Johann T’Serclaes von Tilly

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Johann Tserclaes
Grof Tilly na portretzu koji je izradio Anthony van Dyck.
Grof Tilly na portretzu koji je izradio Anthony van Dyck .
Grof Tilly na portretzu koji je izradio Anthony van Dyck .
Karijera
?in Generalfeldmarschall
Va?nije bitke Osamdesetogodi?nji rat

Dugi turski rat
Tridesetogodi?nji rat

Rod vojske Flandrijska armija
Carska vojska

Johan Cerklas fon Tili ( nem. Johann t'Serclaes von Tilly ; februar 1559 ? 30. april 1632 ) je bio vojskovođa, koji je komandovao snagama Svetog rimskog carstva tokom Tridesetogodi?njeg rata . Bio je jedan od dva glavna komandanta snaga Svetog rimskog carstva. Uglavnom je komandovao snagama Katoli?kog saveza . U ratu je ostvario seriju pobeda protiv protestantskih snaga u Bohemiji i Nema?koj , a posle i u Danskoj. Međutim kasnije je pora?en od vojske, koju je predvodio ?vedski kralj Gustav II Adolf .

Rane godine [ uredi | uredi kod ]

Rođen je u zamku Tili, blizu Nivela, u dana?njoj Belgiji, a tada ?panskoj Nizozemskoj. Rođen je u katoli?koj porodici, a posle jezuitske ?kole u Kelnu odlazi u ?pansku vojsku sa 15 godina i bori se protiv holanskih snaga, koje su se pobunile tokom Osamdesetogodi?njeg rata . U?estvovao je u uspe?noj opsadi Antverpena 1585 . godine.

Posle toga u?estvuje 1600 . kao pla?enik u ratu protiv Turaka u Mađarskoj i Transilvaniji. Brzim unapređenjima postaje mar?al za 5 godina.

Rat u Bohemiji [ uredi | uredi kod ]

Postao je 1610 . komandant Katoli?kog saveza , koji je bio pod politi?kim vodstvom Maksimilijana I Bavarskog. Svoje vojnike je trenirao ?panskom tercio sistemu, po kome su mu?ketire podr?avali redovi strelaca. Sa 25.000 vojnika postigao je zna?ajne pobede tokom Tridesetogodi?njeg rata protiv Fridriha V Palatinskog .

Posti?e i odlu?nu pobedu u bici kod Bile Hore 8. novembra 1620 . godine. Njegova vojska je bila dobro istrenirana, tako da su samo za dva sata borbe probili neprijateljske linije. Polovina neprijateljske vojske je bila ubijena ili zarobljena, a gubici katoli?ke vojske su bili samo oko 700 ljudi. Posle bitke Prag je pao u roku od nekoliko dana.

Statua fon Tilija u Minhenu

Rat u Nema?koj [ uredi | uredi kod ]

Krenuo je zapadno, u Nema?ku i pora?en je u bici kod Mingolshajma 27. aprila 1622 . godine. Posle toga udru?uje se sa ?uvenim ?panskim generalom Gonzalo de Kordobom. Zajedni?ki pobeđuju u bici kod Vimfena i bici kod Hehsta . Hajdelberg zauzimaju 19. septembra 1622. nakon 11 sedmica opsade.

Protestanski vođa Kristijan Braun?vajg je bio pora?en kod Hehsta, ali ponovo je skupio vojsku od 15.000 vojnika. Fon Tili pobeđuje i tu vojsku u bici kod ?tatlona . Neprijateljska vojska je izgubila 13.000 vojnika i 50 visokih oficira. Posle toga gotovo je okon?an svaki otpor u Nema?koj, a Bohemija se potpuno predaje 1623 .

U rat ulazi 1625 . danski kralj Kristijan IV Danski , da bi za?titio protestantizam u Nema?koj, a i da bi imao ugled kao glavni vođa severne Evrope. Fon Tili se borio sa Dancima u bici kod Lutera 26. avgusta 1626 . godine. Visoko disciplinovana katoli?ka pe?adija je probila neprijateljske linije, uni?tavaju?i pola danske vojske. Zbog tih pobeda i pobeda, koje je ostvario Albreht fon Valen?tajn , Danska je bila prinuđena da tra?i mir. Sklopljen je sporazum u Libeku i Danska se povukla iz rata.

Balans snaga u Evropi je bio naru?en, pa u rat 1630 . ulazi ?vedska pod vodstvom briljantnog kralja i vojskovođe Gustava II Adolfa . Gustav Adolf je pre toga u ratovima sa Poljskom poku?avao da stekne dominaciju nad Baltikom. Gustav Adolf je prozvan ocem modernog ratovanja. Mnoge njegove inovacije su postepeno uvedene u ratovanje.

Masakr u Magdeburgu [ uredi | uredi kod ]

Glavni ?lanak: Pusto?enje Magdeburga

Dok je Gustav Adolf bio u Berlinu i poku?avao da pravi saveze sa vođama severne Nema?ke, dotle je Johan Cerklas fon Tili opsedao Magdeburg , koji je obe?ao da ?e pomo?i ?vedsku. Opsada je po?ela 20. marta 1631 . godine. Opsadom je komandovao Gotfrid Papenhajm, a von Tili je ratovao drugdje. Posle dva meseca opsade i nakon ?to je Frankfurt na Odri pao u ruke ?veđana, Papenhajm je uspio uveriti von Tilija da mu dade poja?anja za napad na grad. Sa 40.000 vojnika zapo?eli su napad 20. maja 1631. godine.

Nakon osvajanja grada vojnici ubijaju 25.000 do 30.000 stanovnika Magdenburga, a grad je potpuno spaljen.

Rat protiv ?veđana [ uredi | uredi kod ]

Posle Magdenburga Johan Cerklas fon Tili sukobljava se sa Gustavom Adolfom blizu Lajpciga u bici kod Brajtenfelda 17. septembra 1631 . godine. U bici je Gustav Adolf uspio da ve?tim manevrima nadmudri fon Tilija. Johan Cerklas fon Tili je izgubio 13.000 vojnika u toj bici. ?vedsko manevrisanje i precizna brza artiljerijska paljba naterala je Tilijevu vojsku u paniku i beg.

?veđani posle toga svuda napreduju. Johan Cerklas fon Tili je ranjen dok je poku?avao da spre?i da ?veđani pređu u Bavarsku preko reke Leh.

Umro je od tetanusa 15 dana kasnije u Ingol?tatu 30. aprila 1632 . godine.