Russell Alan Hulse
Rođenje	28. studenog 1950. New York , SAD
Dr?avljanstvo	Amerikanac
Polje	Fizika , astronomija
Institucija	Sveu?ili?te Texas u Dallasu , Sveu?ili?te Princeton , Nacionalni radio astronomski opservatorij NRAO
Alma mater	Massachusettsko sveu?ili?te u Amherstu
Akademski mentor	J. H. Taylor
Poznat po	Pulsari
Istaknute nagrade	Nobelova nagrada za fiziku (1993.)
Portal o ?ivotopisima

Russell Alan Hulse ( New York , 28. studenog 1950.), ameri?ki astrofizi?ar . Doktorirao (1975.) na Massachusettskom sveu?ili?tu u Amherstu. Profesor na Sveu?ili?tu u Princetonu i Sveu?ili?tu Texas u Dallasu (od 2004.). Bavi se fizikom plazme i kontroliranom nuklearnom fuzijom . S pomo?u velikoga radioteleskopa Arecibo u Portoriku otkrio je desetke pulsara . Godine 1974. u suradnji s J. H. Taylorom otkrio prvi pulsar u dvojnom sustavu zvijezda (PSR 1913+16) promatranje kojega je unaprijedilo op?u teoriju relativnosti i omogu?ilo istra?ivanje gravitacijskih valova . Za to je otkri?e, s Taylorom, dobio Nobelovu nagradu za fiziku 1993. ^[1]

Pulsari [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Pulsar

Pulsar ( eng ., skra?eno od puls[ating] [st]ar : pulsiraju?a zvijezda) je vrsta neutronske zvijezde , sna?noga magnetskoga polja (oko 10 ⁸ T ) i brze vrtnje , nazvane po strogo pravilnoj periodi?noj emisiji impulsa elektromagnetskih valova . Zra?enje pulsara sti?e do Zemlje na mahove (u pulsevima) jer magnetski polovi zvijezde nisu na istome mjestu na kojem se nalaze polovi vrtnje pa je Zemlja obasjana samo u jednom dijelu perioda vrtnje. Prvi pulsar, PSR B1919+21, kojemu je period rotacije 1,3373 sekunde , a udaljen je od Zemlje 2 283 svjetlosne godine , otkrili su 1967. J. B. Burnell i A. Hewish . Poznato ih je vi?e tisu?a. Najbr?i je pulsar PSR J1748-2446ad (period rotacije 0,00139595 sekunde, udaljen od Zemlje 18 000 svjetlosnih godina), najbli?i je PSR J0108-1431 (period rotacije 0,808 sekunde, udaljen od Zemlje 424 svjetlosne godine), a oko pulsara PSR B1257+12 (udaljenoga 1 000 svjetlosnih godina, s periodom rotacije 0,006219 sekunde) otkrivena su 3 planeta . Ve?ina pulsara emitira radiovalove , manji broj valove ve?ih energija , te rendgensko i gama-zra?enje . Starenjem pulsari gube energiju, vrtnja im se usporava za pribli?no milijunti dio sekunde godi?nje, magnetsko polje slabi i nakon 10 do 100 milijuna godina postaju te?ko zamjetljive neutronske zvijezde. Najpoznatiji pulsar PSR B0531+21, s periodom vrtnje od 33 milisekunde, ostatak je eksplozije supernove iz 1054., nalazi se u maglici Rakovici , udaljen od Zemlje 6 500 svjetlosnih godina, a zra?i u svim valnim duljinama oko 75 000 puta vi?e energije nego Sunce . Nama pulsar, zbog vrtnje i uskog snopa radiovalova, izgleda kao svemirski svjetionik , kao da pulsira. Astronomi koji su otkrili prvi pulsar mislili su da su otkrili prvi signal izvanzemaljske civilizacije.

Neutronske zvijezde [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Neutronska zvijezda

Neutronske zvijezde su zvijezde promjera pribli?no 12  kilometara , gusto?e usporedive s gusto?om atomskih jezgara , razvojna faza zvijezda velike mase nakon ?to su potro?ile svoje nuklearno gorivo i eksplodirale kao  supernove . Iako zvijezde u eksploziji velik dio svoje mase odbace u svemir , preostale jezgre jo? su uvijek masivnije od Sunca (naj?e??e između 1,38 i 2,1 Sun?eve mase; pri ve?oj masi uru?avanjem preostale jezgre nastale bi crne rupe, a pri manjoj masi  bijeli patuljci ). Kada se jezgre zvijezda sa?mu do promjera od pribli?no 12 km nastaju neutronske zvijezde. Gravitacijsko se uru?avanje zaustavlja tek kada odbojne sile među ?esticama tvari postanu dovoljno sna?ne da se odupru daljnjemu sa?imanju, tj. kada se protoni i elektroni stope u neutrone . U sredi?tu neutronskih zvijezda tlak je toliko velik da je tvar promijenjena, a jezgre su atoma ogoljene. Pretpostavlja se da najve?i dio unutra?njosti neutronskih zvijezda ispunjava suprafluidna (suprafluidnost) neutronska tvar. Neutronske se zvijezde ?esto u po?etku vrte velikom brzinom , ali se s vremenom, kako gube energiju , usporavaju. Prve neutronske zvijezde otkrivene su kao  pulsari .

Teorijski model neutronske zvijezde osmislili su  W. Baade i  F. Zwicky 1934., britanska astrofizi?arka J. B. Burnell i A. Hewish otkrili su 1967. prvi pulsar, ameri?ki astrofizi?ar J. H. Taylor i ameri?ki fizi?ar R. A. Hulse otkrili su dvojni sustav neutronskih zvijezda PSR B1913+16, od kojih je samo jedna bila pulsar, a talijanska astronomkinja Marta Burgay prva je 2004. otkrila zvjezdani sustav dvaju pulsara.

Izvori [ uredi | uredi kod ]