Macintosh ili Apple Macintosh je porodica kompjutera koje je razvila ameri?ka tvrtka Apple Computer . Ovo ra?unalo je bilo stavljeno na prodaju u SAD 24.1. , 1984 ., i bilo je prvo ra?unalo ?iroke potro?nje koje je imalo grafi?ko su?elje i ra?unalni mi? , umjesto tada standardnog tekstnog su?elja.

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Razvoj na Macintoshu zapo?elo je na po?etku 1979 ., kao grafi?ko ra?unalo za ?iroku potro?nju. Kao osnovu razvoja kori?ten je mikroprocesor Motorola 6808E, s64Kb osnovne memorije, a grafi?ka rezolucija bila je monokromna bitmapna 256x256, u zavr?noj ina?ici za ovaj mikroprocesor grafi?ka rezolucija bila je pove?ana na 512x342. Zanimljivo je re?i da je ove iste prve parametre uzeo Miroslav Kocijan prilikom izgradnje jugoslavenskog ra?unala Orao . Kasnije 1980 . razvojni je tim odlu?io iskoristiti 16-bitni mikroprocesor Motorola 68000, koji je bio br?i i sposobniji od 680xE, a grafi?ka rezolucija bila je postavljena na 384 × 256 to?aka. Novi Macintosh je bio u radnom stanju u krajem 1980. Nakon posjete Steve Jobsa (tada?njeg glavnog direktora Apple Computers) Xeroxu 1981. sa cijelim Macintoshovim razvojnim timom, dolazi do uvođenja novina koje su bile pristune u Xerox Paolo Alto laboratoriju: mi?, ikone, vektorska grafika, su?elje za lokalnu mre?u ugrađeno u ra?unalo, fontovi.. Tvrtka Xerox je bila inovator u polju grafi?kog korisni?kog su?elja, i bila je prva tvrtka koja je poku?ala komercijalizirati GUI ra?unala.

U prvom razdoblju Macintosh se na?ao pod ?estokim pritiskom konkurencije tako da je Apple enormno veliku svotu novca potro?io na marketing od kojeg ?e najpoznatija postati televizijska reklama 1984 ^[1] i kupovina svog oglasnog prostora u novembarskom broju popularnog ?asopisa Newsweek ^[2] .

Rezultat te marketin?ke kampanje postaje uspjeh skupog kompjutera ?ija cijena je zbog nje dodatno porasla s 1995 na 2495 ameri?kih dolara ?to bi u novcu 2010. godine bilo 5200 dolara ^{[3] [4]} , dok je prodaja namesto 2 miliona prognoziranih primeraka bila samo 250 hiljada u prve dve godine na tr?i?tu. Neuspjeh prvog Macintosha je rezultirao poslovnom odlukom krajem 1985. godine da se izgradi i po?ne prodavati novi Macintosh plus i da se sabotira vlastiti novi kompjuter Apple IIGS smanjenjem brzine njegovog procesora WDC 65816 na samo 2.8 MHz kako se ne bi mogao na tr?i?tu natjecati s Macintoshima.

Mi?, prozori i sli?ice nisu bili jedine revolucinarne novosti kod osobnog ra?unala. Među stvarima koje su svima pokazivale put u budu?nost bilo je jo? koje?ega: brzo su?elje SCSI, ugrađena fukcija stavljanja ra?unala u mre?u, primjena hiperteksta kao ideje koja ?e biti iskra uspjeha interneta.

Revolucionarni koncept nije bio dovoljan razlog za kupovinu. Spas je do?ao ?est mjeseci poslije predstavljanja, u posljednjem trenutku: Apple , koji je imao 40-postoni udio u vlasni?tvu male tvrtke Adobe , mogao je trljati ruke kad je tvrtka koja je izmislila PostScript potpisala ugovor s Linotypeom, proizvođa?em strojeva za grafi?ku industriju, koji je taj grafi?ki jezik za opis cijele stranice ugradila u osvjetljiva? grafi?kih filmova. Apple je spojio PostScript i fotokopirku te je stvorio laserski pisa?. Sada je svatko mogao postati sam svoj nakladnik uz novi Macintosh.

Bill Gates iz Microsofta , zajedno s jo? nekolicinom najkreativnijih vizionara u Silicijskoj dolini bio jo? od kraja 1982. upoznat s razvojem Macintosha. Kada su ta ra?unala ponovno po?ela osvajati tr?i?te preko grafi?ke industrije, Microsoft je iza?ao s klju?nim revolucionarnim proizvodima zbog kojih je ama ba? svatko u uredu morao imati Mac: iza?li su Word i Excel za Macintosh. I sam Bill Gates je pozirao za Appleovu novinsku reklamu. ^[5]

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Eksterni linkovi [ uredi | uredi kod ]

Macintosh na Wikimedijinoj ostavi

• Pri?a o razvoju kompjutera Apple Macintosh
• Jabu?njak - hrvatska neprofitabilna stranica s informacijama i savjetima o Mac temama
• MacKorisnik - hrvatski Magazin za Mac korisnike Arhivirano 2008-05-06 na Wayback Machine-u