Svjetski trgova?ki centar

Koordinate : 40°42′41″N 74°00′45″W  /  40.7114°N 74.0125°W  / 40.7114; -74.0125 (WD)
Izvor: Wikipedija
Svjetski trgova?ki centar
Osnovni podatci
Mjesto New York City
Dr?ava SAD
Koordinate 40°42′41″N 74°00′45″W  /  40.7114°N 74.0125°W  / 40.7114; -74.0125 (WD)
Svjetski trgovački centar na zemljovidu grada New Yorka
Svjetski trgovački centar
Svjetski trgova?ki centar
Svjetski trgova?ki centar na zemljovidu grada New Yorka
Vrijeme gradnje STC 1: kolovoz 1968.
STC 2: sije?anj 1969.
STC 3: prosinac 1979.
STC 4, 5 i 6: 1970.
STC 7: 1983.
?
STC 1: 23. prosinca 1970.
STC 2: 19. srpnja 1971.
STC 3: srpanj 1981.
STC 4, 5 i 6: 1975.
STC 7: svibanj 1987. [1]
Otvorenje 4. travnja 1973.
Ru?enje 11. rujna 2001.
Status gradnje Uni?ten
Arhitekt Minoru Yamasaki
Emery Roth & Sons
Korisnici
Namjena Poslovna zgrada
Vlasnik Lu?ka uprava New Yorka i New Jerseya do srpnja 2001.
Silverstein Properties od srpnja 2001.
Graditelj Tishman Realty & Construction Company
Tehni?ki podatci
Visina 417 m
Visina s krovom STC 1: 417 m
STC 2: 415 m
Broj katova STC 1 i 2: 110
STC 3: 22
STC 4 i 5: 9
STC 6: 8
STC 7: 47
Broj dizala STC 1 i 2: 99 u svakom
Povr?ina STC 1 i 2: 400 000 m² svaki
STC 4, 5 i 6: 50 000 m² svaki
STC 7: 170 000 m²
Materijal staklo , ?elik , aluminij

Izvorni Svjetski trgova?ki centar bio je kompleks od sedam građevina u donjem dijelu Manhattana u New York Cityju u Sjedinjenim Dr?avama . Njegova znamenitost, "Blizanci" (dva najvi?a tornja) koja su se otvorila 4. travnja 1973., su uni?teni u napadima 11. rujna 2001. , zajedno sa zgradom broj 7 (STC 7). Ru?enje dvaju tornjeva je te?ko o?tetilo ostale zgrade kompleksa pa su s vremenom i one sru?ene.

U vrijeme njihovog zavr?etka, Blizanci su, sa svojim visinama od 417 i 415 metara, bili najvi?e zgrade na svijetu do 1973. godine kada ih je pre?ao ?ika?ki Willis Tower . Ostale građevine kompleksa su bile STC 3, 4, 5, 6 i 7. Sve te zgrade su bile izgrađene između 1975. i 1985. godine, a njihova izgradnja je ko?tala 400 milijuna ameri?kih dolara (2,3 milijarde ameri?kih dolara iz 2014.). Kompleks se nalazio u Financijskom okrugu na Manhattanu i sadr?avao 1 240 000 m 2 poslovnog prostora. [2] [3]

Svjetski trgova?ki centar je iskusio po?ar 13. velja?e 1975., bomba?ki napad 26. velja?e 1993. i plja?ku banke Bank of America 14. sije?nja 1998. Godine 1998. je Lu?ka uprava odlu?ila privatizirati Svjetski trgova?ki centar, odnosno iznajmiti zgrade privatnoj tvrtci na odr?avanje. Najam je dodijeljen tvrtci za nekretnine, Silverstein Propertiesu u srpnju 2001. godine.

U jutro 11. rujna 2001. , otmi?ari pod vodstvom Al-Kaide su odveli dva putni?ka aviona Boeing 767 u kompleks, zabiv?i se prvo u Sjeverni toranj u 8:46 pa zatim u 9:03 u Ju?ni toranj, u koordiniranom ?inu terorizma . Nakon ?to je izgarao 56 minuta, Ju?ni toranj se uru?io u 9:59 sati. 29 minuta kasnije, Sjeverni toranj se također uru?io. Napadi na Svjetski trgova?ki centar su odnijeli 2 753 ?ivota. [4] Padaju?e krhotine s tornjeva, u kombinaciji s po?arima koje su krhotine pokrenule u nekoliko okolnih građevina, su dovele do djelomi?nog ili potpunog uru?avanja svih ostalih građevina u kompleksu te prouzro?ile katastrofalnu ?tetu na deset ostalih velikih građevina u blizni (među njima i Svjetski financijski centar); tri građevine u kompleksu Svjetskog trgova?kog centra su se uru?ile zbog ?tete koju je po?ar prouzro?io, [5] a kad se Sjeverni toranj uru?io, njegove krhotine su pale na susjedni STC 7, time ga o?tetile i zapalile, ?to je dovelo do uru?avanja. [6] [7] Proces ?i??enja i sanacije na mjestu Svjetskog trgova?kog centra je potrajao osam mjeseci. [8] [9]

Svjetski trgova?ki centar se obnavljao nekoliko godina. Na mjesto starog Svjetskog trgova?kog centra je izgrađeno ?est novih nebodera, spomen-plo?a na one poginule u napadima i terminal podzemne ?eljeznice PATH-a . Jedan svjetski trgova?ki centar , otvoren 3. studenog 2014., sa svojih 100 katova je najvi?a građevina u Sjedinjenim Dr?avama , a ujedno i glavna građevina novog kompleksa. [10]

Projektiranje i izgradnja [ uredi | uredi kod ]

Arhitektonsko projektiranje [ uredi | uredi kod ]

Tipi?an tlocrt kata i raspored dizala u Blizancima.

20. rujna 1962., Lu?ka uprava je najavila odabir Minorua Yamasakija za glavnog arhitekta i Emery Roth & Sons kao pomo?ne arhitekte. [11] Yamasaki je smislio nacrt da se Blizanci pripoje; Yamasakijev izvorni nacrt je pozivao da visina zgrada bude 80 katova, [12] ali kako bi ispunio zahtjeve Lu?ke uprave za 930 000 m 2 poslovnog prostora, svaka zgrada je morala biti visoka 110 katova. [13]

Glavni ograni?avaju?i ?imbenik u visini građevina je bio problem dizala; ?to je zgrada vi?a, potrebno je vi?e dizala koji bi zgradu slu?ili, ?to zahtjeva vi?e prostora koji bi ina?e bio rezerviran za najam. [13] Yamasaki i in?enjeri su odlu?ili koristiti novi sustav dvaju " zra?nih predvorja " - katova gdje su se ljudi mogli prebacivati s brzih dizala visokog kapaciteta na lokalna dizala koja idu na svaki kat određenog dijela zgrade. Taj sustav, inspiriran Podzemnom ?eljeznicom New Yorka , [14] dopu?tao je da se lokalna dizala naslagaju jedna na druga u istom dizalskom otvoru. Postavljena na 44. i 78. katu u svakoj zgradi, dva zra?na predvorja su omogu?ivala dizalima da se koriste efikasnije, pove?avaju?i koli?inu poslovnog prostora na svakom katu sa 62 na 75 posto tako ?to se smanjio broj dizalskih otvora. [15] [16] Sveukupno, Blizanci Svjetskog trgova?kog centra su imali 95 brzih i lokalnih dizala. [17]

Yamasakijev nacrt Svjetskog trgova?kog centra, otkriven javnosti 18. sije?nja 1964, zahtijevao je kvadratna zemlji?ta sa ?irinom od otprilike 63 metra na svakoj strani. [12] [18] Zgrade su osmi?ljene s uskim prozorima 46 cm ?irokim, ?to je upu?ivalo na Yamasakijev strah od visina kao i na njegovu ?elju da se korisnici zgrade osje?aju sigurnim. [19] Yamasakijev nacrt je sadr?avao fasadu poplo?enu aluminijem. [20] Svjetski trgova?ki centar je bio jedan od najzapanjuju?ih ameri?kih izvedbi arhitektonske etike Le Corbusiera te je bio iskonski izra?aj Yamasakijevih tendencija modernisti?koj gotici. [21]

Osim dvaju zgrada, nacrt kompleksa Svjetskog trgova?kog centra je sadr?avao ?etiri ni?e građevine, sagrađene u ranim 1970-ima. 47-okatni Svjetski trgova?ki centar broj 7 je dodan u 1980-ima, sjeverno od glavnog kompleksa. Sveukupno, glavni kompleks Svjetskog trgova?kog centra je zauzimao 65 000 m 2 gradskog zemlji?ta.

Izgradnja [ uredi | uredi kod ]

Svjetski trgova?ki centar u izgradnji 1970. godine

U o?ujku 1965., Lu?ka uprava je zapo?ela s otkupnjom zemlji?ta na mjestu Svjetskog trgova?kog centra. [22] Ru?enje je zapo?elo 21. o?ujka 1966. kako bi se ras?istilo trinaest blokova niskih građevina u ulici Radio Row za izgradnju Svjetskog trgova?kog centra. [23] Sve?anost za po?etak gradnje Svjetskog trgova?kog centra se odr?ala 5. kolovoza 1966.

Zemlji?te za Svjetski trgova?ki centar se nalazilo na odlagali?tu, 20 metara ispod kojeg je stjenovito tlo. [24] Da bi se Svjetski trgova?ki centar izgradio, bilo je potrebno postaviti podzemne temelje od zida guste (poznat kao "kada") du? strane uz West Street kako bi se dr?ala voda iz rijeke Hudson podalje. [25] Metoda guste koju je odabrao glavni in?enjer Lu?ke uprave, John M. Kyle mlađi, je podrazumijevala iskapanje jarka te, kako je ono napredovalo, ispunjavanje ga "gustom" (smjesom bentonita i vode) koja je za?epljivala rupe i dr?ala podzemnu vodu podalje. Kada je jarak iskopan, metalni kavez je postavljen i beton izliven, ?to je istjeralo gustu van. Bilo je potrebno ?etrnaest mjeseci da bi se zid guste dovr?io, a on je bio potreban za iskapanje materijala iz unutra?njosti zemlji?ta. [26] 917 465 kubnih metara iskopanog materijala je iskori?teno (zajedno s ostalim nasipnim materijalom) za pro?irenje obale Manhattana du? West Streeta, odnosno da bi se dobio Battery Park City . [27] [28]

U sije?nju 1967. godine, Lu?ka uprava je dodijelila 74 milijuna ameri?kih dolara u ugovorima s raznim dobavlja?ima ?elika, a tvrtka Karla Kocha je unajmljena da postavlja ?elik. [29] Tvrtka Tishman Realty & Construction je unajmljena u velja?i 1967. da nadgleda izgradnju projekta. [30] Građevinski radovi na Sjevernom tornju su zapo?eli u kolovozu 1968., a radovi na Ju?nom tornju su popratili od sije?nja 1969. [31] Izvorno podzemni, ?eljezni?ki tunel koji je prolazio ispod rijeke Hudson, kroz kojeg su prolazili vlakovi PATH-a prema terminalu Hudson, ostali su u funkciji kao nadzemni tuneli tijekom gradnje do 1971. godine kada se otvorila nova stanica PATH-a unutar Svjetskog trgova?kog centra. [32]

Sve?anost postavljanja zadnjeg dijela STC-a 1 (Sjevernog tornja) se odr?ala 23. prosinca 1970., dok je sve?anost STC-a 2 (Ju?nog tornja) odr?ana kasnije, 19. srpnja 1971. [31] Prvi zakupljiva?i su se uselili u Sjeverni toranj 15. prosinca 1970; [33] Ju?ni toranj je po?eo primati zakupljiva?e u sije?nju 1972. godine. [34] Kada su se Blizanci dovr?ili, ukupni tro?kovi Lu?koj upravi su narasli na 900 milijuna ameri?kih dolara. [35] Rezanje vrpce se odr?alo 4. travnja 1973. godine. [36]

Kao dodatak Blizancima, plan za kompleks Svjetskog trgova?kog centra je uklju?ivao ?etiri ni?e građevine, koje su izgrađene u ranim 1970-ima. 47-okatna zgrada STC 7 je dodana u 1980-ima, sjeverno od glavnog kompleksa. Sveukupno, glavni kompleks Svjetskog trgova?kog centra je zauzimao 65 000 kvadratnih metara gradskog zemlji?ta. [37]

Kritike [ uredi | uredi kod ]

Razmje?taj građevina Svjetskog trgova?kog centra

Planovi za gradnju Svjetskog trgova?kog centra bili su kontroverzni. Mjesto za kompleks bila je lokacija koja je uklju?ivala znamenitu ulicu Radio Row koja je bila dom stotinama komercijalnih i industrijskih zakupaca, vlasnicima nekretnina, sitnim poduzetnicima te oko stotini stanara, od kojih su se mnogi protivili prisilnom iseljenju. [38] Skupina sitnih poduzetnika iz te ulice podnijela je sudsku tu?bu, preispitivaju?i pravo Lu?ke uprave na oduzimanje privatne imovine u svrhu javne primjene. [39] Taj slu?aj je, kroz sudski sustav, do?ao do Vrhovnog suda Sjedinjenih Ameri?kih Dr?ava ; Sud je odbio prihvatiti tu?bu. [40]

Privatni graditelji nekretnina i ?lanovi Odbora za nekretnine New Yorka, pod vodstvom vlasnika Empire State Buildinga Lawrencea A. Wiena, su izrazili brigu oko toliko "subvencioniranog" poslovnog prostora ?to odlazi na otvoreno tr?i?te, natje?u?i se s privatnim sektorom kad je zasi?enost poslovnim mjestima ve? bila velika. [41] [42] Svi poslovni prostori Svjetskog trgova?kog centra nisu bili potpuno iznajmljeni sve do nakon 1979. i to samo zato ?to je Lu?ka uprava iznajmljivala taj prostor relativno jeftinije u usporedbi s poslovnim prostorima u drugim građevinama. [43] Drugi su preispitivali trebala li se Lu?ka uprava uop?e prihvatiti tog projekta kojeg su neki opisivali kao "pogre?an dru?tveni prioritet". [44]

Dizajn Svjetskog trgova?kog centra je dobio niz kritika na svoju astetiku od Ameri?kog instituta arhitekata i drugih skupina. [20] [45] Lewis Mumford , autor knjige Grad u povijesti i drugih radova na temu urbanisti?kog planiranja , kritizirao je projekt i opisao ga, a i druge nove nebodere, kao "uredski ormar od stakla i metala". [46] Izgled Blizanaca je opisan kao sli?an "kutijama u kojima su Empire State Building i Chrysler Building do?li". [47] Uski prozori Blizanaca, samo 46 cm ?iroki i uokvireni ?eli?nim stupovima koji su ograni?avali pogled, mnogi su mrzili. [19] Aktivistica i sociologinja Jane Jacobs je također kritizirala planove za izgradnju Svjetskog trgova?kog centra, tvrde?i da bi riva grada (izgrađena obala) trebala biti otvorena Njujor?anima da u pogledu na nju u?ivaju. [48]

Velik prostor kojeg je trgova?ki centar zauzimao, zamijeniv?i tradicionalnije, gusto susjedstvo, neki su kriti?ali smarali negostoljubljivim okoli?em koji je poremetio slo?enu prometnu mre?u tipi?nu za Manhattan. Na primjer, u svojoj knjizi Pentagon snage , Lewis Mumford je osudio centar kao "primjer besciljnog gigantizma i tehnolo?kog egzibicionizma koji sada deru ?ivo tkivo svakog velegrada". [49]

Tijekom mnogo godina, ogromni Trg Austina J. Tobina ?esto je bio pod naletima o?trih vjetrova na prizemlju za ?to je odgovoran Venturijev efekt između dvaju zgrada. [50] Neki naleti vjetra bili su toliko sna?ni da se promet pje?aka morao potpomagati u?adima. [51] 1999. godine ponovno se otvorio trg nakon renoviranja koje je iznosilo 12 milijuna ameri?kih dolara, a ono je uklju?ivalo izmjenu mramornog plo?nika sivim i ru?i?astim granitnim plo?ama, postavljanje novih klupa, nove sadilice, nove restorane, prehrambene kioske i restorane s vanjskim stolovima.

Kompleks [ uredi | uredi kod ]

Na tipi?an radni dan 50 000 ljudi radilo je u Blizancima, [52] a 200 000 ljudi posje?ivalo kompleks [53] koji je bio toliko velik da je imao vlastiti po?tanski broj: 10048. [54] Blizanci su pru?ali ?irok pogled s osmatra?nice na vrhu Ju?nog tornja i restauranta Windows on the World na zadnjem katu Sjevernog tornja. Blizanci su postali poznati ?irom svijeta, pojavljuju?i se u mnogim filmovima i televizijskim emisijama, kao i na razglednicama i ostalim suvenirima, stoga su postali ikona New Yorka, pored Empire State Buildinga, Chrysler Buildinga i Kipa slobode . [55]

Izvori [ uredi | uredi kod ]

  1. ↑ Povijest Blizanaca . Lu?ka uprava New Yorka i New Jerseya. 1. lipnja 2014. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 28. prosinca 2013 . Pristupljeno 17. kolovoza 2015.
  2. ↑ Holusha, John. 6. sije?nja 2002. Poslovni prostor; na tr?i?tu poslovnih nekretnina, vrijeme nesigurnosti . The New York Times . Pristupljeno 21. studenoga 2008.
  3. ↑ Ford prepri?ava detalje 11. rujna . Real Estate Weekly . BNET. 27. velja?e 2002 . Pristupljeno 3. sije?nja 2009.
  4. ↑ Smrt ?ovjeka zbog pra?ine Svjetskog trgova?kog centra dovodi ukupan broj poginulih na 2 753 . NY Daily News . Associated Press. 18. lipnja 2011. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 13. prosinca 2019 . Pristupljeno 14. rujna 2015.
  5. ↑ Miller, Bill. 1. svibnja 2002. Za?tita nebodera mo?da nije izvodljiva, tvrde federalni in?enjeri . Orlando Sentinel . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 3. prosinca 2013 . Pristupljeno 24. studenoga 2013.
  6. ↑ Građevinska studija svojstava Svjetskog trgova?kog centra , Glava 5. WTC 7 ? odjeljak 5.5.4
  7. ↑ Zavr?no izvje??e o uru?avanju Građevine broj 7, Svjetskog trgova?kog centra. , str. 37.
  8. ↑ Iovine, Julie V. 27. rujna 2001. Dizajneri gledaju preko ru?evina . The New York Times . Pristupljeno 31. srpnja 2010.
  9. ↑ Zadnji ?eli?ni potporanj . The New York Times . 30. svibnja 2002 . Pristupljeno 31. srpnja 2010.
  10. ↑ Novi Svjetski trgova?ki centar se penje sve do 100. kata . Associated Press . 2. travnja 2012.
  11. ↑ Esterow, Milton. 21. rujna 1962. Imenovani Arhitekti Svjetskog trgova?kog centra. The New York Times
  12. ↑ a b Huxtable, Ada Louise. 19. sije?nja 1964. Novo doba slavi. The New York Times
  13. ↑ a b Huxtable, Ada Louise. 26. sije?nja 1964. Najve?e građevine slave novo doba. The New York Times
  14. ↑ Gillespie (1999), p. 76
  15. ↑ Lew, H.S., Richard W. Bukowski, Nicholas J. Carino. Rujan 2005. Projektiranje, izgradnja i odr?avanje strukturnih sustava i sustava za sigurnost ?ivota (NCSTAR 1-1) (PDF) . Nacionalni institut standarda i tehnologije. str. 9 CS1 odr?avanje: vi?e imena: authors list ( link )
  16. ↑ Gillespie (1999), pp. 75?78
  17. ↑ Ruchelman (1977), p. 11
  18. ↑ NIST NCSTAR 1-1 (2005), p. 7
  19. ↑ a b Pekala, Nancy. 1. studenoga 2001. Profil izgubljene znamenitosti, Svjetski trgova?ki centar. Journal of Property Management
  20. ↑ a b Huxtable, Ada Louise. 29. svibnja 1966. Tko se boji visokih i lo?ih građevina?. The New York Times
  21. ↑ Darton (1999), pp. 32?34
  22. ↑ Ingraham, Joseph C. 29. o?ujka 1965. Lu?ka uprava otkupila donjigradski prostor. The New York Times
  23. ↑ Gillespie (1999.), str. 61.
  24. ↑ Iglauer, Edith. 4. studenoga 1962. Najve?i temelj . The New Yorker . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 18. prosinca 2001.
  25. ↑ Kapp, Martin S. 9. srpnja 1964. Visoke zgrade ?e stajati na dubokim temeljima. Engineering News Record
  26. ↑ Gillespie (1999.), str. 68
  27. ↑ Gillespie (1999.), str. 71
  28. ↑ New York je dobio zemlji?te vrijedo 90 milijuna ameri?kih dolara za ni?ta. Engineering News Record. 18. travnja 1968.
  29. ↑ Ugovori ukupne vrijednosti od $74 079 000 dodijeleni za Trgova?ki centar. The New York Times . 24. sije?nja 1967.
  30. ↑ Kihss, Peter. 27. velja?e 1967. Radovi na Trgova?kom centru pripadaju Tishmanu. The New York Times
  31. ↑ a b Kronologija Svjetskog trgova?kog centra . PBS ? American Experience. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 2. svibnja 2007 . Pristupljeno 15. svibnja 2007.
  32. ↑ Carroll, Maurice. 30. prosinca 1968. Dio Hudsonovih tunela pretvoren u nadzemni tunel. The New York Times
  33. ↑ Povijest Blizanaca, Lu?ka uprava New Yorka i New Jerseya   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 28. prosinca 2013. ( Wayback Machine ).PANYNJ.gov. 2013. pristupljeno 11. rujna 2015.
  34. ↑ NIST NCSTAR 1-1, str. 36
  35. ↑ Cudahy (2002), p. 58
  36. ↑ Gillespie (1999.), str. 134
  37. ↑ Nobel, Philip. 2005. 16 jutara: arhitektura i pretjerana muka za budu?nost nulte to?ke . Macmillan. str. 54. ISBN   0-8050-8002-3
  38. ↑ Gillespie (1999), pp. 42?44
  39. ↑ Clark, Alfred E. 27. lipnja 1962. Zatra?ena sudska zabrana na Trgova?ki centar. The New York Times
  40. ↑ Arnold, Martin. 13. studenoga 1963. Neprijatelji Trgova?kog centra su izgubili slu?aj na Vrhovnom sudu. The New York Times
  41. ↑ Gillespie (1999.), pp. 49?50
  42. ↑ Knowles, Clayton. 14. velja?e 1964. Zapo?ela nova bitka za Trgova?ki centar. The New York Times
  43. ↑ Eric Jaffe. 12. rujna 2012. Klimava povijest Svjetskog trgova?kog centra u svijetu nekretnina . The Atlantic Cities . Atlantic Media Company. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 15. rujna 2012 . Pristupljeno 12. rujna 2012.
  44. ↑ Kheel po?uruje Lu?ku upravu na prodaju Trgova?kog centra. The New York Times . 12. studenoga 1969.
  45. ↑ Steese, Edward. 10. o?ujka 1964. Kvarenje siluete zgrada na horizontu grada. The New York Times
  46. ↑ Whitman, Alden. 22. o?ujka 1967. Mumford vidi grad zadavljen zbog vi?ka automobila i ljudi. The New York Times
  47. ↑ Geist, William. 27. velja?e 1985. About New York: 39 years observing the observers . nytimes.com . New York Times . Pristupljeno 23. rujna 2014.
  48. ↑ Alex Sparburg Alexiou (2006), Jane Jacobs: urbani vizionarka , New Brunswick: Rutgers; ISBN 978-0-8135-3792-4 ; p. 78.
  49. ↑ Mumford, Lewis. 1970. Pentagon snage . Harcourt Brace Jovanovich. str. 342. ISBN   0-15-163974-4
  50. ↑ Dunlap, David W. 7. prosinca 2006. Kod novog trgova?kog centra, tra?e se ulice pune ?ivota (ali sigurne) . The New York Times
  51. ↑ Dunlap, David W. 25. o?ujka 2004. Kriti?ke primjedbe povratku vjetrovitog grada na Manhatanu . The New York Times
  52. ↑ Darton (1999), str. 204
  53. ↑ Darton (1999), str. 8
  54. ↑ Olshan, Jeremy. 4. velja?e 2003. ' Nije mogu?e isporu?iti'; na po?ti i dalje pi?e 'One World Trade Center ' . Newsday (New York)
  55. ↑ Gillespie (1999), str. 5

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Dobavljeno iz " https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Svjetski_trgova?ki_centar&oldid=6790408 "