Sjeverna Koreja

Demokratska Narodna Republika Koreja ; 조선민주주의인민공화국 ; (Chosŏn Minjujuŭi In'min Konghwaguk)
Zastava	Grb
	Geslo ; Kad se vjeruje i pouzdaje u narod, pobjeda je sigurna.
	Himna ; " Aegukka " ; ( hrv. Domoljubna pjesma ) ;
	; Polo?aj Sjeverne Koreje
Glavni grad	Pjongjang
Slu?beni jezik	korejski
Dr?avni vrh
- Predsjednik NOK 1)	Kim Jong-un ( de facto ) ; Kim Jong-il ( de jure , † 2011. )
- Predsjednik Vlade	Pak Pong-ju
Neovisnost	Od Japana 15. kolovoza 1945.
Povr?ina	97. po veli?ini
- ukupno	120 538 km 2
- % vode	0,108 %
Stanovni?tvo	55. po veli?ini
- ukupno ( 2022. )	25 955 138
- gusto?a	216/km 2
Valuta	sjevernokorejski von (100 juna)
Pozivni broj	+850
Vremenska zona	UTC +8:30
Internetski nastavak	nema, rezerviran .kp
	1 ceremonijalne funkcije predsjednika obavlja Predsjedatelj Prezidija Vrhovne narodne skup?tine ;

Sjeverna Koreja , slu?beno Demokratska Narodna Republika Koreja ( kor. 조선민주주의인민공화국; kratice: DNRK , DNR Koreja , Koreja, DNR ), dr?ava u isto?noj Aziji . Na zapadu izlazi na ?uto more , a na istoku na Japansko more . Na jugu grani?i s Ju?nom Korejom te na sjeveru s Kinom i Rusijom . Zauzima sjeverni dio Korejskog poluotoka .

Zemljopis [ uredi | uredi kod ]

Demokratska Narodna Republika Koreja (ili uobi?ajeno Sjeverna Koreja) prete?no je planinska zemlja u kojoj nizine zauzimaju tek oko petine ukupne povr?ine. U osnovi se izdvajaju tri glavne cjeline. Najve?i dio zemlje zauzima slo?eni planinski sustav koji ?ini okosnicu Korejskoga poluotoka , a sastoji se od nekoliko cjelina. Na sjeveroistoku se prostire viso?je Kaema, prosje?ne visine malo iznad 1000 metara, s kojeg se, na kineskoj granici, uzdi?e Paektu-san/Baekdusan (2744 m), najvi?i vrh zemlje i cijeloga Korejskoga poluotoka. To je ugasli vulkan u ?ijem je krateru nastalo jezero .

Prema jugu, sredi?njim dijelom zemlje pru?a se gorje Nangnim koje u Sjevernoj Koreji oblikuje glavnu razvodnicu ?utog i Japanskog (ili Isto?nog) mora . Od njega se prema jugozapadu pru?aju gorja Kangnam, ju?no od granice s Kinom i jo? ju?nije, paralelno s prethodnim, Myohyang. Prema jugu nastavljaju se gorja Onjin i Myorak. Od sredi?njega gorja prema sjeveroistoku pru?a se gorje Hamgyong koje dose?e visinu od 2541 metara (vrh Kwanmo), s isto?ne strane obrubljuje viso?je Kaema i strmo se spu?ta priobalnoj nizini uz Japansko more . Na krajnjem jugoistoku su ogranci gorja Taebaek koje se najve?im dijelom nalazi u Ju?noj Koreji .

Nizinska podru?ja zauzimaju maleni dio povr?ine, ali su demografska i ekonomska ?ari?ta zemlje. Na zapadu su uske i plodne doline koje se prote?u između gorskih hrptova i spajaju u priobalnoj nizini uz ?uto more. Niske bre?uljkaste zone dijele je u vi?e prostranih ravni?arskih podru?ja. Obala je razvedena s mnogobrojnim zaljevima i otocima. Tre?a cjelina je nizinsko podru?je uz Japansko more koje je znatno u?e, a bre?uljkastim podru?jima jo? izrazitije razdijeljeno na vi?e manjih nizina. Isto?na obala slabije je razvedena, ima samo nekoliko ve?ih zaljeva.

Iako se nalazi između dvaju mora, u klimi Koreje sna?no se osje?aju kontinentalni utjecaji. Oni su najuo?ljiviji kroz velike godi?nje temperaturne amplitude koje gotovo posvuda prema?uju 30 °C. Klju?ni utjecaj na klimu imaju monsunska strujanja. Ljeta su, zbog ljetnog monsuna koji pu?e s juga i jugoistoka, topla i vla?na. Srednje srpanjske temperaturom ve?inom su između 20 °C (u planinskom podru?ju) i 27 °C (u ju?nijim nizinskim podru?jima).

Zimski monsun, koji pu?e sa sjevera i sjeverozapada donosi ve?inom suho i vrlo hladno vrijeme. Ipak, zbog prelaska preko ?utog mora, gdje upije ne?to vlage, ju?nim planinskim podru?jima mo?e donijeti i obilne snje?ne padaline. Sije?anjske temperature su između -6 °C na jugu i -22 °C u planinskoj unutra?njosti na sjeveru. Bezmrazno razdoblje ovdje traje samo 4 mjeseca. Zbog planinskih lanaca koji je ?tite od prodora zimskog monsuna te zbog tople Korejske morske struje, isto?na obala zimi je za nekoliko stupnjeva toplija od zapadne.

Najve?i dio zemlje prima oko 1000 mm padalina, no sjeverna viso?ja, do kojih dopire oslabljeni ljetni monsun, primaju oko 600 mm, dok povoljno eksponirane padine planina u sredi?njem dijelu zemlje imaju oko 1500 mm. Povezano sa smjenom monsuna, padaline su tijekom godine raspoređene neravnomjerno, ve?ina ih padne u toplom dijelu godine, najvi?e od lipnja do kolovoza, kada su mogu?e i poplave.

Planinska unutra?njost zemlje, posebice u sjevernom dijelu, pokrivena je crnogori?nim ?umama u kojima prevladavaju jela, smreka i bor. Prirodnu vegetaciju zapadnog priobalja ?inile su mije?ane i listopadne ?ume ( hrast , lipa , bukva , javor ), ali zbog intenzivna kr?enja radi dobivanja obradivih povr?ina danas su svedene na nepovezane male povr?ine, ve?inom u brdskim podru?jima. U vla?nijim i poplavnim zonama uz rijeke javljaju se vrbe i ritska vegetacija. ?umske povr?ine zauzimaju oko 2/3 povr?ine, ali brza deforestacija dovodi do razli?itih ekolo?kih problema ( erozija , nestanak stani?ta za neke ?ivotinje).

Gotovo sve velike korejske rijeke izviru u sredi?njem planinskom podru?ju i teku na zapad, prema ?utome moru. Jedina velika rijeka koja te?e prema Japanskom moru je Tuman’gang (Duman-gang), s 521 km tre?a korejska rijeka. Izvire u planinskom podru?ju na sjeveru zemlje, ve?im dijelom te?e kroz uske planinske doline i ?ini ist. dio granice s Kinom i granicu s Rusijom .

Najdulja korejska rijeka je Amnok (poznatija pod kineskim nazivom Yalu Jiang), duga oko 790 km. Izvire iz jezera Ch’on u gorju Paektu/Baekdu, te?e na jugozapad i ulijeva se u Korejski zaljev ( ?uto more ), a ?ini najve?i dio granice Kine i Sjeverne Koreje. Va?na je za iskori?tavanje hidroenergije, kako za Koreju, tako i za kinesku Mand?uriju . U sredi?njem toku izgrađena je brana ?ime je stvoreno usko, ali duga?ko umjetno jezero povr?ine 345 km ². U gornjem toku rijeka je vrlo brza, a u donjem spora, sa sna?nom sedimentacijom koja sve vi?e ote?ava plovidbu. Ostale ve?e rijeke slijeva ?utog mora su: Ch’ongch’on, Taedong/Daedong, Chaeryong i Yesong.

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Nakon drugog svjetskog rata Koreju, dotada japansku koloniju, okupirale su vojne snage ratnih pobjednika, SAD -a i SSSR -a, s granicom okupacijskih zona na 38. paraleli, koja je postavljena kad je postalo jasno da u uvjetima hladnog rata zajedni?ka uprava ne?e biti mogu?a. Zanimljiv detalj koji se treba spomenuti je taj da su trebali biti odr?ani izbori diljem cijele Koreje u suradnji s UN-om. Plan za nacionalne izbore propao je nakon ?to se Ju?na Koreja u svibnju 1948. proglasila dr?avom. Kao direktan odgovor na odvajanje juga progla?ena je Sjeverna Koreja 8. srpnja iste godine, s Kim Il-sungom u funkciji premijera. Mjesec dana kasnije slu?beno se o?itovao i Sovjetski Savez u proglasu koji navodi kako priznaje Kim Il-sunga kao jedinog legitimnog predstavnika korejskog naroda.

Ubrzo nakon po?etka rata između dviju Koreja (25. srpnja 1950.), sjevernokorejska vojska je 28. srpnja 1950. zauzela Seul , glavni grad Ju?ne Koreje. Ubrzo su sjevernokorejske postrojbe zauzele cijelu Ju?nu Koreju , osim podru?ja Pusana . No, 15. listopada 1950. postrojbe UN -a (tzv. KUN) pre?le su u protunapad, zauzev?i Pjonjang 20. listopada iste godine Pjongjang i izbijaju?i 26. listopada na kinesku granicu. Uslijedio je sna?an kineski protunapad pa su postrojbe KUN-a u o?ujku 1951. potisnute na 38. paralelu. Napokon je 27. srpnja 1953. u P’anmunjomu potpisano primirje (koje je na snazi i danas) između 16 zemalja ?ije su postrojbe bile u sastavu KUN-a s jedne, i Sjeverne Koreje i Kine s druge strane.

Zatim je Kim Il-sung , poznat i kao “veliki vođa”, uveo komunisti?ku diktaturu po na?elu kulta li?nosti s jednom dopu?tenom strankom, Komunisti?kom partijom. Za svojega nasljednika unaprijed je proglasio svojeg sina Kima Jong-ila , poznatog pod nadimkom “dragi vođa”. Nakon o?eve smrti 1994. njegov je polo?aj oslabio, pa je zbog toga do?lo i do poku?aja zbli?avanja Sjeverne s gospodarski znatno naprednijom Ju?nom Korejom radi kojeg je odr?an susret dvojice predsjednika 2000. godine. Unato? tome ?to su dvije dr?ave jo? 13. prosinca 1991. potpisale Sporazum o pomirenju, nenapadanju i suradnji , odnosi između dviju dr?ava su napeti dan-danas. Tome je glavni razlog sjevernokorejski program razvitka nuklearne energije u vojne svrhe. Na zahtjev SAD -a u ?enevi je 21. listopada 1994. potpisan sporazum o zaustavljanju sjevernokorejskoga programa razvitka nuklearnog naoru?anja, ali ga je Sjeverna Koreja odbacila 2002. i nastavila istra?ivanja na tom podru?ju, zbog ?ega se i danas nalazi pod pritiskom međunarodne zajednice.

Ugovorom sa SAD-om 1994. Sjeverna Koreja je odustala od razvoja nuklearnoga oru?ja u zamjenu za zapadnu ekonomsku pomo?. Provedbu tog ugovora ote?avaju međusobni nesporazumi kao i nastojanja SAD-a da sprije?e izvoz sjevernokorejske raketne tehnologije (u Iran, Pakistan i dr.). Posljedica tih nesporazuma je izolacija koja je uzokovala masovnu glad koja je trajala 1995. ? 99. (procjenjuje se da je umrlo vi?e od milijun ljudi, no sjevernokorejski izvori navode oko 200 000 umrlih). 2000. zbio se prvi susret lidera Sjeverne i Ju?ne Koreje (Kim Jong-ila i Kim Dae-junga), koji su pregovarali o ujedinjenju. Tijekom 2000-ih nastavljeni su ameri?ki pritisci zbog odbijanja Sjeverne Koreje da svoju nuklearnu tehnologiju stavi pod međunarodni nadzor.

Nakon smrti Kima Jonga-ila , 17. prosinca 2011. predsjedni?ku du?nost je preuzeo njegov mlađi sin Kim Jong-un . Od kraja sije?nja 2013. pogor?alo se stanje na Korejskom poluotoku. Prvo je Sjeverna Koreja otvoreno prijetila SAD-u, da bi se u o?ujku povukla iz primirja potpisanog 1953. i prekinula sve komunikacije s Ju?nom Korejom . Krajem o?ujka vlasti su poru?ile kako su rakete spremne za gađanje ciljeva u Americi, a po?etkom travnja kako o po?etku rata odlu?uju dani.

Stanovni?tvo [ uredi | uredi kod ]

Sjeverno korejci u obilasku Muzeja ameri?kih ratnih zlo?ina

Sjeverna Koreja jedna je od etni?ki najhomogenijih zemalja svijeta. Gotovo cjelokupno stanovni?tvo ?ine Korejci , neznatnu manjinu, niti 1% stanovika, Kinezi i zanemariv broj Japanaca . Slu?beni jezik je korejski , koji se pi?e posebnim korejskim pismom, u Sjevernoj Koreji zvano “choson mutcha”, i sastoji se od 25 znakova.

Gusto?a naseljenosti dosta je visoka (vi?e od 180 st./km ²), ali znatno ni?a od Japana , Ju?ne Koreje i isto?nog dijela Kine. Naseljenost je neravnomjerna: sredi?nje planinsko podru?je je najslabije naseljeno, uglavnom uz rije?ne doline, dok isto?no priobalje naseljava oko ?etvrtina stanovni?tva, a zapadno pribli?no polovica. Gusta naseljenost priobalja je djelomi?na posljedica planskog razvoja industrije u tim podru?jima.

Nakon Korejskoga rata (1950. ? 1953), u kojem su stradali mnogi gradovi, po?ela je njihova obnova, ?irenje, pa se pove?ao udio gradskog stanovni?tva koje danas ?ini vi?e od 60% ukupnog stanovni?tva. Najve?i je glavni grad Pjongjang (P’yongyang) s 2.811.500 stanovnika (aglomeracija 3.255.388). Ostali ve?i gradovi su Hamhung/Hamheung (840.200), Ch’ongjin/Cheongjin (689.600), Namp’o/Nampo (670.300), Sinuiju/Sinuiju (386.000), Wonsan/Wonsan (355.300) i dr.

S obzirom na zatvorenost Koreje i ?esto dvojbene slu?bene izvje?taje, demografski podaci ve?inom su rezultat procjena. Brzi porast stanovni?tva nakon 1950-ih poslije je usporen i danas je umjeren, oko 12‰ godi?nje (prosjek 1980. ? 2002.). Ve?inom je rezultat prirodne promjene, umjerene stope rodnosti (oko 18‰) i niske smrtnosti (oko 6‰). O?ekivano trajanje ?ivota je 62 godina. U dobnoj strukturi stanovni?tva mlađi od 15 godina sa?injavaju 26% populacije, a stariji od 65 godina samo 6%.

Iako su religijske slobode zajam?ene ustavom, vlada ih u stvarnosti obeshrabruje. Oko dvije tre?ine stanovni?tva izja?njava se kao nereligiozno. Tradicionalni ?amanizam okuplja oko 12% stanovni?tva, budizam 2%, kr??anstvo 2%, a vi?e od 10% pripadnici su autohtone monoteisti?ke vjere ch’ondo-gyo, određene kombinacije budizma, konfucijanizma i kr??anstva. Prema slu?benim podacima nepismenih je samo 1%. Obvezno ?kolovanje traje 10 godina. Najve?e sveu?ili?te je Kim Il-sung u glavnom gradu, osnovano 1946.

Danas je sjeverna Koreja suo?ena s problemom ilegalnih iseljenika, ?iji broj u zadnje vrijeme dosegao nekoliko stotina tisu?a. Ilegalni emigranti najprije dolaze u Kinu (zbog o?tre kontrole granica između dvije Koreje), pa tek onda nastoje do?i u Ju?nu Koreju , koja je po ?ivotnom standardu ne?to sasvim suprotno od sjeverne. Sjevernu Koreju je neko vrijeme mu?io problem masovne gladi , tijekom koje se kontrola na granici dviju Koreja smanjila, gotovo nestala, pa su tu priliku ljudi iskoristili, kako bi bez ve?ih pote?ko?a mogli u?i u Ju?nu Koreju.

Gospodarstvo [ uredi | uredi kod ]

Podaci o gospodarstvu ?esto su nepouzdani ili zastarjeli i rezultat procjena. Ipak, mo?e se ustvrditi da je Sjeverna Koreja gospodarski slabo razvijena zemlja. Gospodarstvo je centralno planirano, ali neefikasno i suo?eno s mnogobrojnim problemima (zastarjela tehnologija , niska produktivnost, nedostatak rezervnih dijelova, slabe investicijske mogu?nosti…). Od nastanka dr?ave promovirana je doktrina samodovoljnosti (juche), ?to je rezultiralo svojevrsnom izolacijom, a trgovinske veze odr?avane su samo s Kinom , SSSR -om i komunisti?kim zemljama Isto?ne Europe.

Slomom komunizma u Europi, mnoge od tih veza su prekinute, a Koreja se na?la u jo? ve?oj izolaciji. Manjak mnogih va?nih proizvoda uzrokovao je nastanak crnog tr?i?ta s cijenama znatno vi?ima od slu?benih, ?to posebno ugro?ava neke dru?tvene skupine poput umirovljenika i nezaposlenih. Veliki tro?kovi za vojne potrebe i masivan dr?avni aparat sve ja?e optere?uju slabo gospodarstvo. Ipak, tijekom 1990-ih , po?etkom normalizacije odnosa dviju Koreja, po?inje njihova međusobna trgovina. Procjenjuje se da je BNP po stanovniku između 400 i 1000 USD. Prema podacima s po?etka 1990-ih, primarni sektor u BNP-u sudjeluje s oko 40%, a sekundarni i tercijarni s po 30%.

Poljoprivreda je kolektivizirana i također nisko produktivna (manjak obradivih povr?ina, goriva, gnojiva, strojeva) pa je zemlja godinama ugro?ena manjkom hrane koji je u pojedinim godinama kriti?an, a ve?a stradanja ubla?ava međunarodna pomo?. Glavne poljoprivredne kulture su ri?a i ostale ?itarice ( kukuruz , p?enica , je?am , proso), krumpir , razli?ito povr?e, vo?e, soja. U sto?arskoj proizvodnji najva?niji je uzgoj svinja , zatim peradarstvo . Od industrijskih biljaka najvi?e se uzgajaju duhan , pamuk , lan i uljana repica . Za prehranu stanovni?tva va?no je ribarstvo . ?ume su va?no prirodno bogatstvo, no prisutna je intenzivna, ?esto neracionalna sje?a je na primorskim padinama. Veliki dio drva koristi se kao izvor energije.

Rudarstvo je va?an sektor gospodarstva jer zemlja raspola?e raznim rudama. Najva?nije su ?eljezna ruda, koja je u nekim nalazi?tima i visokovrijedna te ugljen. Koreja je među deset najve?ih svjetskih proizvođa?a kamenog ugljena, a ima i velikih nalazi?ta smeđega. Nalazi?ta magnezita smatraju se najve?ima na svijetu. Također su va?na nalazi?ta olova, cinka, tungstena, grafita, barita, molibdena, olova, zlata i dr. Hidroenergija daje oko 70% proizvodnje elektri?ne struje i jedan je od oslonaca razvoja nacionalizirane industrije usmjerene na bazne grane: crnu metalurgiju , strojarsku i kemijsku, potom građevinsku i obojenu metalurgiju te intenzivnu tekstilnu industriju. Ve?ina industrijskih pogona izgrađena je u nekada?njim priobalnim malim naseljima koja su izrasla u gradove.

Vanjska trgovina je skromna i spororastu?a, ali se postupno pove?ava broj partnera. Glavni uvozni proizvodi su ?itarice i druge prehrambene namirnice, stoka , strojevi i oprema, nafta , prijevozna sredstva, a izvozni ?eljezo i ?elik te obojeni metali ili njihove rude i poluprerađevine, cement, oru?je , tekstilni proizvodi. Glavni partneri su: Kina , Ju?na Koreja , Japan , Tajland , Indija , Njema?ka .


Pusta autocesta ujedinjenja		Svakodnevni seoski prijevoz

U prometnom sustavu najva?nija je ?eljeznica . Glavne ?eljezni?ke veze vode du? obaju priobalja s odvojcima u doline rijeka ili prema rudarskim podru?jima sa samo jednom vezom između dviju obala. Cestovni promet slabije je razvijen, ceste uglavnom prate trase pruga, a veliki dio je neasfaltiran. Stupanj automobilizacije je nizak. Rije?ni promet tradicionalno je va?an u prijevozu poljoprivrednih proizvoda, ruda i putnika. Glavne morske luke su: Namp’o (luka Pjongjang /P’yongyanga) i Haeju na zapadnoj obali, a Wonsan, Hamhung/Hamheung, Ch’ongjin/Cheongjin i Najin na isto?noj.

?kolstvo [ uredi | uredi kod ]

Stanovnici Sjeverne Koreje mogu pro?i kroz 11 godina ?kolstva koje se dijeli na osnovno , srednje i visoko obrazovanje. U dr?avi se nalazi oko 27 000 ?kola za medicinske sestre, 14 000 vrti?a, 4800 ?etverogodi?njih osnovnih ?kola te 4700 ?estogodi?njih srednjih ?kola. 77% mu?karaca i 79% ?ena u dobi od 30 do 34 godine zavr?ili su srednju ?kolu. U dr?avi se nalazi oko 300 sveu?ili?ta i fakulteta koji nude visoko obrazovanje.

Ve?ina populacije koja zavr?i srednju ?kolu ne upi?e fakultet zbog obveza prema dr?avi, odnosno vojne slu?be koja je obvezna. Nedostatci visokoobrazovnog kurikuluma o?ituju se u tome ?to je preko 50% programa dru?tvenog usmjerenja (visoka zastupljenost ideolo?ko temeljenog obrazovanja) dok je ne?to manje od 20% znanstvenog.

Upravna podjela [ uredi | uredi kod ]

Sjeverna Koreja teritorijalno je podijeljena na 9 pokrajina, 3 specijalne regije i 2 grada pod dr?avnom upravom (Chikhalsi; 直轄市; 直轄市).

Pokrajine [ uredi | uredi kod ]

Specijalne regije [ uredi | uredi kod ]

Kaes?ng - zajedni?ki razvojni projekt s Ju?nom Korejom
K?mgangsan - regija u koju je olak?an dolazak turistima kako bi vidjeli planinu K?mgangsan
Sin?iju - projekt preuzimanja kineskog na?ina ekonomskog razvoja i zakona. Nakon uhi?enja guvernera ove pokrajine vjeruje se da je projekt odba?en.

Gradovi pod dr?avnom upravom [ uredi | uredi kod ]

Izvori [ uredi | uredi kod ]

↑ Geografija Sjeverne Koreje [Geografija Sjeverne Koreje]. cia.gov ( engleski ) . Pristupljeno 14. listopada 2022.
↑ Vijest Reutersa : Sjeverna Koreja kreira svoju vremensku zonu Pyongyang Standard Time , www.reuters.com ( en. ) (objavljeno 6. kolovoza 2015., pristupljeno 29. rujna 2015.)

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Josip ?ari?, HRT : Sjeverna Koreja - gladna djeca komunizma

Sestrinski projekti

	Zajedni?ki poslu?itelj ima stranicu o temi Sjeverna Koreja
	Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi Sjeverna Koreja
	Wje?nik ima rje?ni?ku natuknicu Sjeverna Koreja

[A1-1] Geografija Sjeverne Koreje [Geografija Sjeverne Koreje]. cia.gov ( engleski ) . Pristupljeno 14. listopada 2022.

[reuters-2] Vijest Reutersa : Sjeverna Koreja kreira svoju vremensku zonu Pyongyang Standard Time , www.reuters.com ( en. ) (objavljeno 6. kolovoza 2015., pristupljeno 29. rujna 2015.)

[1]

[2]