Oktavijan Mileti? ( Zagreb , 1. listopada 1902. ? Zagreb , 17. kolovoza 1987. ), hrvatski redatelj , snimatelj , scenarist i glumac .

Oktavijan Mileti? je bio prvi hrvatski filmski autor koji se sustavno bavio filmom, zbog toga ga se dr?i utemeljiteljem hrvatske (i jugoslavenske ) kinematografije.

?ivotopis [ uredi | uredi kod ]

Rođen je u uglednoj zagreba?koj obitelji - intendanta Hrvatskog narodnog kazali?ta Stjepana Mileti?a . Od djetinjstva je ?ivo zainteresiran i upoznat s tada?njom tehni?kom novotarijom - filmom (s 12 godina ima prvi projektor), a ve? 1926. godine kupio je Patheovu filmsku kameru (od 9,5 mm) i po?eo amaterski snimati svoje prve filmove. U njima se ogledala Oktavijanova sklonost parodiji i eksperimentu ( Na?alost samo san 1932., Amadeus Nicknagel 1932., Poslovi konzula Dorgena 1933., Zagreb u svjetlu velegrada 1934., Faust 1934.).

Za svoj kratki fim - Poslovi konzula Dorgena , dobio je nagradu na Pari?kom amaterskom filmskom natjecanju 1933. , predsjednik ?irija bio je Louis Lumiere . ^[1] Za njegov kratki film iz 1937. godine ?e?ir dr?i se da je bio prvi hrvatski zvu?ni film. Zapo?ljava se zagreba?kom poduze?u Zora film , i po?inje se profesionalno baviti filmom. Snima i re?ira brojne propagandne filmove, uz poneki obrazovni i putopisni kratki film.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata radi u dr?avnom poduze?u Nezavisne Dr?ave Hrvatske Hrvatski slikopis , gdje prvenstveno snima i re?ira dokumentarno propagandne filmove. Tad snima i svoj prvi cjelove?ernji igrani film - Lisinski ^[2] ( 1944. ), biografiju skladatelja prve hrvatske opere Vatroslava Lisinskog ( taj film je najstariji sa?uvani hrvatski cjelove?ernji igrani). Snima i dokumentarne filmove; Barok u Hrvatskoj ( 1942. ) i Radium ( 1944. ; nedovr?en). Za njema?ko poduze?e Tobis Film iz Be?a u istom razdoblju snima tri dokumentarna filma: Hrvatski kipari , Hrvatski selja?ki ?ivot i Agram, die Hauptstadt Kroatiens . ^[3]

Nakon Drugog svjetskog rata prvenstveno radi kao filmski snimatelj, podjednako uspje?no u crno-bijeloj kao i kolor tehnici (?ivje?e ovaj narod, Koncert, Belana, Carevo novo ruho). Samostalno je re?irao nekoliko filmova od kojih mu je najpoznatiji dokumentarni Juraj Dalmatinac ( 1977. )

• Za svoj rad dobio je 1967. tada?nju najvi?u republi?ku nagradu - Vladimir Nazor . ^[4]

Bio je predava? na odjelu kamere Akademije za kazali?te, film i televiziju u Zagrebu, te autor i voditelj emisija o filmskoj kulturi TV Zagreb . Po njegovom imenu nazvana je dana?nja presti?na filmska nagrada na Danima hrvatskog filma Oktavijan koja se dodjeljuje u vi?e kategorija.

Filmografija [ uredi | uredi kod ]

Re?ija igranih filmova [ uredi | uredi kod ]

• 1944. Lisinski

Re?ija kratkih i dokumentarnih filmova [ uredi | uredi kod ]

• 1930.? ?ivot hrvatskog seljaka (Kroatisches Bauernleben) ^{[5] [6]}
• 1933. Poslovi konzula Dogena
• 1934. Faust
• 1935. Plitvi?ka jezera
• 1936. đumlin imitator Chaplina
• 1937. ?e?ir
• 1938. Jugoslavija gradi svoje lokomotive
• 1940. Hrvatski kipari: Bilhauerkunst in Kroatien
• 1942. Barok u Hrvatskoj
• 1942. Agram, glavni grad Hrvatske ^{[5] [6]}
• 1948. Profesor Budalastov
• 1964. Kipar Vanja Radau?
• 1977. Juraj Dalmatinac

Scenarij [ uredi | uredi kod ]

• 1931. Otvorenje Zagreba?kog zbora
• 1937. ?e?ir
• 1948. Profesor Budalastov

Snimatelj [ uredi | uredi kod ]

• 1944. - Lisinski
• 1947. - ?ivje?e ovaj narod
• 1951. - Bakonja fra Brne
• 1954. - Koncert
• 1955. - Jubilej gospodina Ikla
• 1957. - Svoga tela gospodar
• 1959. - Jurnjava za motorom
• 1961. - Carevo novo ruho

Gluma [ uredi | uredi kod ]

• 1927. Provalnik

Bibliografija [ uredi | uredi kod ]

• Vjekoslav Majcen, Ante Peterli?: Oktavijan Mileti?, Hrvatski dr?avni arhiv, 2000., ISBN 953-6005-39-5

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

• O Oktavijanu Mileti?u na portalu Film.hr   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 7. kolovoza 2007. ( Wayback Machine )
• O Oktavijanu Mileti?u na Filmski programi