S Wikipedije, slobodne enciklopedije
| Ovaj ?lanak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen
izvorima
(literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe
pouzdanim
izvorima, sporne re?enice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako ?to ?ete navesti validne izvore putem
referenci
te nakon toga mo?ete ukloniti ovaj ?ablon.
|
Atletika
je jedna od temeljnih i najra?irenijih
sportskih
grana koja obuhvata: trka?ke, baca?ke i skaka?ke discipline.
Zbog svoje sveobuhvatnosti atletika se ponekad naziva kraljicom sportova. Atletskim vje?bama sti?e se fizi?ka snaga, izdr?ljivost, brzina i okretnost a u?vr??uju se svojstva volje kao sto su hrabrost, odlu?nost i upornost. Discipline atletike odlikuju se motori?kim kretanjima koja se uspje?no mogu primjenjivati u toku obrazovnog procesa ili kroz druge oblike vje?banja, pomo?u kojih se zna?ajno uti?e na podizanje op?e psihofizi?ke sposobnosti pojedinaca. Od 1896. uklju?ena je u redovni program
ljetnih Olimpijskih igara
. Od 1983. odr?avaju se svake dvije godine
svjetska prvenstva u atletici
.
- Trke na
60
,
100
,
200
i
400 metara
.
- Trke između 800 metara i 3000 metara, obi?no
800
,
1500
i
3000 metara
i
1 milju
. U ovu kategoriju spada i
Steeplechase
u kojoj takmi?ari tr?e 3000 metara sa preprekama.
- Trke preko 5000 metara, obi?no
5000
i
10000 metara
.
- 4 x 100 m
,
4 x 400 m
,
4 x 200 m
i
4 x 800 m
- Trke na
110 metara
(
100 metara
za ?ene) sa preponama,
400 metara sa preponama
.
- Uklju?uje trke koje se odr?avaju uglavnom van stadiona ali za kraj trke atleti?ari ulaze na stadion. Ove trke su naj?e??e na 5 km, 10 km,
polumaraton
i
maraton
.
- Također se obavlja uglavnom van stadiona sa zadnjim krugom na stadionu. Naj?e??e su du?ine od 10 km, 20 km i 50 km.