Kiseljak
je
grad
i
op?ina
u
Bosni i Hercegovini
. Administrativno pripada
Srednjobosanskom kantonu
Federacije BiH
.
Kiseljak
se nalazi u
srednjoj Bosni
, na mjestu gdje se kri?aju putevi koji povezuju sve njene dijelove. Prosje?na
nadmorska visina
je 475 m. Teritorij na kojem je naselje razvijeno, dio je
Kiselja?ke kotline
koja se prote?e od
Pale?ke ?uprije
na jugu, do
Gromiljaka
na sjeveru, a koju okru?uju
Jasikovica
,
Gra??ica
,
Berberu?a
i druga brda s nadmorskom visinom od 700 m do 1.250 m. Kroz Kiseljak protje?e rijeka
Lepenica
, koja u naselju prima pritoke
Kre?ev?icu
i
Rotiljski potok
, te se na sjeveroisto?noj periferiji naselja ulijeva u rijeku
Fojnicu
.
Prema popisu iz 1991. godine u op?ini Kiseljak je ?ivjelo 24.164 stanovnika, od ?ega 12.550
Hrvata
, 9.778
Bo?njaka
, 740
Srba
, te 1.096 ostalih.
U op?ini Kiseljak formirano je devet mjesnih zajednica i to:
- Bukovica
- Naselja: Bukovica, Zabrđe, Toplica i Solakovi?i.
- Ukupan broj stanovnika 1.101.
- Lepenica
- Naselja: Kulije?, Azapovi?i, Tulica, Homolj, Boljkovi?i, Gojakovac, D.?e?elovo, G. ?e?elovo, ?ubren, Ivica i Gaj.
- Ukupan broj stanovnika je 2.640.
- Dra?evi?i
- Naselja: Dra?evi?i, Radanovi?i, Buzucu, D. Kova?i, G. Kova?i, Han Plo?a i Grahovci.
- Ukupan broj stanovnika ove mjesne zajednice je 1.576.
- Brnjaci
- Naselja: Brnjaci, ?alikovac, Poretak i Ljetovik.
- Ukupan broj stanovnika 1.414.
- Topole
- Naselja: Duhri i Potkraj.
- Ukupan broj stanovnika je 900.
- Kiseljak
- Naselja: ?izma, Kiseljak, Par?evi?i, Podastinje, Zavr?je, G. Pale?, D. Pale?, Borina, Rotilj, Crvena stijena i Podastinjsko Brdo.
- Ukupan broj stanovnika je: 6.119.
- Gromiljak
- Naselja: Gromiljak, Vi?njica, Jehovac, Vi?njica Polje, Vi?njica Mahala, Vi?njica Gaj, Svinjarevo, Behri?i, Bliznice, Kota?ala, Gomionica, Gomionica Mahala, Lug, Kri?i?i, Hercezi, Doci, Mrakovi, Dubrave, Katuni?te, Stojkovi?i.
- Ukupan broj stanovnika ove mjesne zajednice je 4.870.
- Brestovsko
- Naselja: Hrastovi, Velike Sotnice, Dugo Polje, Medovi?i, Grepci, Gunja?e, Kr?evine, Duke, Medovci, Pobrđe, Orahovo, Demi?i, Hadrovci, Rau?evac, Kazagi?i, Badnje, Male Sotnice, Devetaci, Odr?e.
- Ukupan broj stanovnika je 2.991.
- Bilalovac
- Naselja: Dati?i, Pobrđe Milodra?, Maslinovi?i, Bilalovac, Brizje, Radeljevi?i, Markovi?i, ?ahinovi?i, Miro?evi?i.
- Ukupan broj stanovnika je 1.943.
Na mjestu dana?njeg grada vjerojatno je postojalo naselje u
srednjem vijeku
, o ?emu govori prisutnost ve?eg broja srednjovjekovnih
ste?aka
na ?irem i u?em podru?ju. Dana?nji Kiseljak je relativno mlado naselje, koje se razvilo zahvaljuju?i mnogim izvori?tima
mineralne vode
(kiseljaka) du? cijele
kotline
, a koji uvjetuju razvoj mjesta kao
turisti?kog
i
banjskog
centra. Mnogi svjetski istra?ivaci, kao sto su
Maselier
i
Chaumette de Fosses
,
Richard von Erce
,
Ahmed D?evdet
,
James Greagh
, dr.
Otto Blau
, navode niz podataka o vrijednosti mineralne vode i njenom kori?tenju za lije?enje, kao i o izvozu vode u bli?e i dalje gradove. Nakon
austrougarske
okupacije, Kiseljak se ja?e razvija kao banjsko mjesto, te sredi?te
trgovine
i
obrta
. Neposredno iza
2. svjetskog rata
nastupila je stagnacija u razvoju, da bi,
1930-ih godina
, Kiseljak kao banjsko mjesto ponovo o?ivio. Poslije 2. svjetskog rata Kiseljak izrasta u uređeniju varo?icu i postaje sredi?te jedne relativno ve?e regije. Grade se komunalni i objekti javne slu?be, stambene zgrade, prometnice, a pove?ava se i eksploatacija mineralne vode.
Pored mineralne i termalne vode, radioaktivnog blata i radioaktivnog plina, Kiseljak raspola?e i s velikim ?umskim i rudnim bogatstvima, prvenstveno s le?i?tima crvene i bijele gline (kaolina) i dolomitnog pijeska.
Ono po ?emu se Kiseljak danas isti?e od drugih gradova BiH-a je prije svega mineralna voda ? kiseljak! Samo ime i grada govori o va?nosti ovog prirodnog fenomena. Jo? uvijek se to?no ne zna kada su na prostorima dana?njeg Kiseljaka ?iknuli u vis prvi mlazovi mineralne vode i prirodnog uglji?nog dioksida, ali se zna da je vi?e od sto godina nakon ?to je prou?io sva mineralna vrela u BiH-a dvorski savjetnik iz Be?a profesor doktor Ludwig ustvrdio da je kiseljak iz Kiseljaka obzirom na sastav vrhunska mineralna voda među europskim mineralnim vodama. Grad je po tome postao prepoznatljiv u zemlji u svijetu i na tome gradi svoje razvojne i turisti?ke planove jer nema putnika ,turiste ,slu?ajnog prolaznika koji ne?e oti?i na izvor mineralne vode i napiti se s njenog vrela.
Kiseljak je jedan od rijetkih gradova ?upanije sredi?nja Bosna koji se mo?e pohvaliti tradicijom koju je sa?uvao do danas. Jedan od primjera su poznate Kiselja?ke poga?ice po kojima je Kiseljak pored mineralne vode jednako prepoznatljiv.
Danas se Kiseljak intenzivno oporavlja od posljedica
tek minulog rata
. Pri zavr?etku su radovi na aministrativno-poslovnom centru, stambena izgradnja je ubrzana,
infrastrukturni
objekti se obnavljaju, saniraju, rekonstruiraju. Nove
benzinske
pumpe, parking-prostori, prodajni objekti, i dr., novo su, ljep?e lice ovoga grada. Kiseljak do?ivljava ekspanziju u svakom pogledu i te?i da postane, ako ne najve?i i najrazvijeniji, a ono svakako jedan od najve?ih i najprosperitetnijih centara srednje Bosne.
Na kraju se mo?e zaklju?iti da je ovo mjesto ,u idili?nom kraju ,na u??u triju rijeka ,sa?uvao i do danas bogatstvo i ljepotu prirode. U globalu re?eno Kiseljak kao va?no tranzitno mjesto prije svega je poznat po svojoj tradiciji (Kiselja?ka poga?ica, Sarajevski kiseljak, Banjsko lje?ili?te, Termalne vode).
Danas je Kiseljak jo? uvijek va?na stanica na raskr??u ?ivih puteva i samim tim zna?ajno tranzitno sjedi?te mada je zadr?ao epitet ?uvenog lje?ili?ta.
Op?ina Kiseljak raspola?e velikim prirodnim bogatstvima na kojima su zasnovane perspektive njenog razvoja.
Pored mineralne i termalne vode, radioaktivnog blata i radioaktivnog plina, Kiseljak raspola?e i sa velikim ?umskim i rudnim bogatstvima, prvenstveno sa le?i?tima crvene i bijele gline (kaolina) i dolomitnog pijeska.
Ono po ?emu se Kiseljak danas isti?e od drugih gradova BiH-a je prije svega mineralna voda ? kiseljak! Samo ime i grada govori o va?nosti ovog prirodnog fenomena. Jo? uvijek se ta?no ne zna kada su na prostorima dana?njeg Kiseljaka ?iknuli u vis prvi mlazovi mineralne vode i prirodnog uglji?nog dioksida, ali se zna da je vi?e od sto godina nakon ?to je prou?io sva mineralna vrela u BiH-a dvorski savjetnik iz Be?a profesor doktor Ludwig ustvrdio da je kiseljak iz Kiseljaka obzirom na sastav vrhunska mineralna voda među europskim mineralnim vodama. Grad je po tome postao prepoznatljiv u zemlji u svijetu i na tome gradi svoje razvojne i turisti?ke planove jer nema putnika, turiste, slucajnog prolaznika koji ne?e oti?i na izvor mineralne vode i napiti se sa njenog vrela.
Godine 1659. turski je putopisac Evlija ?elebija prvi upozorio na ljekovitost kisele vode. "Nadomak sela (Turci su Kiseljak nazivali Ek?i su, ?to, u prijevodu s turskog jezika, zna?i kisela voda) izvire nekoliko vrela razli?ite vode. Narav vode svakog vrela je razli?ita; jedno od njih sasvim ?ovjeka otvara vi?e nego li ricinus, jedno vrelo sasvim ?ovjeka zatvara, jedno vrelo je dobro za svrab, li?aj i ostale kraste po tijelu, a i za frenjak, jeno vrelo izgleda ?uto, te ga siromasi me?u u razne ?orbe, da ?orba bude bolja nego s limunom i ru?inim sir?etom. Vodu iz ovog vrela i druge vode nazicvaju 'ljuta voda', ali svako vrelo ima druga?iji ukus. Od ovih voda pune trgovci od svake u boce i raznose od vilajeta do vilajeta."
Kiselu vodu 1864. godine, u pismu velikom veziru Fuad-pa?i, opisuje i turski pisac i dr?avnik Ahmet D?evdet: "Ovdje sam vidio ?udnu mje?avinu svijeta koji je ovamo do?ao piti ovu vrlo ljekovitu vodu. Ovamo ljeti dolazi svijet sa svih strana, pa ?ak i iz Austrije. Ranim jutrom mo?e? vidjeti Bo?njake u ?almama i dugim fesovima, popove u raznim mantijama, Austrijance u ?e?irima i druge razne no?nje, kako u ruci dr?e tas (malu bakrenu ?a?u, prevu?enu kositrom) i piju kiselu vodu, a onda se mirno i dostrojanstveno ?e?u po parku. Voda je kisela i ima mnogo plina, pomo?u kojega izlazi iz zemlje kao vodoskok. Ovu vodu pije svijet u velikoj mjeri iz tasova, lijeva je u boce i ?alje ?ak u Austriju. Ova je voda vrlo dobro sredstvo za otvor. A ?udno je ?to svako drugo sredstvo za otvor slabi stomak i crijeva, dok ova voda upravo protivno djeluje. Ona ja?a stomak i pove?ava apetit. Ranim jutrom napije se ?ovjek vode do mile volje i popije bijelu kavu, s osobitim apetitom ru?a, a onda jedva do?eka ve?eru. Zainteresiralo me je to ?to ova voda ima opre?na svojstva, otvaranje i hranjivost, te za to upitah jednog lije?nika, koji mi odgovori da ova voda jo? nije to?no analizirana, te se i ta tajna jo? ne zna, ali da svakako u njoj ima magnezija i ?eljeza. Kratko re?eno, ovo je krasna i proku?ana ljekovita voda. Kao ?to zimi idu ljudi iz Carigrada u tople krajeve Italije, trebalo bi jo? vi?e ovamo dolaziri za ljetne sezone. To ne bi bilo ni te?ko: Dunavom i Savom do Broda, a onda ovamo kolima."
Kao jedan takav prirodni fenomen djeluje na lije?enje po ?emu je grad Kiseljak jako poznat. Kiselja?ka mineralna voda ispitana je u renomiranim znanstveno-istra?iva?kim centrima. Tako je poznato da pijenje tople i hladne mineralne vode, dijetalnom ishranom, kupkama u mineralnoj vodi, uglji?nim i blatnim kupkama cijelog tijela i djelomi?no masa?om, parafinskim oblogama i medikamentima posti?u se zavidni rezultati u lije?enju niza kroni?nih oboljenja (?e?erna bolest, ?elu?ano ? crijevna oboljenja, bolesti jetre, bolesti krvotoka, poreme?aji metabolizma, reumatska oboljenja….
U Klokotima je poznato ljekovito blato, ?iji radio aktivitet, mjeren mahovim jedinicama u C/1 iznosi 3,74 i prirodni CO2 sa godi?njom produkcijom od sedam hiljada tona.
U selu Zabrđe je izvor termo ? mineralne vode Toplica, kapaciteta 30 dm3/s, ?ija je izlazna temperatura 25 ? 30 Co.
Na podru?ju Kiseljaka su kaptirana ?etiri mineralna izvora izda?nosti od oko 5 dm3/s : Park, Kiselja?i?, Podgaj i Bio-han. Izvore Park i Kiselja?i? eksploatira Sarajevski kiseljak sa godi?njom produkcijom od 35 000 000 l mineralne vode, a njihova proizvodnja i izvoz na tr?i?te raste iz dana u dan. Danas Sarajevski kiseljak zapo?ljava toliki broj ljudi da bi privreda Kiseljaka bilo gotovo nezamisliva bez njegovog postojanja.
Kiseljak je jedan od rijetkih gradova srednjobosanskog kantona koji se mo?e pohvaliti tradicijom koju je sacuvao do danas. Jedan od primjera su poznate Kiselja?ke poga?ice po kojima je Kiseljak pored mineralne vode jednako prepoznatljiv.
Kiseljak se poslije ratova brzo gospodarski razvijao. Tako su prije sukoba u BiH-a na podrucju op?ine egzistirala sljede?a dr?avna proizvodna poduzeca: tvornica konfekcije Globus, tvornica mineralne vode Sarajevski kiseljak, tvornica Zrak-auto-elektro oprema, preduze?e za proizvodnju svih elektromehani?kih prekida?a u automobilskoj industriji, tvornica Tehnoplin...
Kiseljak je oduvijek bio poznat po svom raznolikom, sadr?ajnom no?nom ?ivotu, a isto tako se zna da je poznat po tradicionalnim gurmanskim specijalitetima. Zasluga je to prije svega velikog broja kvalitetnih kafi?a i restorana koji svojom ponudom daju gradu toliko potrebnu ?ivost. ?teta je do?i i samo pro?i kroz Kiseljak a ne posjetiti njegove restorane i kafi?e.
Kada govorimo o smje?tajnim kapacitetima grada treba re?i da u gradu egzistira i posluje hotel Dalmacija. On se nalazi u okviru banje Kiseljak i raspola?e sa preko 200 le?ajeva u jednokrevetnim i dvokrevetnim sobama, apartmanima, restoranom sa 320 sjedi?ta, aperitiv barom, disco klubom, dvoranom za konferencije i seminare za 100 sudionika i drugim sadr?ajima. Smje?ten u samom centru Kiseljaka na privla?noj padini i okru?en zelenilom hotel pru?a idealne uvjete za odmor, rekreaciju i lije?enje.
- Jozo Penava
, skladatelj, aran?er, vokalni i instrumentalni interpretator.
Branko Ple?a
, glumac i re?iser.
- Sekula Dugand?i?
, slikar naivne umjetnosti.
- Predrag Nikoli?
, ?ahovski velemajstor.
- Ivo Kom?i?
, politi?ar.
- Maja Marija Pravdi?
, atleti?arka.
- Ilma Karahmet
, mladi muzi?ki talenat muzi?kog ?oua x-factor.
- Antonija Vu?i?
, manekenka.
- Tihomir Bla?ki?
, general HVO-a.
Spomenici i znamenitosti
[
uredi
|
uredi kod
]
Srednjovjekovnih nalaza je također mnogo, a najbrojniji su ste?ci. Ima ih na stotine, a samo na podrucju Lepenice postoji 35 nekropola sa oko 700 stecaka. Najljep?i je ste?ak Radoja Radosalica u Zabrđu. Po mi?ljenju dr. Pave Anđeli?a, jednog od najve?ih bh arheologa, ste?ak s Brdanjka jedan je od najljep?ih u cijeloj BiH.
U zaseoku Uku?evci je 1908. godine pronađena ilirska kaciga, a u zaseoku Bijele Vode nalazilo se ilirsko naselje. Arheolog Mandi? 1923. godine je na njivi Povratnica prona?ao temelje rimske zgrade i odlomak kamene plo?e s natpisom.Među nekoliko stotina ste?aka nalazi se i jedan kojeg narod naziva "Biskupov grob".
Selo Podastinje je pravi povijesni biser, u kojem su tragovi starih kultura, od prethistorijskog vremena do Srednjeg vijeka, toliko bogati i zna?ajni da se nekoliko desetaka arheologa i stru?njaka iz srodnih znanosti, jo? od pro?log vijeka bavilo i bavi tim tragovima. Podastinjem dominira kra?ka gruda koju narod naziva Crkvina. Na njenim strmim padinama, u pravcu potoka Paro? i zaseoka Uku?evci, vidljive su impozantne koli?ine prethistorijske gradinske keramike, karakteristi?ne za srednje bron?ano doba, a gradina, kako je u svom radu "Lepenica u prethistoriji i antici - arheolo?ka ispitivanja" naveo dr. Pavao Anđeli?, spada među najve?e u Bosni i Hercegovini. Iz Podastinja poti?e i jedan depo rimskog novca (vi?e od 100 komada), pronađen 1884. godine na bre?uljku Humac. Dijelovi tog nalaza ?uvaju se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, Arheolo?kom muzeju u Zagrebu, te u Franjeva?kom samostanu u Fojnici. Novci poti?u od raznih rimskih careva iz dinastije Antonina, po?ev?i od Septimija Severa (193-211. n. e.) do Galijena (253-268. n. e.).
Nekada, dok je kulturna politika vođena u institucijama koje s kulturom nisu imale mnogo zajedni?kog, glavna kulturna manifestacija bile su Kiselja?ke ve?eri kulture (KVEK).
Danas je nosilac glavnog dijela kulturnih manifestacija podru?nica HKD "Napredak", koja je obnovljena 1990., odmah nakon ?to je obnovljen rad Dru?tva u BiH.
Iole vrijedniju kulturnu manifestaciju nemogu?e je organizirati bez "Napretka", a izdvojit ?emo likovne kolonije, Dane kruha, te organizaciju umjetni?kih izlo?bi u Umjetni?kom paviljonu Srednje ?kole "Kiseljak".
Narodno sveu?ili?te takoder je aktivno: okuplja ma?oretkinje, omogu?uje prikazivanje kino-predstava, a u njegovom sastavu djeluje i gradska knji?nica.
|
|---|
| |
|
|
|
|---|
| Glavni grad
| |
|---|
| Op?ine i gradovi Federacije Bosne i Hercegovine
| |
|---|
| Op?tine i gradovi Republike Srpske
| |
|---|
| Br?ko Distrikt
| |
|---|
|