Shandong

Izvor: Wikipedija
Shandong
山?
Sh?nd?ng

Polo?aj Shandonga u Kini
Kineske pokrajine
Vrsta uprave Pokrajina
Sjedi?te Jinan
 ?  najve?i grad Qingdao
 ?  Partijski sekretar Jiang Yikang
 ?  Guverner Guo Shuqing (privremeni)
Povr?ina 157.168 km²
(na 20. mjestu)
Stanovni?tvo
 ?  ukupno (2010.) 95.793.065
(na 5. mjestu)
 ?  gusto?a 609,5 st./km²
(na 5. mjestu)
Slu?beni jezici i dijalekti mandarinski kineski
HDI (2008.) 0,828 (8. u Kini)
Etni?ke grupe Han Kinezi (99,3%)
Huej (0,6%)
Prefekture 17
?upanije 140
Gradovi 1.941
ISO 3166-2 CN-37
Web stranica http://www.sd.gov.cn/

Politi?ka podjela Shandonga

Shandong ( kineski 山東 / 山?, pinyin : Sh?nd?ng ; transliteracija : ?andung ; ?to doslovno zna?i ?isto?no od gorja Taihang”) je pokrajina na istoku Narodne Republike Kine . Nalazi se na obali ?utog i Bohajskog mora .

Glavni grad Shandonga je Jinan . Povr?ina pokrajine je 2008. god. bila 156.700 kvadratnih kilometara i ima oko 94 milijuna stanovnika (2008).

Stube koje vode na svetu planinu Tai Shan

Zemljopis [ uredi | uredi kod ]

Pogrebna stela 59. potomka Konfucija , Konga Yanjina
Lihgxing vrata Konfucijeva hrama u Qufuu

Pokrajina se nalazi na krajnjem istoku Velike kineske nizine , dok joj je donji dio u dolini ?ute rijeke . Najve?i dio pokrajine prostire se po velikom Polutoku Shandong koji je okru?en ?utim i Bohajskim morem . Pokrajina na sjeverozapadu grani?i s pokrajinom Hebei , na zapadu s Henanom , na jugu s Jiangsuom , te dijeli veoma malu granicu s Anhuijem , između Henana i Jiangsua.

Shandong je uglavnom ravni?arski kraj, dok je sredi?te brdovito s ustaknutom planinom Tai Shan , ?iji je najvi?i vrh 1.545 m visok ?Vrh ?adskog cara”.

?uta rijeka se ulijeva u ?uto more na sjevernoj strani poluotoka Shandong, a njezin uzdignuti kanal u sredi?tu pokrajine dijeli dolinu na porje?je rijeka Hai He na sjeveru i Huai He na jugu. Veliki kanal prolazi kroz cijelu pokrajinu spajaju?i ove rijeke od sjeverozapada prema jugozapadu. 3.000 m duga obala Shandonga je stjenovita s mnogim hridima, zaljevima i otocima. Najve?i zaljev je Laizhou na sredini ju?ne strane poluotoka, a oto?je Miaodao se prote?e na sjever od sjevernog vrha poluotoka.

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Zbog svog polo?aja na rubu sjeverne Kine, Shandong je vrlo rano bio izlo?en utjecajima kineske civilizacije . ?ak su najstarije dinastije Shang i Zhou kontrolirale zapadni i sredi?nji Shandong. Poluotok Shandong je bio prvo susjedstvo izvan kineskog kruga utjecaja. Tamo je ?ivio narod Laiyi, koji se smatrao barbarski, brzo siniziran .

U vrijeme Razdoblja prolje?a i jeseni i Razdoblja zara?enih dr?ava u Shandongu su postojale dvije dr?ave, Qi na podru?ju dana?njeg Linzija i Lu u podru?ju dana?njeg Qufua . Lu je bio i dom Konfucija , ali je kao relativno mala dr?ava na kraju podlegla sna?nijoj dr?avi Chu na jugu. Dr?ava Qi je međutim cijelo ovo razdoblje sa?uvala neovisnost.

U vrijeme dinastije Qin cijeli je Shandong po prvi put postao dio centralizirane kineske dr?ave ( Kinesko Carstvo ). Tijekom sljede?e dinastije Han Shandong je pripadao dvjema pokrajinama, Qingzhou i Yanzhou. U doba Tri kraljevstva Shandong je pripadao Kraljevine Wei . Nakon kratkog vremena pokrajinu Shandong su, zajedno s ostatkom sjeverne Kine, osvojili nomadi sa sjevera. U sljede?em stolje?u vladari Shandonga su se brzo izmjenjivali.

Nakon dinastije Song , koja je ponovno ujedinila Kinu, 1142. god. je sjeverna Kina bila prisiljena ustupiti u d?urd?ijsku dinastiju Jin .Tada je po prvi put nastao dana?nji naziv pokrajine, Shandong . Dinastija Ming je pokrajinu u?inila otprilike istim podru?jem kao i danas, s tim da su joj pripadala i neka podru?ja Liaoninga (na jugu Mand?urije ). Mand?urci su osvojili cijelu Kinu, pa tako i Shandong, 1644. god., te je nastala dinastija Qing . Pod ovom dinastijom Shandong je vi?e ili manje bio u svojim sada?njim granicama. Shandong je regija Kine s najvi?e pobuna protiv dinastije Qing. Vrijedne su spomena ustanci sekti Bijelog lotusa , Skupine osam trigrama, koje su se pobunile 1780. god., odnosno Nianske bune , a i Bokserski ustanak je imao svoje korijene u Shandongu.

Tijekom 19. stolje?a, Kina je postala sve vi?e pod utjecajem i prijetnjom zapadnih sila. Shandong je bio pod osobitim utjecajem zbog svog polo?aja na obali. Teritorij zaljeva Jiaozhou je bio njema?ka kolonija, sve do Versajskog ugovora 1919. god. kada je ovo podru?je pripalo Japanu , ?to je dovelo do kineskog nacionalisti?kog ? Pokreta 4. svibnja ”.

Posljednjih nekoliko godina, gospodarstvo Shandonga, osobito na istoku, se razvija vrlo brzo, a Shandong je postao jedna od najbogatijih kineskih pokrajina.

Znamenitosti [ uredi | uredi kod ]

Grad Dezhou , Shandong

Sveta planina Tai ( kineski : 泰山; pinyin : Tai Sh?n , doslovno ?Mirna planina”) je planina velikog povijesnog i kulturnog zna?aja za Kineze . Nalazi se sjeverno od grada Tai'ana i jedna je od ? Pet svetih planina ”. Povezuje se s mitologijom zore, rođenja i obnove, te se vjeruje kako se ?tuje ve? oko 3.000 godina, a oko 2.000 godina je sveto mjesto i va?no ceremonijalno sredi?te Kineskog Carstva . Zbog toga je planina Tai 1987. godine upisana na UNESCO -ov popis mjesta svjetske ba?tine u Aziji [1]

Jo? jedna svjetska ba?tina Shandonga se nalazi u gradu Qufu (曲阜, Q?fu ), oko 130 km ju?no od pokrajinskog sjedi?ta Jinana i 45 km sjeveroisto?no od pod-pokrajinskog sjedi?ta Jininga . Qufu je legendarno rodno mjesto Konfucija , a slu?io je i kao glavni grad Dr?ave Lu tijekom tzv. Razdoblja prolje?a i jeseni (722. ? 481. pr. Kr.). U Qufuu se nalazi Konfucijev hram , Konfucijevo groblje i Posjed obitelji Kong; oni zajedno ?ine tzv. ?Tri sveta mjesta Konfucija” koja su upisana na UNESCO -ov popis mjesta svjetske ba?tine u Aziji 1994. god. [2] kao ?kompleks spomenika koji je zadr?ao veliku umjenti?ku i povijesnu vrijednost zahvaljuju?i ?tovanju i kontinuiranoj podr?ci kineskih careva vi?e od 2.000 godina”.

Upravna podjela [ uredi | uredi kod ]

Shandong je podijeljen na 17 prefektura:

Zemljovid # Naziv Upravno sjedi?te Kinesko pismo
Pinyin
Povr?ina (km 2 ) Stanovni?tvo ( 2010. )
? Podpokrajinski gradovi ?
1. Jinan Shizhong (distrikt) ?南市
J?nan Shi
8.177 6.814.000
2. Qingdao Shinan (distrikt) ??市
Q?ngd?o Shi
11.026 8.715.100
? Gradske prefekture ?
3. Binzhou Bincheng (distrikt) ?州市
B?nzh?u Shi
9.447 3.748.500
4. Dezhou Decheng (distrikt) 德州市
Dezh?u Shi
10.356 5.568.200
5. Dongying Dongying (distrikt) ??市
D?ngying Shi
7.923 2.035.300
6. Heze Mudan (distrikt) ??市
Heze Shi
12.238 8.287.800
7. Jining Shizhong (distrikt) ??市
Jining Shi
11.285 8.081.900
8. Laiwu Laicheng (distrikt) ??市
Laiwu Shi
2.246 1.298.500
9. Liaocheng Dongchangfu (distrikt) 聊城市
Liaocheng Shi
8.714 5.789.900
10. Linyi Lanshan (distrikt) ?沂市
Linyi Shi
17.186 10.039.400
11. Rizhao Donggang (distrikt) 日照市
Rizhao Shi
5.310 2.801.100
12. Tai'an Taishan (distrikt) 泰安市
Tai'?n Shi
7.761 5.494.200
13. Weifang Kuiwen (distrikt) ?坊市
Weif?ng Shi
15.829 9.086.200
14. Weihai Huancui (distrikt) 威海市
W?ih?i Shi
5.436 2.804.800
15. Yantai Laishan (distrikt) 烟台市
Y?ntai Shi
13.746 6.968.200
16. Zaozhuang Shizhong (distrikt) ?庄市
Z?ozhu?ng Shi
4.550 3.729.300
17. Zibo Zhangdian (distrikt) 淄博市
Z?bo Shi
5.938 4.530.600

Prefekture Shandonga su podijeljene na 140 okru?nih jedinica (?upanija), i to 49 distrikta, 31 gradskih okruga i 60 okruga. One su nadalje podijeljene na 1.941 op?inu, i to 1.223 grada, 293 naselja, dva etni?ka naselja i 423 poddistrikta.

Gospodarstvo [ uredi | uredi kod ]

Nakon godina nestabilnosti, Shandong je uskrsnuo kao jedna od najnapu?enijih kineskih pokrajina, s 95 793 065 stanovnika prema popisu iz 2010. god., ali i gospodarski najutjecajnijih s bruto doma?im proizvodom od 3,94 bilijuna juana 2010. god. God. 2012. BDP je iznosio skoro 5 bilijuna renminbija, tj. 803 milijarde $ (?to ju ?ini 3. u Kini po BDP-u), odnosno 52 195 juana (8 392 $) po glavi stanovnika (?to ju ?ini 9. u Kini).

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedni?kog poslu?itelja
Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi Shandong
  1. Mount Taishan . UNESCO . Pristupljeno 11. kolovoza 2011.
  2. Konfucijev hram, groblje i Posjed obitelji Kong u Qufu na UNESCO-ovim stranicama ( engl. ) Preuzeto 12. kolovoza 2011.

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]