한국   대만   중국   일본 
Atletika ? Wikipedija Prijeđi na sadr?aj

Atletika

Izvor: Wikipedija
Atletika

Atletika je jedna od temeljnih i najra?irenijih sportskih grana koja obuhva?a trka?ke , baca?ke i skaka?ke discipline. Zbog svoje sveobuhvatnosti naziva je se kraljicom sportova . Atletskim vje?bama stje?e se fizi?ka snaga, izdr?ljivost, brzina i okretnost a u?vr??uju se svojstva volje kao ?to su hrabrost , odlu?nost i upornost.

Discipline atletike odlikuju se motori?kim kretanjima koja se uspje?no mogu primjenjivati tijekom obrazovnog procesa, ili kroz druge oblike vje?banja, pomo?u kojih se zna?ajno utje?e na podizanje op?e psihofizi?ke sposobnosti pojedinca. Atletika je polazi?te i temelj za sve ostale sportove. Od 1896. godine uklju?ena je u redovni program Olimpijskih igara .

Vidi: osvaja?i olimpijskih medalja u atletici u disciplinama za mu?ke , te disciplinama za ?ene .

Povijest atletike [ uredi | uredi kod ]

Međunarodni atletski miting u Zagrebu 1961., start utrke na 800 m

Atletika je jedan od najstarijih oblika sportskih natjecanja, jo? od vremena orginalnih Olimpijskih igara iz vremena stare Gr?ke , pa do modernih Olimpijskih igara dana?njih dana. Kako se radi o osnovnim disciplinama tr?anja, skokova i bacanja tradicija takvih natjecanja je stara koliko i tradicija sporta, te je povijest atletike u stvari i povijest sporta uop?e.

U Hrvatskoj [ uredi | uredi kod ]

Prvi hrvatski atleti?ari ponikli su u zagreba?kim ?portskim dru?tvima PNI?K -u i HA?K -u. Prvo atletsko natjecanje u Hrvatskoj bila je utrka u brzom hodanju na 11 km; organizirao ju je PNI?K 30. srpnja 1905. Prvi atletski miting u Hrvatskoj, organizirao je također PNI?K, 17. svibnja 1908. na prvoj atletskoj stazi u Hrvatskoj, koja je i?la oko nogometnog igrali?ta na Kotura?koj cesti. Tu atletsku stazu izgradio je PNI?K. Discipline na mitingu su bile tr?anje na 100 jarda i hodanje na 5000 m. [1]

Utrka na 1 sat u Hrvatskoj se odr?ala, prema dostupnim podacima, prvi puta 1977. u Zagrebu na stadionu Mladosti, a zatim tek 2008. u Vara?dinu. [2]

Prvo dr?avno prvenstvo Hrvatske u

  • krosu odr?ano je
  • planinskom tr?anju odr?ano je sredinom svibnja 2004. na Sljemenu. Staza je bila duga 13.7km, uz visinsku razliku od 920m. 2009. je po prvi puta dr?avno prvenstvo u planinskom tr?anju odr?avano po sistemu koji preporu?a WMRA ? svjetski savez za planinsko tr?anje, a to zna?i u okvirima zadanih gabarita du?ine, visine i nagiba staze. [3] [4] [5]
  • trekingu odr?ano je krajem lipnja 2011. na Velebitu, u sklopu utrke Velebitski treking . Staza je bila duga 100km, uz 5500m uspona. [6]
  • ultramaratonu (utrka na 100 km) odr?ano je po?etkom svibnja 2013. u Zagrebu u sklopu utrke Forrest Gump . [7] [8]
  • planinskom tr?anju na duge staze (ili planinskom maratonu) odr?ano je po?etkom rujna 2013. u Samoborskom gorju, u sklopu utrke JASKA EKO trail-maraton . Staza je bila duga 43.18km, s visinskom razlikom od +/-5100m. [9] [10] [11] [12]
  • ?tafetama odr?ano je krajem travnja 2016. u Zagrebu; ?tafete su sastavljene iz istih atletskih klubova. [13]
  • trailu odr?ano je krajem rujna 2017. u Rapcu, na utrci Valamar Trail . Staza je bila duga 51.8km, uz ukupnu visinski razliku +/-1360m. [14] [15]
  • 1-satnom tr?anju odr?ano je po?etkom travnja 2022. u Zagrebu. [16]
  • "dugom" trailu odr?ano je krajem travnja 2023. u Novom Marofu. Staza je bila duga 85.8km, uz visinsku razliku ??m. [17] Iako ve?, na utrci Valamar Trail 2017. uz utrku na 51.8km (staza te utrke je imala naziv "advanced trail staza") koja je bila utrka dr?avnog prvenstva u trail-u, odr?avala se i utrka na jo? duljoj stazi koja je imala naziv "ultra trail staza" te je bila duljine 72km. [18]
  • "kratkom" trailu odr?ano je ?
  • 6-satnom tr?anju odr?ano je ?
  • 12-satnom tr?anju odr?ano je ?
  • 24-satnom tr?anju odr?ano je ?
  • ?tafetama u dvorani odr?ano je ?

Prvo dvoransko dr?avno prvenstvo te ujedno i prvo natjecanje uop?e u kru?noj dvorani u Hrvatskoj odr?ano je krajem velja?e 2018. u Zagrebu, u novo otvorenoj dvorani u Paviljonu 1 Zagreba?kog velesajma. [19] 2023. se po prvi puta dvoransko prvenstvo Hrvatske odr?avalo vi?e dana. [20] Prvo dvoransko prvenstvo Hrvatske u vi?ebojima odr?ano je krajem velja?e 2019. u Zagrebu. [21]

?kole tr?anja u Hrvatskoj se pojavljuju 2011.; uz stru?no vodstvo trenera, pripremaju polaznike za tr?anje svih dionica, a osobito za polumaratone i maratone. [22]

Zimsko baca?ko prvenstvo Hrvatske odr?ava se od 2004. [23]

Prvi put Svjetsko prvenstvo u nekoj atletskoj disciplini u Hrvatskoj odr?ano je 2018. u Svetom Martinu na Muri, disciplina 100 km tr?anje, u sklopu utrke CRO100.

Godine 2011. Nikolina ?usti? je postala najmlađa trka?ica ikad koja je pretr?ala na slu?benoj utrci vi?e od 100 kilometara - imala je tada 24 godine i postavila je hrvatski rekord u 12-satnom tr?anju. [24]

Na SP-u u 24-satnom tr?anju 2017. ?enska reprezentacija u sastavu Veronika Juri?i?, Antonija Orli?, Paula Vrdoljak osvojila 5. mjesto. Rezultat od 660.651 km prvi put u povijesti nije bio dovoljan za medalju. [25]

Atletski kup Europe - Finale u Hrvatskoj je odr?ano 1981. u Zagrebu. [26] Prvi put WA Indoor Tour u Hrvatskoj je odr?an 2023. u Osijeku. [27] Europski baca?ki kup u Hrvatskoj je odr?an u vi?e navrata, a prvi puta 2002. Odr?an je i miting okriljem europske serije mitinga European Athletics Promotion (EAP) Circuit, Zadar EAP. [28]

Među mitinzima, dugovje?no??u se isti?u Han?ekovi?ev memorijal , Međunarodni atletski miting "Dinamo-Zrinjevac" (od 1974.) [29] i Trofej Slavonija [30] .

Atletska borili?ta [ uredi | uredi kod ]

Atletika je zapo?ela kao sport na otvorenom, te su se natjecanja odvijala u skladu s vremenskim uvjetima. Danas je uobi?ajeno da se atleti?ari tijekom zimskog perioda pripremaju i natje?u i u zatvorenim prostorima - atletskim dvoranama.

Atletika na otvorenom [ uredi | uredi kod ]

Atletski stadion u Atlanti za vrijeme OI 1996.

Standardno borili?te za atletska natjecanja je atletski stadion. ?esto integriran s nogometnim stadionom, ovo se borili?te sastoji od tipi?no 8 kru?nih elipti?nih staza, od kojih je duljina unutarnje staze, koja se ozna?ava kao staza 1.400 metara . Na objema duljim stranama nalazi se ravan dio od 100 m. Staze su ozna?ane crtama koje odvajaju staze 1 do 8. Uz samu stazu tipi?no se nalaze i zaleti?te i dosko?i?te za skok u dalj, skok u vis te skok s motkom, bazen s preponom za trka?ku utrku na 3000 m s preponama, te bacali?ta. kugle, koplja i kladiva. Atletski stadion je opremljen i brojnom pomo?nom opremom koja se koristi ovisno o disciplini: preponama za preponske utrke, za?titne mre?e za baca?ke disicpline, nosa?i i letvice za skok u vis i skok s motkom, itd.

Atletski stadion je popri?te svih atletskih natjecanja osim maratona, za koji se zbog du?ine staze ne koristi kru?na staza na stadionu, osim kao po?etno i zavr?no mjesto utrke.

Atletika u dvorani [ uredi | uredi kod ]

Atletska dvorana ima gotovo sve elemente kao i atletski stadion, osim ?to je zbog jednostavnosti konstrukcije dvorane naj?e??a duljina kru?ne staze 200 m te je borili?te bitno manje nego stadion na otvorenom, i u dvorani nema vjetra. Neke discipline koje su na otvorenom standardne zbog manjeg se raspolo?ivog prostora ne izvode u dvorani, tu spadaju bacanje kladiva i koplja, utrka na 3000 m prepone, maraton. Također, neke su discipline prilagođene dvorani, te se tako utrka na 100 m u dvorani naj?e??e smanjuje na 60 m, sli?no kao i 100/110 metara prepone na 60 m, te neke discipline dugih pruga.

Atletske discipline [ uredi | uredi kod ]

Brojne su atletske discipline, koje uobi?ajeno dijelimo na trka?ke, baca?ke, skaka?ke i vi?eboj. Iako se naj?e??e koristi metri?ki sustav za izmjeru udaljenosti ili ostvarene duljine/visine skoka ili duljine bacanja, ponekad se javljaju i druga?ije mjere, pa je recimo uobi?ajena utrka na jednu milju.

Trka?ke discipline [ uredi | uredi kod ]

Baca?ke discipline [ uredi | uredi kod ]

Skaka?ke discipline [ uredi | uredi kod ]

Vi?eboj [ uredi | uredi kod ]

Svjetski rekordi [ uredi | uredi kod ]

(stanje 30. kolovoza 2013.) [31]

?ene [ uredi | uredi kod ]

100 m : 10,49 Florence Griffith Joyner , SAD Indianapolis, 16. srpnja, 1988.
200 m: 21,34 Florence Griffith-Joyner, SAD Seoul, 29. rujna 1988.
400 m: 47,60 Marita Koch , Njema?ka (DDR) Canberra, 06. listopada 1985.
800 m: 1.53,28 Jarmila Kratochvilova , ?e?ka (?ehoslova?ka) Munchen, 26. srpnja 1983.
1 500 m: 3.50,46 Qu Yunxia , Kina Peking, 11. rujna 1993.
3 000 m: 8.06,11 Junxia Wang , Kina Peking, 13. rujna 1993.
5 000 m: 14.11,15 Tirunesh Dibaba , Etiopija Oslo, 6. lipnja 2008.
10 000 m: 29.17,45 Almaz Ayana , Etiopija Rio de Janeiro, 12. kolovoza 2016.
100 m prepone: 12,20 Kendra Harrison , SAD London, 22. srpnja 2016. [32]
400 m prepone: 52,34 Yuliya Pechonkina , Rusija Tula, 08. kolovoza 2003.
3 000 m zapreke: 8.58,81 Gulnara Galkina-Samitova , Rusija Peking, 17. kolovoza 2008.
Maraton: 2:15.25 Paula Radcliffe , Velika Britanija Chicago, 13. travnja 2003.
Hodanje 5 km: 20.13,26 Kerry Saxby-Junna , Australija Hobart, 25. velja?e 1996.
Hodanje 10 km: 41.56,23 Nadezhda Ryashkina , Rusija Seattle, 24. srpnja 1990.
Hodanje 20 km: 1:25.41 Olimpiada Ivanova , Rusija Helsinki, 7. kolovoza 2005.
4 x 100 m: 41,37 Njema?ka (DDR) Canberra, 06. listopada 1985.
4 x 400 m: 3.15,17 Rusija (SSSR) Seoul, 01. listopada 1988.
Skok u vis: 2,09 Stefka Kostadinova , Bugarska Rim, 30. kolovoza 1987.
Skok motkom: 5,06 Jelena Isinbajeva , Rusija Zurich, 28. kolovoza 2009.
Skok u dalj: 7,52 Galina Chistyakova , Rusija (SSSR) Lenjingrad, 11. lipnja 1988.
Troskok: 15,50 Inessa Kravets , Ukrajina Goteborg, 10. kolovoza 1995.
Kugla: 22,63 Natalya Lisovskaya , Rusija (SSSR) Moskva, 07. lipnja 1987.
Disk: 76,80 Gabriele Reinsch , Njema?ka (DDR) Neubrandenburg, 09. srpnja 1988.
Kladivo: 77,80 Tatjana Lysenko , Rusija Tallinn, 15. kolovoza 2006.
Koplje: 72.28 Barbora ?potakova , ?e?ka Stuttgart, 13. rujna 2008.
Sedmoboj: 7291 bod Jackie Joyner-Kersee , USA Seoul, 24. rujna 1988.

Mu?karci [ uredi | uredi kod ]

100 m : 9,58 Usain Bolt , Jamajka Berlin 16. kolovoza 2009.
200 m: 19,19 Usain Bolt , Jamajka Berlin 20. kolovoza 2009.
400 m: 43,03 Wajde van Niekerk , JAR Rio de janerio, 15. kolovoza 2016.
800 m: 1.40,91 David Rudisha , Kenija London, 9. kolovoza 2012.
1 500 m: 3.26,00 Hicham El Guerrouj , Maroko Rim, 14. srpnja 1998.
5 000 m: 12.35,36 Joshua Cheptegei , Uganda Monaco, 14. kolovoza 2020.
10 000 m: 26.17,53 Kenenisa Bekele, Etiopija Bruxelles, 26. kolovoza 2005.
110 m prepone: 12,80 Aries Merritt , SAD Brussels, 07. rujna 2012.
400 m prepone: 46,78 Kevin Young , SAD Barcelona, 06. kolovoza 1992.
3 000 m zapreke: 7.53,63 Shaheen Saif Saaeed , Qatar Bruxelles, 03. rujna 2004.
Maraton: 2:03.59 Haile Gebrselassie , Etiopija Berlin, 28. rujna 2008.
Hodanje 20 km: 1:17.46 Julio Martinez , Guatemala Eisenhuttenstadt, 08. svibnja 1999.
Hodanje 50 km: 3:36.03 Robert Korzeniowski , Poljska Pariz, 27. kolovoza 2003.
4 x 100 m: 36.84 Jamajka London, 11. kolovoza 2012.
4 x 400 m: 2.54,20 SAD New York, 22. srpnja 1998.
Skok u vis: 2,45 Javier Sotomayor , Kuba Salamanca, 27. srpnja 1993.
Skok motkom: 6,14 Sergey Bubka , Ukrajina Sestriere, 31. srpnja 1994.
Skok u dalj: 8,95 Mike Powell , SAD Tokio, 30. kolovoza 1991.
Troskok: 18,29 Jonathan Edwards , Velika Britanija Goeteborg, 07. kolovoza 1995.
Kugla: 23,12 Randy Barnes , SAD Westwood, 20. svibnja 1990.
Disk: 74,08 Jurgen Schult , Njema?ka (DDR) Neubranderburg, 06. lipnja 1986.
Kladivo: 86,74 Yuriy Sedyh , Rusija (SSSR) Stutgart, 30. kolovoza 1986.
Koplje: 98.48 Jan ?elezny , ?e?ka Jena, 25. svibnja 1996.
Desetoboj: 90,45 bodova Ashton Eaton , SAD Peking, 29. kolovoza 2015.

Natjecanja u atletici [ uredi | uredi kod ]

Atletika je zasigurno najra?ireniji sport na svijetu. Vrste i nivoi natjecanja su brojni. Prema dobi natjecatelja razlikujemo pred?kolska i ?kolska natjecanja, srednjo?kolska i studentska, pa sve do natjecanja veterana u razli?itim kategorijama. Prema nivou natjecanja postoje amaterska natjecanja za građane i rekreativce, pa sve do profesionalnih natjecanja. Kvalitativni vrhunac atletike su Olimpijske igre , koje su uvijek do sada u povijesti imale u programu neko od atletskih natjecanja. Prema kvaliteti se isti?u sljede?a atletska natjecanja:

Lara Borozan Labrovi? dr?i rekord na 100 m

Vidi [ uredi | uredi kod ]

Izvori [ uredi | uredi kod ]

  1. ↑ https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=4457
  2. ↑ https://www.trcanje.hr/utrke/najave/?idutrke=773
  3. ↑ https://www.trcanje.hr/na-bilak/480/
  4. ↑ http://has.hr/index.php/k2-extra-field-groups/dom-2015/38-atletika/domaca-natjecanja/223-domaa-natjecanja-2004
  5. ↑ https://www.has.hr/images/stories/HAS/domaca/2004/nat-phplanine.htm
  6. ↑ http://www.057info.hr/sport/2011-06-20/velebitski-treking-prvo-prvenstvo-hrvatske-u-trekingu
  7. ↑ http://www.aksljeme.com/ultramaraton-sve-sto-niste-zeljeli-znati/
  8. ↑ https://has.hr/index.php/savez/naslovna/arhiva-vijesti/8-vijesti/1677-hrvoje-baric-i-veronika-jurisic-prvi-prvaci-hrvatske-na-100-km
  9. ↑ https://www.has.hr/index.php/savez/naslovna/rss/1579-kresimir-balasko-i-veronika-jurisic-prvi-prvaci-hrvatske-u-planinskom-trcanju-na-duge-staze
  10. ↑ https://www.has.hr/images/stories/HAS/domaca/2013/pojedinacna/nat_ph13_planinsko_duge_astaze.pdf
  11. ↑ https://www.zagrebancija.com/ministar-zmajlovic-otvara-jaska-eko-trail-maraton/
  12. ↑ https://gelender.hr/blog/2013/07/29/jaska-eko-trail-maraton/
  13. ↑ http://www.akm.hr/prvenstvo-hrvatske-u-stafetama-zagreb-30-4-2016-limacima-dvije-medalje/sadrzaj/393
  14. ↑ Arhivirana kopija . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 3. listopada 2017 . Pristupljeno 11. studenoga 2019. journal zahtijeva |journal= ( pomo? ) CS1 odr?avanje: arhivirana kopija u naslovu ( link )
  15. ↑ https://www.trcanje.hr/valamar-trail-prvo-nacionalno-prvenstvo-u-trail-trcanju/10803/
  16. ↑ https://ak-varazdin.hr/2022/04/03/muska-ekipa-ak-varazdin-3-na-pojedinacnom-i-ekipnom-ph-u-trcanju-na-1-sat/
  17. ↑ https://www.has.hr/index.php/savez/naslovna/rss/2925-josip-mestric-i-maja-bonacic-prvaci-hrvatske-u-dugom-trailu
  18. ↑ https://www.trcanje.hr/valamar-trail-prvo-nacionalno-prvenstvo-u-trail-trcanju/10803/
  19. ↑ Arhivirana kopija . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 8. o?ujka 2018 . Pristupljeno 11. studenoga 2019. journal zahtijeva |journal= ( pomo? ) CS1 odr?avanje: arhivirana kopija u naslovu ( link )
  20. ↑ https://www.has.hr/index.php/savez/naslovna/rss/2898-bojana-bjeljac-s-najvrijednijim-rezultatom-prvog-dana-dvoranskog-ph-postignuto-6-rekorda
  21. ↑ Arhivirana kopija . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 26. velja?e 2019 . Pristupljeno 11. studenoga 2019. journal zahtijeva |journal= ( pomo? ) CS1 odr?avanje: arhivirana kopija u naslovu ( link )
  22. ↑ Arhivirana kopija . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 11. studenoga 2019 . Pristupljeno 11. studenoga 2019. journal zahtijeva |journal= ( pomo? ) CS1 odr?avanje: arhivirana kopija u naslovu ( link )
  23. ↑ https://www.atletskiklubagram.hr/vijesti/domaca-natjecanja/live-stream-startne-liste-rezultati-zimsko-bacacko-prvenstvo-hrvatske-za-starije-kategorije-2023.html
  24. ↑ http://www.slobodnadalmacija.hr/Atletika/tabid/110/articleType/ArticleView/articleId/254321/Default.aspx
  25. ↑ https://magazin-trcanje.com/2017/07/26/ispravljena-nepravda-hrvatice-ipak-5-na-utrci-od-24-sata/
  26. ↑ https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=4457
  27. ↑ https://sib.net.hr/sport/ostalo-sport/4320063/prestizno-atletsko-natjecanje-u-skoku-s-motkom-world-athletics-indoor-tour-bronze-u-veljaci-stize-u-osijek/
  28. ↑ https://visnjik.hr/sportska-dogadanja/atletski-miting-na-visnjiku-23-rujna-borovic-herremans-speck-mrcic-mlinaric-tomassini-09-09-2021/
  29. ↑ https://ak-dinamo.hr/medunarodni-atletski-miting-dinamo-zrinjevac-2022/
  30. ↑ https://sib.net.hr/sport/ostalo-sport/3496933/video-trofej-slavonijaq/
  31. ↑ Arhivirana kopija (PDF) . Ina?ica izvorne stranice (PDF) arhivirana 29. lipnja 2011 . Pristupljeno 23. lipnja 2010. journal zahtijeva |journal= ( pomo? ) CS1 odr?avanje: arhivirana kopija u naslovu ( link )
  32. ↑ 100m Hurdles Results (PDF) . sportresult.com. 22. srpnja 2016. Ina?ica izvorne stranice (PDF) arhivirana 22. srpnja 2016 . Pristupljeno 24. srpnja 2016.

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Dobavljeno iz " https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Atletika&oldid=6951842 "