Oktavijan Mileti?
(
Zagreb
,
1. listopada
1902.
-
Zagreb
,
17. kolovoza
1987.
),
hrvatski
redatelj
,
snimatelj
,
scenarist
i
glumac
.
Oktavijan Mileti? je bio prvi hrvatski filmski autor koji se sustavno bavio filmom, zbog toga ga se dr?i utemeljiteljem
hrvatske
(i
jugoslavenske
) kinematografije.
Rođen je u uglednoj zagreba?koj obitelji - intendanta
Hrvatskog narodnog kazali?ta
Stjepana Mileti?a
. Od djetinjstva je ?ivo zainteresiran i upoznat s tada?njom tehni?kom novotarijom - filmom (s 12 godina ima prvi projektor), a ve?
1926.
godine kupio je Patheovu filmsku kameru (od 9,5 mm) i po?eo amaterski snimati svoje prve filmove. U njima se ogledala Oktavijanova sklonost parodiji i eksperimentu (
Na?alost samo san
1932.,
Amadeus Nicknagel
1932.,
Poslovi konzula Dorgena
1933.,
Zagreb u svjetlu velegrada
1934.,
Faust
1934.).
Za svoj kratki fim -
Poslovi konzula Dorgena
, dobio je nagradu na
Pari?kom
amaterskom filmskom natjecanju
1933.
, predsjednik ?irija bio je
Louis Lumiere
.
[1]
Za njegov kratki film iz
1937.
godine
?e?ir
dr?i se da je bio prvi hrvatski zvu?ni film.
Zapo?ljava se zagreba?kom poduze?u
Zora film
, i po?inje se profesionalno baviti filmom. Snima i re?ira brojne propagandne filmove, uz poneki obrazovni i putopisni kratki film.
Za vrijeme
Drugog svjetskog rata
radi u dr?avnom poduze?u
Nezavisne Dr?ave Hrvatske
Hrvatski slikopis
, gdje prvenstveno snima i re?ira dokumentarno propagandne filmove. Tad snima i svoj prvi cjelove?ernji igrani film -
Lisinski
[2]
(
1944.
), biografiju skladatelja prve hrvatske opere
Vatroslava Lisinskog
( taj film je najstariji sa?uvani hrvatski cjelove?ernji igrani). Snima i dokumentarne filmove;
Barok u Hrvatskoj
(
1942.
) i
Radium
(
1944.
; nedovr?en).
Za
njema?ko
poduze?e
Tobis Film
iz
Be?a
u istom razdoblju snima tri dokumentarna filma:
Hrvatski kipari
,
Hrvatski selja?ki ?ivot
i
Agram, die Hauptstadt Kroatien
.
[3]
Nakon
Drugog svjetskog rata
prvenstveno radi kao filmski snimatelj, podjednako uspje?no u crno-bijeloj kao i kolor tehnici (?ivje?e ovaj narod, Koncert, Belana, Carevo novo ruho). Samostalno je re?irao nekoliko filmova od kojih mu je najpoznatiji dokumentarni Juraj Dalmatinac (
1977.
)
- Za svoj rad dobio je
1967.
tada?nju najvi?u republi?ku nagradu -
Vladimir Nazor
.
[4]
Bio je predava? na odjelu kamere
Akademije za kazali?te, film i televiziju
u Zagrebu, te autor i voditelj emisija o filmskoj kulturi
TV Zagreb
. Po njegovom imenu nazvana je dana?nja presti?na filmska nagrada na Danima hrvatskog filma
Oktavijan
koja se dodjeljuje u vi?e kategorija.
Re?ija igranih filmova
[
uredi
|
uredi kod
]
Re?ija kratkih i dokumentarnih filmova
[
uredi
|
uredi kod
]
- 1933. Poslovi konzula Dogena
- 1934. Faust
- 1935. Plitvi?ka jezera
- 1936. đumlin imitator Chaplina
- 1937. ?e?ir
- 1938. Jugoslavija gradi svoje lokomotive
- 1940. Hrvatski kipari: Bilhauerkunst in Kroatien
- 1942. Barok u Hrvatskoj
- 1948. Profesor Budalastov
- 1964. Kipar Vanja Radau?
- 1977. Juraj Dalmatinac
- 1931. Otvorenje Zagreba?kog zbora
- 1937. ?e?ir
- 1948. Profesor Budalastov
- Vjekoslav Majcen, Ante Peterli?: Oktavijan Mileti?, Hrvatski dr?avni arhiv, 2000.,
ISBN
953-6005-39-5