Nikolaj Ivanovi? Loba?evski

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Nikolaj Ivanovi? Loba?evski

Nikolaj Ivanovi? Loba?evski ( 1. decembra 1792 ., Ni?nji Novgorod ? 24. februara 1856 ., Kazanj ) je bio ruski matemati?ar . Posebnu pa?nju je davao geometriji . Osnovao je tzv. neeuklidsku geometriju , te rije?io vijekovni problem, dokazati peti Euklidov postulat na osnovu prva ?etiri postulata .

?ivot [ uredi | uredi izvor ]

Ivan Maksimovi? Loba?evski, otac Loba?evskoga je bio zaposlen u geodetskoj kancelariji u gradu Nji?ni Novgorod . Nakon o?eve smrti 1800 . godine, mali Nikolaj se seli u Kazan , sa svojom majkom. U Kazanu, Loba?evski je zavr?io gimnaziju, a na Kazanskom dr?avnom univerzitetu stekao titulu magistra u oblastima matematike i fizike . Godine 1814 . Loba?evski je po?eo predavati na Kazanskom univerzitetu a godine 1822 . je postao profesor. Uz matematiku i fiziku, predavao je i astronomiju . U periodu od 1827 . do 1846 . godine na tom univerzitetu je obna?ao du?nost rektora.

Po Loba?evskom je nazvan krater na Mjesecu.

Nau?ni rad [ uredi | uredi izvor ]

Najve?i doprinos Lobo?evskog matematici je neeuklidska geometrija , posebno dokaz petog Euklidovog postulata iz predhodna ?etiri. Loba?evski je konkretno osnovao jednu granu neeuklidske geometrije, koja se danas naziva hiperboli?ka geometrija . Nau?ni rad Loba?evskoga se po?eo cijeniti tek nekoliko decenija, poslije njegove smrti ? u su?tini tek onda, kada je Albert Einstein iskoristio teorije Lobo?evskog pri matemati?koj formulaciji svoje teorije relativnosti . Loba?evski je napisao za ?ivota nekoliko knjiga o geometriji , među kojima i knjiga Geometriya .

Loba?evski se također bavio aproksimativnim tra?enjem rje?enja algebarske jedna?ine.

Loba?evski je dao definiciju pojmu funkcija (matematika) kao korespondenciji između dvije oblasti realnih brojeva .

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]