S Wikipedije, slobodne enciklopedije
James Clerk Maxwell
|
---|
?kotski fizi?ar
|
Rođenje
| (
1831-06-13
)
13. juni 1831.
Edinburgh, ?kotska
|
---|
Smrt
| 5. novembar 1879
(1879-11-05)
(48 godina)
Cambridge, UK
|
---|
James Clerk Maxwell
(D?ejms Klerk Maksvel) (
Edinburgh
,
13. juni
1831
. -
Cambridge
,
5. novembar
1879
.), bio je ?kotski fizi?ar.
Njegova istra?ivanja obuhvataju mnoge grane
fizike
. Najva?nija je elektrodinamika u kojoj je matemati?ki formulirao
Faradayeva
okri?a. Napisao je jedna?ine kretanja elektromagnetnih polja (
Maxwellove jedna?ine
). Teorijski je dokazao da je svjetlost elektromagnetska pojava. Pored
Ludwiga Boltzmanna
(Bolcman) i
Rudolfa Clausiusa
(Klauzius), Maxwell se smatra i osniva?em kineti?ke teorije plinova. Formulirao je zakon raspodjele brzine
molekula
u
plinu
.
[1]
[2]
Djetinjstvo i obrazovanje
[
uredi
|
uredi izvor
]
Maxwellov otac je
zemljoposjednik
koji je nakon maj?ine smrti svom sinu obezbijedio skupo ?kolsko
obrazovanje
. Maxwell je studirao
matematiku
i
fiziku
u Edinburghu, gdje je 1854. diplomirao. Godinu dana kasnije objavljuje svoj prvi rad koji je bio temeljan za jedna?ine koje su kasnije objavljene.
[2]
Od 1856 radi kao profesor u
Aberdeenu
, a od 1860 radi na Kraljevskom koled?u (
Kings College
) u
Londonu
gdje ostaje punih pet godina. Kao i
Hermann von Helmholtz
(Herman fon Helmholc) Maxwell se posvetio fiziologiji
boja
, nadogradio je
Youngovu
(Jang) teoriju tri boje.
[2]
Elektrodinamika i Maxwellove jedna?ine
[
uredi
|
uredi izvor
]
Inspirisan
Faradayovim
(Faradej) eksperimentima radio je na polju
elektrodinamike
. Poznate su ?etiri Maxwellove vektorske jedna?ine. Jedna od njih je imala izuzetak koji je va?io za zakon
indukcije
. Pored toga su opisivale
elektromagnetne talase
, koje nije uspio potvrditi empirijskim putem. To je 1886. po?lo za rukom
Heinrichu Hertzu
(Hajnrih Herc). Maxwellove jedna?ine su u cijelosti objavljene 1862. u ?asopisu "On Physical Lines of Force".
Maxwell je utemeljio elektromagnetnu teoriju svjetlosti ?ime je rođena
optika
kao grana
elektromagnetizma
. Uveo je pojam
magnetnog fluksa
. Magnetno polje zami?ljao je kao jedan tok koji te?e kroz
indukcioni navoj
, gdje promjena polja inducira
elektri?ni napon
. Nedostatak magnetnih ?estica u elektri?nom polju objasnio je s pojmom
transverzalnih talasa.
Smatrao je da njihova brzina odgovara
brzini svjetlosti
.
[2]
Maxvell je 1861. otkrio
fotografiju
u boji.
[3]
Jedno od Maxwellovih polja istra?ivanja bili su
gasovi
. Koristio je hipoteze
Augusta Karla Kroniga
(Krenig) i Rudolfa Clausiusa. Dok su njih dvojica obratili pa?nju na
srednju brzinu
molekula
gasa, Maxwell je prikazao brzine pojedinih ?estica. Razvio je
Maxwellovu raspodjelu brzine
molekula gasa. Maxwell je bio sljedbenik atomistike. Dr?ao je govor pred Britanskim dru?tvom primijenjenih nauka (
eng.
British Association for the Advancement of Science
) gdje je
atome
nazvao nepromjenjivim. Zahtijevao je atomarnu standardizaciju prirodnih konstantnih veli?ina:
masa
,
du?ina
i
vrijeme
.
[2]