Johann Palisa
[?joːhan paː?liza]
(
Troppau
, 6. prosinca 1848. ?
Be?
, 2. svibnja 1925.),
austrijski
astronom.
Jedan od najpoznatijih otkriva?a malih planeta u povijesti astronomije te najve?i otkriva?
asteroida
vizualnom metodom. U
Be?u
je studirao
matematiku
i
astronomiju
, ali prekida studij da bi se posvetio prakti?nim opa?anjima i
1872.
godine prihva?a slu?bu predstojnika
Mornari?ke zvjezdarnice u Puli
.
Refraktorskim teleskopom
1874
. godine otkriva svoj prvi
asteroid
koji imenuje
(136) Austrija
. Tim otkri?em i Austro-Ugarska ulazi u krug dr?ava koje sudjeluju u otkrivanju asteroida te mu za to postignu?e Car osobno dodjeljuje orden. Do
1880.
godine otkriva iz
Pule
sveukupno 28 malih planeta (asteroida) od kojih neki nose imena vezana s
Istrom
i
Hrvatskom
:
(142) Puljanka
,
(143) Jadran
,
(183) Istra
. Ponudu da u
Be?u
radi s novopostavljenim, tada najve?im teleskopom na svijetu Palisa prihva?a i 1890. godine rad nastavlja na be?koj zvjezdarnici. Ondje u rad uvodi i astrofotografiju te do kraja ?ivota otkriva jo? 94 novih asteroida. Sa sveukupno otkrivena 122 mala planeta postaje jedan od njihovih najve?ih otkriva?a, a uz nekoliko skandala koje je priredio krutoj znanstvenoj zajednici, ostaje poznat i kao anegdotska li?nost. Ostat ?e zapam?en i po prvom spominjanju
svjetlosnog one?i??enja
koje umanjuje kvalitetu be?kog neba. Njemu je u ?ast asteroid otkriven s
hajdelber?ke zvjezdarnice
dobio ime
(914) Palisana
, a na Mjesecu je jedan krater nazvan
Palisa
. Komet koji je
1879.
godine otkrio iz
Pule
,
C/1879 Q1 (Palisa)
, nosi njegovo prezime.
Kad je
1993.
godine svemirska sonda
Galileo
snimila iz blizine asteroid
Idu
koji je J. Palisa otkrio s
be?ke zvjezdarnice
,
Međunarodna astronomska unija
odlu?ila je da ?e se neke od reljefnih struktura nazvati po otkriva?u i mjestima vezanima s njegovim djelovanjem, pa sad na Idi postoji
Palisa regio
(
lat.
: regija Palisa), kao i
Pola regio
(lat.: regija Pula).