Međunarodni krivi?ni sud za biv?u Jugoslaviju
(
MKSJ
,
engleski
:
International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia
-
ICTY
,
[1]
poznat i kao
Ha?ki tribunal
, puni formalni naziv:
Međunarodni krivi?ni sud za progon osoba odgovornih za ozbiljne povrede humanitarnog prava na teritorijima biv?e Jugoslavije od 1991. godine
) bio je tijelo
Ujedinjenih nacija
ovla?teno da vodi sudske postupke za ratne zlo?ine na prostoru
biv?e Jugoslavije
. Sud je djelovao kao
ad hoc
tijelo i imao je sjedi?te u
Den Haagu
,
Holandija
. Osnovan je Rezolucijom 827 Vije?a sigurnosti
UN
-a
25. maja
1993
. godine.
[2]
Najte?a mogu?a kazna koju je mogao izre?i bio je
do?ivotni zatvor
.
Pred sudom je optu?eno ukupno 161 osoba, zadnja optu?nica je podignuta u decembru 2004. godine, a zadnja potvrđena i otpe?a?ena u prolje?e 2005.
[3]
Zadnji bjegunac Suda
Goran Had?i?
uhap?en je 20. jula 2011.
[4]
Zadnja presuda je done?ena 29. novembra 2017.
[5]
Sud je formalno prestao postojati 31. decembra 2017.
[6]
U oktobru 1992.
Rezolucijom 792
formirana je Specijalna komisija koja je trebalo da prikupi dokaze o zlo?inima u biv?oj Jugoslaviji.
[7]
Rezolucijom
Vije?a sigurnosti Ujedinjenih nacija
br.
808
od 22. februara 1993. odlu?eno je da se
uspostavi međunarodni sud za krivi?no gonjenje lica odgovornih za te?ka kr?enja međunarodnog humanitarnog prava po?injena na teritoriji biv?e Jugoslavije od 1991. godine
.
Sud je prvobitno predlo?io njema?ki ministar vanjskih poslova
Klaus Kinkel
.
[8]
Do 25. maja 1993.,
međunarodna zajednica
je poku?ala da diplomatski, vojno, politi?ki, ekonomski kao i Rezolucijom 827 izvr?i pritisak na vođe biv?ih jugoslovenskih republika putem pravnih sredstava. Rezolucija 827 od 25. maja 1993. odobrila je izvje?taj generalnog sekretara S/25704 i usvojila Statut Međunarodnog suda koji mu je pridru?en, formalno formiraju?i MKSJ. Sudu je dodijeljena nadle?nost nad ?etiri grupe zlo?ina po?injenih na teritoriji
biv?e SFR Jugoslavije
od 1991. godine: te?ka kr?enja
?enevskih konvencija
,
kr?enja zakona i obi?aja rata
, po?injenog
genocida
i
zlo?ina protiv ?ovje?nosti
. Maksimalna kazna koju je sud mogao izre?i bila je do?ivotna kazna zatvora.
U vrijeme raspu?tanja suda, u Sudu je bilo sedam stalnih i jedan
ad hoc
sudija.
[9]
[10]
Tokom rada Suda imenovano je ukupno 86 sudija iz 52 dr?ave ?lanice Ujedinjenih nacija. Od tih sudija, stalnih sudija je bilo 51, 36 sudija
ad litem
(sudija dodijeljen za određeni postupak) i jedan je bio
ad hoc
sudija s tim da je jedan sudija istovremeno bio i stalni i
ad litem
sudija, a drugi je slu?io i kao stalni i
ad hoc
sudija.
?lanice UN-a i dr?ave posmatra?i su generalnom sekretaru UN-a mogle predlo?iti za sudiju do dva kandidata razli?itih nacionalnosti.
[11]
Generalni sekretar UN-a je ovu listu dostavljao Vije?u sigurnosti UN-a koje je odabralo od 28 do 42 kandidata nakon ?ega se o izboru kandidata raspravljalo na Generalnoj skup?tini UN-a. Generalna skup?tina UN je imala zadatak da izabere 14 sudija sa liste predlo?enih kandidata.
[11]
Mandat sudija je trajao ?etiri godine s mogu?no??u ponovnog izbora. Generalni sekretar UN-a imenovao je zamjene u slu?aju upra?njenog mjesta za preostali period mandata.
[11]
Dana 21. oktobra 2015. godine, za sudiju MKSJ-a izabran je sudija sa Malte
Carmel Agius
, za potpredsjednika izabran je kineski sudija
Liu Daqun
. Funkcije su preuzeli 17. novembra iste godine. Njihovi prethodnici su bili Antonio Cassese iz Italije (1993?1997),
Gabrielle Kirk McDonald
iz SAD-a (1997?1999),
Claude Jorda
iz Francuske (1999?2002), Theodor Meron iz SAD-a (2002?2005),
Fausto Pocar
iz Italije (2005?2008),
Patrick Robinson
sa Jamajke (2008?2011) i
Theodor Meron
(2011?2015).
|
---|
Sudovi / Tribunali
| |
---|
Principi
| |
---|
Konvencije
| |
---|