James Clerk Maxwell

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
James Clerk Maxwell
?kotski fizi?ar
Rođenje ( 1831-06-13 ) 13. juni 1831.
Edinburgh, ?kotska
Smrt 5. novembar 1879 (1879-11-05) (48 godina)
Cambridge, UK

James Clerk Maxwell (D?ejms Klerk Maksvel) ( Edinburgh , 13. juni 1831 . - Cambridge , 5. novembar 1879 .), bio je ?kotski fizi?ar.

Njegova istra?ivanja obuhvataju mnoge grane fizike . Najva?nija je elektrodinamika u kojoj je matemati?ki formulirao Faradayeva okri?a. Napisao je jedna?ine kretanja elektromagnetnih polja ( Maxwellove jedna?ine ). Teorijski je dokazao da je svjetlost elektromagnetska pojava. Pored Ludwiga Boltzmanna (Bolcman) i Rudolfa Clausiusa (Klauzius), Maxwell se smatra i osniva?em kineti?ke teorije plinova. Formulirao je zakon raspodjele brzine molekula u plinu . [1] [2]

Djetinjstvo i obrazovanje [ uredi | uredi izvor ]

Maxwellov otac je zemljoposjednik koji je nakon maj?ine smrti svom sinu obezbijedio skupo ?kolsko obrazovanje . Maxwell je studirao matematiku i fiziku u Edinburghu, gdje je 1854. diplomirao. Godinu dana kasnije objavljuje svoj prvi rad koji je bio temeljan za jedna?ine koje su kasnije objavljene. [2]

Rad [ uredi | uredi izvor ]

Od 1856 radi kao profesor u Aberdeenu , a od 1860 radi na Kraljevskom koled?u ( Kings College ) u Londonu gdje ostaje punih pet godina. Kao i Hermann von Helmholtz (Herman fon Helmholc) Maxwell se posvetio fiziologiji boja , nadogradio je Youngovu (Jang) teoriju tri boje. [2]

Elektrodinamika i Maxwellove jedna?ine [ uredi | uredi izvor ]

Inspirisan Faradayovim (Faradej) eksperimentima radio je na polju elektrodinamike . Poznate su ?etiri Maxwellove vektorske jedna?ine. Jedna od njih je imala izuzetak koji je va?io za zakon indukcije . Pored toga su opisivale elektromagnetne talase , koje nije uspio potvrditi empirijskim putem. To je 1886. po?lo za rukom Heinrichu Hertzu (Hajnrih Herc). Maxwellove jedna?ine su u cijelosti objavljene 1862. u ?asopisu "On Physical Lines of Force".

Maxwell je utemeljio elektromagnetnu teoriju svjetlosti ?ime je rođena optika kao grana elektromagnetizma . Uveo je pojam magnetnog fluksa . Magnetno polje zami?ljao je kao jedan tok koji te?e kroz indukcioni navoj , gdje promjena polja inducira elektri?ni napon . Nedostatak magnetnih ?estica u elektri?nom polju objasnio je s pojmom transverzalnih talasa. Smatrao je da njihova brzina odgovara brzini svjetlosti . [2]

Fotografija [ uredi | uredi izvor ]

Maxvell je 1861. otkrio fotografiju u boji. [3]

Kineti?ka teorija gasa [ uredi | uredi izvor ]

Jedno od Maxwellovih polja istra?ivanja bili su gasovi . Koristio je hipoteze Augusta Karla Kroniga (Krenig) i Rudolfa Clausiusa. Dok su njih dvojica obratili pa?nju na srednju brzinu molekula gasa, Maxwell je prikazao brzine pojedinih ?estica. Razvio je Maxwellovu raspodjelu brzine molekula gasa. Maxwell je bio sljedbenik atomistike. Dr?ao je govor pred Britanskim dru?tvom primijenjenih nauka ( eng. British Association for the Advancement of Science ) gdje je atome nazvao nepromjenjivim. Zahtijevao je atomarnu standardizaciju prirodnih konstantnih veli?ina: masa , du?ina i vrijeme . [2]

Reference [ uredi | uredi izvor ]

  1. ^ Biografija s stranice biography.com u?itano 13.6.2014 (en)
  2. ^ a b c d e Biografija s stranice njema?kog univerziteta iz Arhivirano 15. 7. 2013. na Wayback Machine Erlangena u?itano 13.6.2014 (de)
  3. ^ "Ratsel der Galaxis". Kopernikus (jezik: njema?ki). Servus TV. 12. 12. 2017.