Milorad Dodik
(rođen 12. marta 1959) jest bosanskohercegova?ki i srpski politi?ar, trenutni
predsjednik Republike Srpske
. Biv?i je
premijer Republike Srpske
i nekada?nji ?lan
predsjedni?tva Bosne i Hercegovine
iz reda srpskog naroda. Predsjednik je
Saveza nezavisnih socijaldemokrata
.
2023. godine, protiv njega je po?elo suđenje radi nepo?tivanja odluka
Visokog predstavnika u BiH
i ru?enja ustavnog poretka
BiH
.
[1]
Politi?ka karijera
Dodik po?inje politi?ku karijeru u stranci
Ante Markovi?a
, tada?njeg predsjednika vlade
SFRJ
,
Savezu reformskih snage
. Kao ?lan te stranke izabran je u bosanskohercegova?ku skup?tinu na prvim vi?estrana?kim izborima u BiH 1990. godine.
Republika Srpska
Za vrijeme
rata u BiH
bio je predstavnik u Narodnoj Skup?tini Srpske Republike Bosne i Hercegovine kao nezavisni poslanik. Tokom 1996. godine u?estvuje u stvaranju
Stranke nezavisnih socijaldemokrata
kada i postaje predsjednik te stranke. Tu funkciju Dodik obna?a i danas.
U 1997. godini je izabran za ?lana Narodne skup?tine Republike Srpske. Pobjedom na izborima postaje mandatar, a kasnije i predsjednik Vlade Republike Srpske. Na toj funkciji ostaje do 2001. godine kada njegova koalicija gubi na izborima. Poslije izbora 2006. godine ponovo se vra?a na tu funkciju.
Na izborima odr?anim u oktobru 2010. godine, izabran je za Predsjednika Republike Srpske.
Predsjedni?tvo BiH
Na
Op?i izborima u Bosni i Hercegovini 2018.
godine izabran je za ?lana
Predsjedni?tva Bosne i Hercegovine
iz reda
srpskog naroda
.
[2]
Kontroverze
Negiranje masakara na Tuzlanskoj kapiji i na Markalama
Godine 2009., Dodik je izrekao da je
Masakr na Kapiji
isceniran, a nazvao je upitnim i
Masakre na Markalama
. Grad
Tuzla
je podnio optu?nicu protiv Dodika, a
Grad Sarajevo
je podnio krivi?nu prijavu zbog zloupotrebe polo?aja i vlasti, kao i izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mr?nje.
[3]
Iz
Ureda visokog predstavnika
saop?tili su da Dodik negira po?injene ratne zlo?ine i navodi da "kada takve iskrivljene ?injenice dolaze od zvani?nika na visokoj poziciji, zvani?nika koji je du?an da po?tuje Dejtonski mirovni sporazum i sarađuje sa
Ha?kim sudom
, onda su posebno neodgovorni i potkopavaju ne samo institucije odgovorne za odr?avanje vladavine prava, ve? i kredibilitet samog pojedinca."
[4]
Negiranje genocida u Srebrenici
Dodik je
genocid u Srebrenici
nazvao "izmi?ljenim mitom".
[5]
On je u intervjuu u beogradskom listu
Ve?ernje novosti
u aprilu 2010. izjavio da "ne mo?emo i nikada ne?emo prihvatiti da se taj događaj kvalifikuje kao genocid", te se odrekao izvje?taja Republike Srpske iz 2004. koji je priznao razmjere ubistva i izvinio se porodicama ?rtava, tvrde?i da je izvje?taj usvojen zbog pritiska
međunarodne zajednice
. Ne potvrđuju?i cifru, tvrdio je da je broj ?rtava 3.500, a ne 7.000 koliko ih prihvata izvje?taj, navode?i da je 500 popisanih ?rtava ?ivo i da je vi?e od 250 ljudi pokopanih u
Spomen obilje?ju genocida u Srebrenici u Poto?arima
umrlo na drugim mjestima.
[6]
U istom mjesecu, 10. aprila 2010. godine, Dodik je pokrenuo reviziju izvje?taja iz 2004. godine, navode?i da je broj ubijenih preuveli?an i da je izvje?taj izmanipulisao biv?i mirovni izaslanik.
[6]
[7]
Ured visokog predstavnika je odgovorio i naveo da "
vlada Republike Srpske
treba preispitati svoje zaklju?ke i uskladiti se sa ?injenicama i zakonskim zahtjevima i djelovati u skladu s tim, umjesto da nanosi emocionalni bol pre?ivjelima, mu?i
historiju
i omalova?ava javnu sliku o zemlji".
[8]
Dodik je 12. jula 2010. godine, na 15. godi?njicu masakra u Srebrenici, izjavio da priznaje ubistva koja su se dogodila na tom mjestu, ali ono ?to se dogodilo u Srebrenici ne smatra genocidom, ?to se razlikuje od zaklju?aka MKSJ-a i
Međunarodnog suda pravde
, navode?i da je "(i) genocid po?injen nad srpskim narodom na ovom podru?ju gdje su masovno ubijane ?ene, djeca i starci".
[9]
[10]
[11]
[12]
Dodik je u decembru 2010. godine osudio
Vije?e za implementaciju mira
(PIC), međunarodnu zajednicu od 55 zemalja, jer su masakr u Srebrenici nazvali genocidom.
[10]
Koristio je razne tvrdnje, koje su zastupali drugi poricatelji i teoreti?ari zavjere,
[13]
kao ?to je da je Srebrenica zapravo osveta za
napad na Kravicu 1993.
i druge navodne zlo?ine
bosanskih Muslimana
nad
Srbima
.
[14]
Dodik je 2017. godine uveo zakon kojim se zabranjuje predavanje o genocidu u Srebrenici i
opsadi Sarajeva
u ?kolama Republike Srpske, navode?i da je "ovdje nemogu?e koristiti ud?benike... koji govore da su Srbi po?inili genocid i dr?ali Sarajevo pod opsadom. Ovo je nije ta?no i ovo se ovdje ne?e u?iti."
[15]
Narodna skup?tina Republike Srpske
je 14. avgusta 2018. godine, ponovo pod patronatom Dodika nakon njegovog prethodnog poku?aja 2010. godine, odbacila izvje?taj iz 2004. godine i odlu?ila da se sastavi nova komisija za reviziju izvje?taja o događajima u Srebrenici i okolini grada u julu 1995. godine. Ovaj potez je odmah kritikovala
međunarodna zajednica
.
[16]
[17]
Fond za humanitarno pravo je u svom izvje?taju koji je potpisao 31 istaknuti potpisnik ovu novu situaciju opisao kao "kulminaciju vi?e od decenije negiranja genocida i
historijskog revizionizma
SNSD
-ove vlasti u Republici Srpskoj".
[13]
[17]
State Department
Sjedinjenih Dr?ava izdao je saop?tenje u kojem kritikuje taj potez, opisuju?i ga kao "poku?aje odbacivanja ili izmjene izvje?taja o Srebrenici dio su ?irih napora da se revidiraju ?injenice iz pro?log rata, da se negira historija i politizira tragedija".
[18]
Reference
- ^
"Sud BiH odbio sve ?albe Dodikove odbrane, suđenje u srijedu"
.
Al Jazeera Balkans
. Pristupljeno 20. 1. 2024
.
- ^
"Op?i izbori 2018. godine - potvrđeni rezultati - predsjedni?tvo BiH - Republika Srpska"
.
izbori.ba
. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine
. Pristupljeno 7. 9. 2021
.
- ^
"Sarajevo files charges against RS's Dodik"
.
Southeast European Times
. 7. 10. 2009.
- ^
"OHR slams Dodik statements"
.
B92
. 16. 9. 2009. Arhivirano s
originala
, 28. 7. 2011
. Pristupljeno 19. 1. 2011
.
- ^
Zamira Rahim (14. 4. 2019).
"Srebrenica massacre is 'fabricated myth', Bosnian Serb leader says"
.
The Independent
(jezik: engleski).
Arhivirano
s originala, 14. 5. 2022
. Pristupljeno 6. 11. 2019
.
- ^
a
b
"Srebrenica was not genocide: Bosnian Serb leader"
. Agence France-Presse. 27. 4. 2010. Arhivirano s
originala
, 17. 7. 2010
. Pristupljeno 28. 4. 2010
.
- ^
"Envoy slams Bosnia Serbs for questioning Srebrenica"
.
Reuters
. Pristupljeno 21. 4. 2010
.
- ^
"RS Government Special Session A Distasteful Attempt to Question Genocide"
. OHR. Arhivirano s
originala
, 18. 3. 2015
. Pristupljeno 21. 4. 2010
.
- ^
Srebrenica massacre 'not genocide'
,
The Sydney Morning Herald
/
Agence France-Presse
, 13 July 2010
- ^
a
b
Arslanagic, Sabina (3. 12. 2010).
"Dodik Again Denies Srebrenica Genocide"
.
Balkan Insight
.
- ^
Ivica Bakota; (2019)
Bosnia-Herzegovina social briefing: Bosnian genocide denial
p. 3;
ISSN
2560-1601
[1]
- ^
"Peace Implementation Council Steering Board Communique"
.
Office of the High Representative
. 1. 12. 2010. Arhivirano s
originala
, 7. 12. 2010.
- ^
a
b
Eric Gordy; Srđan Vu?eti?; Emil Kerenji; Amila Buturovi?; Valery Perry; overall 31 signatories (21. 2. 2019).
"Truth and Revisionism in Bosnia and Herzegovina ? Fond za humanitarno pravo/Humanitarian Law Center"
.
www.hlc-rdc.org
(jezik: engleski). Humanitarian Law Center
. Pristupljeno 16. 11. 2019
.
- ^
Nettelfield, Lara J.; Wagner, Sarah E. (2013). "Pushing Back: Denial".
Srebrenica in the Aftermath of Genocide
(jezik: engleski). Cambridge University Press.
ISBN
9781139034968
.
- ^
Daria Sito-Sucic (6. 6. 2017).
"Serb president bans teaching about Sarajevo siege, Srebrenica genocide"
.
Reuters
(jezik: engleski)
. Pristupljeno 19. 5. 2020
.
- ^
"Case Study 1: New Investigative Commissions".
Srebrenica Genocide Denial Report 2020
(pdf)
.
Heinrich Boll Stiftung ? Belgrade Serbia
(jezik: engleski). The Srebrenica Memorial. maj 2020
. Pristupljeno 10. 12. 2020
.
- ^
a
b
Filip Rudi? (21. 2. 2019).
"Bosnian Serb War Commissions 'Seeking to Revise Truth': Academics"
.
Balkan Insight
(jezik: engleski)
. Pristupljeno 18. 5. 2020
.
- ^
"US State Department: Revision of Srebrenica Report is wrong"
.
N1 BA
. 16. 8. 2018
. Pristupljeno 8. 11. 2019
.
Vanjski linkovi