Butan

Kraljevina Butan ????????? ; Druk Yul
Zastava	Grb
	Himna : " Druk tsendhen " ;
	Polo?aj Butana na karti Polo?aj Butana
Glavni grad	Thimphu ;
Slu?beni jezik	Dzongkha
Dr?avno uređenje
? Kralj	Jigme Singye Wangchuck
? Premijer	Tshering Tobgay
Zakonodavstvo
Nezavisnost	Ustanovljen 1616 .
Povr?ina
? Ukupno	47,000 km 2 ( 131. )
? Vode ( % )	zanemarljiv
Stanovni?tvo
? Ukupno	2.232.291 prema procjenama 672.425 prema popisu; (iz 2005) ( 142. )
? Gusto?a	46/km 2
Valuta	Ngultrum (1/100 chertrum)
Vremenska zona	BTT ( UTC +6:00)
Pozivni broj	+975
Internetska domena	.bt

Kraljevina Butan se nalazi u ju?noj Aziji , na padinama Himalaja . Povr?ina joj je oko 47.000 km ², a u njoj ?ivi oko 1,5 milion stanovnika. U istoimenoj dolini u zapadnom dijelu Butana je i glavni grad Thimphu . Reljef obilje?avaju planinski vrhovi visoki preko 7.000 metara, klima je suptropska, te planinska na sjeveru. Rudno blago se prete?no sastoji od uglja, bakra i cinka . U sto?arstvu su dominantne uzgojne vrste goveda i jak.

Etimologija [ uredi | uredi izvor ]

Butanci svoju zemlju zovu Druk Yul (Dzongkha: ?????????? 'drug yul) ?to zna?i "Zemlja zmaja". "Bhutan" je mo?da izvedeno iz sanskrit rije?i Bhu-Utthan (??-??????; visoravni). Po drugoj teoriji sanskritizacije, Bho?a-anta (???-????) zna?i "Na kraju Tibeta", po?to je Butan smje?ten odmah, ju?no, do tibetskog juga.

Historijski, Butan je bio poznat po vi?e imena, kao ?to su Lho Mon (ju?na zemlja tame), Lho Tsendenjong (ju?na zemlja Tsenden ?empresa), Lhomen Khazhi (ju?na zemlja ?etiri prilaza) i Lho Men Jong (ju?na zemlja ljekovitih trava) ^[1]^[2].

Historija [ uredi | uredi izvor ]

Podru?je Butana je naseljeno jo? od 2000. P.n.e.

Rana historija Butana ostaje nejasna, jer je ve?ina arhive izgorjela u po?aru koji je zahatio biv?i glavni grad Punakha, 1827.

Geografija [ uredi | uredi izvor ]

Nalazi se na ju?nim padinama Himalaja. Povr?ine 47 000 km ², grani?i sa Indijom na jugu i Kinom (pokrajina Tibet ) na sjeveru. ?itav Butan se naslanja na ju?nu stranu Himalaja, prostiru?i se od kraja doline rijeke Brahmaputra do vrhova Himalaja. Razlika između rubova doline na jugu Butana i najvi?ih vrhova na sjeveru je 7 000 metara. Najvi?i vrh, Gangkhar Puensum , je na 7.541 metar nadmorske visine i najve?i je vrh na koji nikad nije stupila ljudska noga. Vi?e od dvije tre?ine kraljevine pokriveno je ?umama.

Na jugu se nalaze ?ume a u srednjem dijelu plodne ravnice koje su i najgu??e naseljen dio kraljevine. Klima je zbog polo?aja planina razli?ita. Na jugu je suptropska u srednjem dijelu umjerena a na planinama alpska te planinska. U planinama su zime ekstremno o?tre a ljeta hladna. Za vrijeme ki?nog razdoblja posebno u ju?nim podru?jima skoro redovno dolazi do poplava.

Stanovni?tvo [ uredi | uredi izvor ]

Stanovni?tvo Butana sastoji se od tri grupe: u zapadnom planinskom dijelu ?ivi narod Ngalong ili Ngalop koji je do?ao u srednjem vijeku iz Tibeta i toj grupi pripada i kraljevska porodica. U isto?nim planinskim predjelima ?ivi narod Sharchop koji je etni?ki blizak brdskim plemenima sjeveroisto?ne Indije . Te dvije grupe stanovni?tva su međusobno bliske zbog svoje pripadnosti budizmu. Tre?a grupa ?ivi u dolini uz indijsku granicu, to su Lhotshampa koji govore nepalski, ime im zna?i ju?ni Butanci a do?li su iz Nepala . Sve tri navedene grupe kolektivno se nazivaju Drukpas.

Popis stanovni?tva proveden 1980. pokazao je, da se udio nepalskog stanovni?tva u Butanu pove?ao na vi?e od 50 posto. Promjenom zakona o dr?avljanstvu s retroaktivnim djelovanjem, 1985. godine su svi stanovnici Butana porijeklom iz Nepala morali dokazati da su imali stalni boravak u Butanu prije 1959. godine. Ko to nije mogao, na?ao se u polo?aju da bude progla?en ilegalnim useljenikom.

Od 1988. Vlada provodi izra?enu politiku kulturne asimilacije.

Religija [ uredi | uredi izvor ]

Dr?avna religija je Vajrayana- Budizam (ispovijeda ga 75% stanovni?tva). Pored budisti?ke filozofije, u Butanu se udoma?io i Hinduizam , prije svega preko nepalskih imigranata (25% stanovni?tva).

Osnivanje dr?ave Butan u XVII vijeku je usko povezano s Budizmom. Osniva? je bio jedan redovnik ( Shadbrung Nawang Namyal) iz samostanskog reda Drukpa-Kagyu u Tibetu . Gradnja samostanskih utvrđenja u Butanu slu?ila je odbrani od rivaliziraju?eg samostanskog reda Gelupka koji je opetovano poku?avao svoju politi?ku mo? pro?iriti i na Butan.

U okviru samostanske reforme Drukpa-samostani su izgubili svoje zemlji?ne posjede, koji su podijeljeni seljacima-bezzemlja?ima. Egzistencija samostana osigurana je iz dr?avnog bud?eta. U Narodnoj skup?tini osigurano je 15 mjesta za predstavnike klera koje određuje budisti?ki gremium. Duhovni vođa samostanskog reda Drukpa je Je Khenpo koji uz kralja u?iva visoki polo?aj u politi?kom sistemu Butana.

Vlada [ uredi | uredi izvor ]

Butan je kraljevina, međutim u zadnje vrijeme je o?igledno nastojanje da se dr?ava prevede u parlamentarnu monarhiju. Kralj Butana je do 1998. godine bio apsolutni vladar, da bi nakon poku?aja atentata na prestolonasljednika Jigme Singye Wangchuk te nemira i pobune nepalskih Butanaca kralj je uprkos protivljenju stavio svoje ovlasti na raspolaganje parlamentu. Izvr?en je prenos ve?ine administrativnih ovlasti na Vije?e ministara i data je mogu?nost razrje?enje kralja ako postoji dvotre?inska ve?ina u Narodnoj skup?tini. ^[3]

Izvr?na vlast je u rukama vije?a ministara (Lhengye Shungtsog) dok je zakonodavna vlast u rukama nacionalnog parlamenta. Trenutno su sve politi?ke stranke zabranjene.

Sa dono?enjem novog ustava kralj Jigme Singye je najavio da ?e abdicirati u korist svoga sina. Dana 28. novembra 2006. 28-godi?nji Jigme Khesar Namgyel Wangchuck, najstariji sin kralja D?igme Singe Vang?uka je krunisan je za kralja. ^[4] Ovo je bilo pra?eno prvim nacionalnim parlamentarnim izborima u decembru 2007. i martu 2008. godine.

Administrativne podjele [ uredi | uredi izvor ]

Privreda [ uredi | uredi izvor ]

Reference [ uredi | uredi izvor ]

^ Grange, Kevin (2011). Beneath Blossom Rain: Discovering Bhutan on the Toughest Trek in the World . Outdoor Lives. University of Nebraska Press. ISBN 0803234333 . Pristupljeno 1. 9. 2011 .
^ Clements, William M. (2006). The Greenwood Encyclopedia of World Folklore and Folklife . The Greenwood Encyclopedia of World Folklore and Folklife: Southeast Asia and India, Central and East Asia, Middle East. 2 . Greenwood Press. str. 105. ISBN 0313328498 . Pristupljeno 1. 9. 2011 .
^ Hoffman, Klus (1. 4. 2006). "Democratization from Above: The Case of Bhutan" (PDF) . Arhivirano s originala (PDF) , 10. 6. 2011 . Pristupljeno 24. 4. 2010 .
^ Kaul, Nitasha (10. 11. 2008). "Bhutan Crowns a Jewel" . UPI Asia . United Press International. Arhivirano s originala , 15. 6. 2011 . Pristupljeno 19. 6. 2011 .

Nedovr?eni ?lanak Butan koji govori o dr?avama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Butan

[1] Grange, Kevin (2011). Beneath Blossom Rain: Discovering Bhutan on the Toughest Trek in the World . Outdoor Lives. University of Nebraska Press. ISBN 0803234333 . Pristupljeno 1. 9. 2011 .

[2] Clements, William M. (2006). The Greenwood Encyclopedia of World Folklore and Folklife . The Greenwood Encyclopedia of World Folklore and Folklife: Southeast Asia and India, Central and East Asia, Middle East. 2 . Greenwood Press. str. 105. ISBN 0313328498 . Pristupljeno 1. 9. 2011 .

[3] Hoffman, Klus (1. 4. 2006). "Democratization from Above: The Case of Bhutan" (PDF) . Arhivirano s originala (PDF) , 10. 6. 2011 . Pristupljeno 24. 4. 2010 .

[4] Kaul, Nitasha (10. 11. 2008). "Bhutan Crowns a Jewel" . UPI Asia . United Press International. Arhivirano s originala , 15. 6. 2011 . Pristupljeno 19. 6. 2011 .

[1]

[2]

[3]

[4]

p r u Dr?ave u Aziji
Dr?ave	Afganistan Armenija ⁴ Azerbejd?an ¹ Bahrein Banglade? Brunej Butan Egipat ² Filipini Gruzija ¹ Indija Indonezija ³ Irak Iran Isto?ni Timor ³ Izrael Japan Jemen Jordan Ju?na Koreja Kambod?a Katar Kazahstan ¹ Kina Kipar ⁴ Kirgistan Kuvajt Laos Liban Maldivi Malezija Mjanmar Mongolija Nepal Oman Pakistan Rusija ¹ Saudijska Arabija Singapur Sirija Sjeverna Koreja ?ri Lanka Tad?ikistan Tajland Turkmenistan Turska ¹ Ujedinjeni Arapski Emirati Uzbekistan Vijetnam	Polo?aj Azije
Teritorije	Hong Kong Makao Palestina Tajvan
Nepriznate dr?ave	Abhazija Ju?na Osetija Sjeverni Kipar ⁴ ⁵
¹ Djelomi?no u Evropi ² Smatra se i dijelom Afrike ³ Smatra se i dijelom Okeanije ⁴ Potpuno u Aziji , ali politi?ki i kulturno pripada Evropi ⁵ Priznaje ga samo Turska .