati 1999. godine. Privatizacijom tre?eg televizijskog kanala javne HTV u rujnu 2003. godine, HTV je dobila i tre?eg konkurenta ? RTL Televiziju.

Primjeri [ uredi | uredi kod ]

Komercijalna televizija je dominantni tip emitiranja u Americi. Najpoznatiji primjeri komercijalnih televizija su ABC , CBS , Fox i NBC . Nova TV i RTL prve su hrvatske komercijalne televizije. Vlasnik Nove TV je Central European Media Enterprises (CME), a RTL Televizija u vlasni?tvu je njema?ke korporacije RTL Grupa. Primjeri komercijalnih televizija su i POP TV , kao najpoznatija komercijalna televizija u Sloveniji, i OBN televizija i TV Pink BH u Bosni i Hercegovini.

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Literatura [ uredi | uredi kod ]

  1. Novinarska Enciklopedija, BMG, Beograd, 1995.
  2. SAPUNAR, Marko, Osnove znanosti o novinarstvu, Digitalni tisak, Zagreb, 2004.
  3. http://www.mediaplan.ba Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 26. studenoga 2020. ( Wayback Machine )