한국   대만   중국   일본 
Tavakuaireta Mbyteafrikagua - Vikipeta Eho kuatia retepype

Tavakuaireta Mbyteafrikagua

Vikipetamegua
(Ojegueraha jey Teta Mbyteafrikagua guive)
Tavakuaireta Mbyteafrikagua
{{{nombre_comun}}}


Poyvi

Ha'era'i
Teta ne'? aka: Unite, Dignite, Travail
( Hyasiane'?me : ≪Joaju, Tekoite, Mba'apo≫)
Teta Momorahei: La Renaissance (fr) /
E Zingo (sg)
( Hyasiane'?me : ≪Jeikovejey≫/
Sango ne'?me : ≪Naguah?≫)
Tavusu
(ha tava tuichaveva)
Bangui
Ne'?nguera Sango , Hyasiane'?
Tetaygua rera Mbyteafrikagua
Tekuai reko Tavakuaireta mburuvicharapepe
 • Tendota Faustin-Archange Touadera
 • Sambyhyhara pete?ha Henri-Marie Dondra
Teta Amandaje Asamblea Nacional de la Republica Centroafricana
Saso
 ? Tavakuaireta 1ha
 ? Mburuvi
 ? Tavakuaireta ko'agagua
Hyasia pegua
13 jasypoapy ary 1960
4 de diciembre ary 1976
20 jasyporundy ary 1979
Yvy apekue Nemo?ha 45.º
 • Opaite 622 984 [1] km²
 • Y (%) 0 [1]
Tembe'y 5 920 km [1]
Y rembe'y 0 km [1]
Yvyty yvateveva Monte Ngaoui
Ava hetakue Nemo?ha 119.º
 • Hetakue 4709000 hab. (2014)
 • Typy'? 7,1 hab./km² *
PIB ( PPA ) Nemo?ha 169.º
 • Opaite (2017) US$ 3.411 sua
 • Per capita US$ 724
IDH (2016) Decrecimiento 0,352 [2] ( 188.º ) ?  Ivaiete
Viru Franco CFA de Africa Central ( XAF )
Ara UTC +1
 • Arahakupe UTC +1
ISO Jehero 140 / CAF / CF
Teta renda tee Nandutime .cf
Teta pumbyry papapy +236
Teta puhoe papapy TLA-TLZ
COI Jehero CAF
Opaite Teta Yvygui
[ editar datos en Wikidata ]

Tavakuaireta Mbyteafrikagua ( Sango ne'?me : Kodorosese ti Beafrika ; Hyasiane'?me : Republique centrafricaine   tera Centrafrique ) ha'e pete? teta hekosasova ha yguasu rembe'y'?va Afrika ipeh?ngue mbyteguape. Ijerere ojejuhu yvate gotyo teta Chade , yvate kuarahyres? ngotyo teta Sudano , Yvy Sudano kuarahyres? ngotyo, Teta Jekopytyjoja Kongo ha Teta Kongo nemby gotyo ha Kamer? kuarahyreike gotyo. Ijyvy apekue hina amo 622 984 kilometro cuadrado [1] ha oiko upepe amo 4,4 sua tetayguakuera, ojeipapahaicha 2008 arype. Itavusu ha tava tuichaveva hina Bangui .

Hyasia ombohera ikolonia ojapokuri ko teta yvype Ubangui-Chari , ijyvy apekue peh?ngue tuichaveva o?gui Ubangi ha Chari ypype. Ko kolonia onemohekosasovy ary 1958-pe ha upei ohupyty isaso tee ara 13 jasypoapy 1960-pe, ha onembohera ko'agaguaicha.

Tavakuaireta Mbyteafrikagua ijyvy peh?ngue tuichaveva henyh?mbava savana ka'aguygui, o?ramo jepe ijyvy peh?nguemi onenuambava Ka'aguy Guasu Sudano pegua-Sahel ka'aguygui yvate gotyo ha nemby gotyo yvy peh?nguemi ambueva onenuambava Kongo ka'aguasugui. Mokoi mbohapy peh?nguegui ko tetame ojejuhu ysyry Uvangi ijerere, osyryva Kongo gotyo, ha pete? mbohapy peh?nguegui ojejuhu ysyry Chari ijerere, osyryva ypa Chade gotyo.

Ko tetame ojejuhuramo jepe kuarepotikuera opaichagua, techapyrame upe uranio , itakyra , itaju ha itavera opaichagua, yvyrakuera avei, ojejuhu ysyry guasu pora ha yvy nemit?ra avei, Tavakuaireta Mbyteafrikagua o? umi teta mboriahuiteva apytepe Afrika -pe ha o? umi 10 teta mboriahuveva opa Yvygui apytepe. Ary 2016 -pe, yvypora nakarapu'a rechaukaha ko tetame ohupytynte 0,352, upeicha ko teta hina teta mboriahuveva mbohapyha opa Yvygui, teta Somalia ha Tuvalu rire.

Mandu'apy [ jehaijey | emoambue kuatia renoiha ]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 CIA. ≪ Republica Centroafricana - Geografia - Libro Mundial de Hechos ≫. Ojehechakuri arape: 9 de febrero de 2017.
  2. Informe sobre Desarrollo Humano 2016 Consultado el 8 de julio de 2017

Joaju [ jehaijey | emoambue kuatia renoiha ]