Međunarodni krivi?ni sud za biv?u Jugoslaviju

Koordinate : 52°05′40″N 4°17′03″E  /  52.0944°N 4.2843°E  / 52.0944; 4.2843
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Ha?ki sud )
Međunarodni krivi?ni sud za biv?u Jugoslaviju
International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia

Logo suda
Skra?enica MKSJ ( engleski : ICTY )
Datum osnivanja 25. maj 1993.
Datum ga?enja 31. decembar 2017.
Vrsta Međunarodni krivi?ni sud
Status Uga?en
Cilj Osuđivanje i ka?njavanje za ratne zlo?ine na podru?ju biv?e Jugoslavije
Glavno sjedi?te Hag , Nizozemska
52°05′40″N 4°17′03″E  /  52.0944°N 4.2843°E  / 52.0944; 4.2843
Glavni organ Vije?e sigurnosti Ujedinjenih nacija
Br. zaposlenih 16 stalnih
12 ad litem
Veb-sajt icty .org
Zastava Međunarodnog krivi?nog suda ispred zgrade tribunala u Hagu

Međunarodni krivi?ni sud za biv?u Jugoslaviju ( MKSJ , engleski : International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia - ICTY , [1] poznat i kao Ha?ki tribunal , puni formalni naziv: Međunarodni krivi?ni sud za progon osoba odgovornih za ozbiljne povrede humanitarnog prava na teritorijima biv?e Jugoslavije od 1991. godine ) bio je tijelo Ujedinjenih nacija ovla?teno da vodi sudske postupke za ratne zlo?ine na prostoru biv?e Jugoslavije . Sud je djelovao kao ad hoc tijelo i imao je sjedi?te u Den Haagu , Holandija . Osnovan je Rezolucijom 827 Vije?a sigurnosti UN -a 25. maja 1993 . godine. [2] Najte?a mogu?a kazna koju je mogao izre?i bio je do?ivotni zatvor .

Pred sudom je optu?eno ukupno 161 osoba, zadnja optu?nica je podignuta u decembru 2004. godine, a zadnja potvrđena i otpe?a?ena u prolje?e 2005. [3] Zadnji bjegunac Suda Goran Had?i? uhap?en je 20. jula 2011. [4] Zadnja presuda je done?ena 29. novembra 2017. [5] Sud je formalno prestao postojati 31. decembra 2017. [6]

Osnivanje [ uredi | uredi izvor ]

U oktobru 1992. Rezolucijom 792 formirana je Specijalna komisija koja je trebalo da prikupi dokaze o zlo?inima u biv?oj Jugoslaviji. [7]

Rezolucijom Vije?a sigurnosti Ujedinjenih nacija br. 808 od 22. februara 1993. odlu?eno je da se uspostavi međunarodni sud za krivi?no gonjenje lica odgovornih za te?ka kr?enja međunarodnog humanitarnog prava po?injena na teritoriji biv?e Jugoslavije od 1991. godine .

Sud je prvobitno predlo?io njema?ki ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel . [8] Do 25. maja 1993., međunarodna zajednica je poku?ala da diplomatski, vojno, politi?ki, ekonomski kao i Rezolucijom 827 izvr?i pritisak na vođe biv?ih jugoslovenskih republika putem pravnih sredstava. Rezolucija 827 od 25. maja 1993. odobrila je izvje?taj generalnog sekretara S/25704 i usvojila Statut Međunarodnog suda koji mu je pridru?en, formalno formiraju?i MKSJ. Sudu je dodijeljena nadle?nost nad ?etiri grupe zlo?ina po?injenih na teritoriji biv?e SFR Jugoslavije od 1991. godine: te?ka kr?enja ?enevskih konvencija , kr?enja zakona i obi?aja rata , po?injenog genocida i zlo?ina protiv ?ovje?nosti . Maksimalna kazna koju je sud mogao izre?i bila je do?ivotna kazna zatvora.

Organizacija [ uredi | uredi izvor ]

Tu?ioci [ uredi | uredi izvor ]

U vrijeme raspu?tanja suda, u Sudu je bilo sedam stalnih i jedan ad hoc sudija. [9] [10] Tokom rada Suda imenovano je ukupno 86 sudija iz 52 dr?ave ?lanice Ujedinjenih nacija. Od tih sudija, stalnih sudija je bilo 51, 36 sudija ad litem (sudija dodijeljen za određeni postupak) i jedan je bio ad hoc sudija s tim da je jedan sudija istovremeno bio i stalni i ad litem sudija, a drugi je slu?io i kao stalni i ad hoc sudija.

?lanice UN-a i dr?ave posmatra?i su generalnom sekretaru UN-a mogle predlo?iti za sudiju do dva kandidata razli?itih nacionalnosti. [11] Generalni sekretar UN-a je ovu listu dostavljao Vije?u sigurnosti UN-a koje je odabralo od 28 do 42 kandidata nakon ?ega se o izboru kandidata raspravljalo na Generalnoj skup?tini UN-a. Generalna skup?tina UN je imala zadatak da izabere 14 sudija sa liste predlo?enih kandidata. [11] Mandat sudija je trajao ?etiri godine s mogu?no??u ponovnog izbora. Generalni sekretar UN-a imenovao je zamjene u slu?aju upra?njenog mjesta za preostali period mandata. [11]

Dana 21. oktobra 2015. godine, za sudiju MKSJ-a izabran je sudija sa Malte Carmel Agius , za potpredsjednika izabran je kineski sudija Liu Daqun . Funkcije su preuzeli 17. novembra iste godine. Njihovi prethodnici su bili Antonio Cassese iz Italije (1993?1997), Gabrielle Kirk McDonald iz SAD-a (1997?1999), Claude Jorda iz Francuske (1999?2002), Theodor Meron iz SAD-a (2002?2005), Fausto Pocar iz Italije (2005?2008), Patrick Robinson sa Jamajke (2008?2011) i Theodor Meron (2011?2015).

Također pogledajte [ uredi | uredi izvor ]

Reference [ uredi | uredi izvor ]

  1. ^ "About the ICTY | International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia" . www.icty.org . Pristupljeno 1. 4. 2016 .
  2. ^ "Međunarodni krivi?ni tribunal za biv?u Jugoslaviju" (PDF) . Međunarodni krivi?ni tribunal za biv?u Jugoslaviju . Fond za humanitarno pravo. 1. 4. 2016.
  3. ^ "History of the office of the prosecutor" .
  4. ^ Serbia's last war crimes fugitive arrested , Al Jazeera.net, 20 July 2011.
  5. ^ "The ICTY renders its final judgement in the Prli? et al. appeal case" . International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia . 29. 11. 2017 . Pristupljeno 29. 11. 2017 .
  6. ^ "ICTY President Agius delivers final address to United Nations General Assembly" . International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia . Pristupljeno 29. 11. 2017 .
  7. ^ Pa?i?, Nikola (4. 7. 1997). "HA?KI SUD NIJE NORMALAN" . NIN-ova arhiva (jezik: srpski). NIN . Arhivirano s originala , 18. 5. 2021 . Pristupljeno 13. 4. 2018 . CS1 odr?avanje: nepreporu?eni parametar ( link )
  8. ^ Hazan, Pierre. 2004. Justice in a Time of War: The True Story Behind the International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia. College Station: Texas A & M University Press
  9. ^ "The Judges" . ICTY . Pristupljeno 12. 9. 2016 .
  10. ^ "Judge Burton Hall appointed to the ICTY" . ICTY. 3. 10. 2016 . Pristupljeno 4. 10. 2016 .
  11. ^ a b c "Article 13bis" (PDF) .

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]