Konferencija u Jalti

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
  Historija Krima

 Anti?ko doba
  Bosporsko kraljevstvo (438 p.n.e.-370)
  Skitija
  Ostrogotska dr?ava (4. vek)
 Srednji i novi vek
  Tema Herson (833/840-1204)
  Kne?evina Teodoro (14. vek-1475)
  Krimski kanat (1441-1783)
  Kefski ejalet (1568-1774)
  Tauridska oblast (1783-1796)
  Novorosijska gubernija (1796-1802)
  Tauridska gubernija (1802-1917)
  Krimski rat (1853-1856)
 Savremeno doba
  Krimska Narodna Republika (1917-1918)
  SSR Taurida (1918)
  Prva krimska regionalna vlada (1918)
  Druga krimska regionalna vlada (1918-1919)
  Krimska SSR (1919)
  Ju?noruska vlada (1920)
  Vlada Ju?ne Rusije (1920)
  Krimska ASSR (1921-1941)
  Reichskommissariat Ukrajina (1941-1944)
  Krimska ASSR (1944-1945)
  Konferencija u Jalti (1945)
  Krimska oblast (1945-1991)
  Krimska ASSR (1991-1992)
  Republika Krim (1992-1995)
  Autonomna Republika Krim (od 1995)
  Republika Krim (od 2014)
Ova kutijica:  pogledaj   ?   razgovor   ?   uredi

Konferencija u Jalti odr?ana je 4. 2. 1945 . godine na Krimu i na njoj su se sastali najvi?i predstavnici SAD -a, Sovjetskog saveza i Velike Britanije .

U razdoblju od 4. do 12. 2. 1945. godine, na Jalti su se sastali Roosevelt , Staljin i Churchill , te drugi vojni i civilni stru?njaci, kako bi raspravili i donijeli odluke o izgledu poslijeratnoga svijeta.

Konferenciji u Jalti je prethodila Teheranska konferencija sa istim sudionicima iz 1943. godine; zavr?etak II. svjetskog rata je ozna?ila Potsdamska konferencija odr?ana u srpnju 1945. - gdje je umjesto umrlog ameri?kog predsjednika Roosevelta sudjelovao novi predsjednik Harry Truman, a umjesto Churchilla novi britanski premijer Clement Attlee.

Na Jaltskoj konferenciji postignut je sporazum u nekoliko glavnih to?aka:

  1. da se nakon savezni?ke pobjede Njema?ka podijeli u okupacijske zone kojima ?e upravljati po jedna od ?etiriju savezni?kih dr?ava: Velika Britanija, SAD, Sovjetski savez i Francuska . Osnovana je slu?bena "Komisija za podjelu Njema?ke", kojom se namjeravalo Njema?ku podijeliti na do ?est dr?ava,
  2. da se nakon rata provede vojna, ekonomska i politi?ka demobilizacija i denacifikacija Njema?ke i da se osigura pla?anje reparacija - koje se mogu napla?ivati također pljenidbom privatne imovine Nijemaca i prisilnim radom,
  3. da se u zemljama oslobođenima od njema?ke okupacije vrate predratne vlade, uz izuzetak Bugarske, Rumunjske i Poljske - gdje je Sovjetski savez ve? bio instalirao satelitske vlade. U pogledu Francuske, priznata je vlada Slobodne Francuske ,
  4. da SSSR-u pripadne oko 40% predratnog teritorija Poljske, kojega je SSSR 1939. godine okupirao u Njema?ko - sovjetskoj agresiji na tu zemlju izvr?enoj sukladno Pakt Ribbentrop-Molotov . Gubitak teritorija Poljskoj ?e biti kompenziran dijelom teritorija Njema?ke, nastanjenim u najve?em dijelu Nijemcima. Odluke SSSR-a o aneksiji teritorija Estonije , Letonije , Litve i Moldavije nisu dovođene u pitanje,
  5. da se građane Jugoslavije i Sovjetskog saveza preda vlastima tih zemalja, neovisno o njihovom pristanku,
  6. da ?e se nakon zavr?etka rata osnovati Ujedinjeni narodi ,
  7. da ?e Sovjetski savez otpo?eti ratne aktivnosti protiv Japana u roku od 90 dana nakon ?to bude pora?ena Njema?ka,
  8. da ?e saveznici surađivati u progonu nacisti?kih ratnih zlo?inaca ,
  9. da saveznici sporazumno rade i nastupaju u oslobođenim zemljama.

Ovim sporazumom dogovorene su i podjele sfera poslijeratnog politi?kog utjecaja, koje su u principu pratile doseg zone koje je u Europi osvojila Crvena armija - koja je u tom trenutku u kontinentalnoj Europi imala trostruko vi?e vojske nego SAD i Velika Britanija zajedno.

Povezano [ uredi | uredi kod ]