Konferencija u
Jalti
odr?ana je
4. 2.
1945
. godine na
Krimu
i na njoj su se sastali najvi?i predstavnici
SAD
-a,
Sovjetskog saveza
i
Velike Britanije
.
U razdoblju od 4. do
12. 2.
1945. godine, na Jalti su se sastali
Roosevelt
,
Staljin
i
Churchill
, te drugi vojni i civilni stru?njaci, kako bi raspravili i donijeli odluke o izgledu poslijeratnoga svijeta.
Konferenciji u Jalti je prethodila
Teheranska konferencija
sa istim sudionicima iz 1943. godine; zavr?etak
II. svjetskog rata
je ozna?ila
Potsdamska konferencija
odr?ana u srpnju 1945. - gdje je umjesto umrlog ameri?kog predsjednika Roosevelta sudjelovao novi predsjednik Harry Truman, a umjesto Churchilla novi britanski premijer Clement Attlee.
Na Jaltskoj konferenciji postignut je sporazum u nekoliko glavnih to?aka:
- da se nakon savezni?ke pobjede
Njema?ka
podijeli u okupacijske zone kojima ?e upravljati po jedna od ?etiriju savezni?kih dr?ava: Velika Britanija, SAD, Sovjetski savez i
Francuska
. Osnovana je slu?bena "Komisija za podjelu Njema?ke", kojom se namjeravalo Njema?ku podijeliti na do ?est dr?ava,
- da se nakon rata provede vojna, ekonomska i politi?ka demobilizacija i denacifikacija Njema?ke i da se osigura pla?anje reparacija - koje se mogu napla?ivati također pljenidbom privatne imovine Nijemaca i prisilnim radom,
- da se u zemljama oslobođenima od njema?ke okupacije vrate predratne vlade, uz izuzetak Bugarske, Rumunjske i Poljske - gdje je Sovjetski savez ve? bio instalirao satelitske vlade. U pogledu Francuske, priznata je vlada
Slobodne Francuske
,
- da SSSR-u pripadne oko 40% predratnog teritorija Poljske, kojega je SSSR 1939. godine okupirao u Njema?ko - sovjetskoj agresiji na tu zemlju izvr?enoj sukladno
Pakt Ribbentrop-Molotov
. Gubitak teritorija Poljskoj ?e biti kompenziran dijelom teritorija Njema?ke, nastanjenim u najve?em dijelu Nijemcima. Odluke SSSR-a o aneksiji teritorija
Estonije
,
Letonije
,
Litve
i
Moldavije
nisu dovođene u pitanje,
- da se građane Jugoslavije i Sovjetskog saveza preda vlastima tih zemalja, neovisno o njihovom pristanku,
- da ?e se nakon zavr?etka rata osnovati
Ujedinjeni narodi
,
- da ?e Sovjetski savez otpo?eti ratne aktivnosti protiv Japana u roku od 90 dana nakon ?to bude pora?ena Njema?ka,
- da ?e saveznici surađivati u progonu
nacisti?kih
ratnih zlo?inaca
,
- da saveznici sporazumno rade i nastupaju u oslobođenim zemljama.
Ovim sporazumom dogovorene su i podjele sfera poslijeratnog politi?kog utjecaja, koje su u principu pratile doseg zone koje je u Europi osvojila
Crvena armija
- koja je u tom trenutku u kontinentalnoj Europi imala trostruko vi?e vojske nego SAD i Velika Britanija zajedno.
|
---|
Boji?ta
| 1939?1942
| 1943?1945
| U?esnici
| Posebni ?lanci
| |
Predve?erje:
Glavna boji?ta:
| | | |
Civilne ?rtve i zlo?ini:
Posledice:
Suđenja:
Vidi jo?:
|
|