Potpuna pomr?ina Mjeseca snimljena 9. studenog 2003.
Pomr?ina Mjeseca
nastaje ulaskom Mjeseca u Zemljinu sjenu, vidi se s cijele Zemljine no?ne polutke, pritom je Mjesec obasjan zagasitocrvenom svjetlo??u koja se raspr?ila prolaze?i kroz
Zemljinu atmosferu
. Pomr?ina Mjeseca nastaje kada je Mjesec pun, a
sto?ac
Zemljine sjene udaljen je najvi?e 11° od jednoga
Mjese?evog ?vora
. Kako Zemljina sjena tim podru?jem prolazi svakih 21 do 22 dana, a
u?tap
se ponavlja svakih 29.53 dana, u jednoj godini mogu biti najvi?e 3 pomr?ine Mjeseca, a nekih se godina ne dogodi ni jedna. Povr?ina Zemljine sjene nekoliko je puta ve?a od povr?ine Mjeseca, pa Mjesec mo?e kroz sjenu prolaziti do 1 sat 47 minuta.
Zbroj pomr?ina Mjeseca i Sunca u godini ne mo?e biti ve?i od 7, a manji od 2. Naj?e??e se zbivaju po dvije pomr?ine Sunca i Mjeseca, a najvi?e se mogu dogoditi tri Mjese?eve i ?etiri Sun?eve, ili dvije Mjese?eve i pet Sun?evih. Budu?i da se pomr?ina Mjeseca vidi s cijele tamne Zemljine polulopte, a pomr?ina Sunca samo s uskoga pojasa, ?ini se da se pomr?ina Mjeseca zbiva ?e??e od pomr?ine Sunca, iako je obrnuto. Pomr?ine se zbivaju gotovo u istom redoslijedu nakon 18
kalendarskih godina
i 11 i 1/3 dana, ili 10 i 1/3 dana ako razdoblje obuhva?a 5
prijestupnih godina
, odnosno 12 i 1/3 dana ako obuhva?a samo 3 prijestupne godine, ?to se mo?e dogoditi na prijelazu stolje?a (
Sarosov period
).
[1]
Potpunom pomr?inom Mjeseca
nazivamo pojavu kada cijeli Mjesec uđe u Zemljinu sjenu. Pojava kada samo dio Mjese?evog diska uđe u Zemljinu sjenu naziva se
djelomi?na pomr?ina
. Ako Mjesec prolazi samo kroz Zemljinu polusjenu, govorimo o
pomr?ini u polusjeni
. Za vrijeme potpune pomr?ine Mjesec nikad ne pada u potpuni mrak, nego poprima jednu crveno-smeđu nijansu. Ova je pojava posljedica loma
svjetlosti
(
refrakcije
) u Zemljinoj
atmosferi
koja najvi?e raspr?uje plavu svjetlost (zbog ?ega je nebo danju plavo), a najmanje crvenu. Crvena svjetlost koja se ne raspr?i potpuno u
Zemljinoj atmosferi
nastavlja (nakon loma) svoj put prema Mjesecu i ?ini ga crvenim. Ponekad se, kad je Mjesec u vrijeme pomr?ine blizu
obzora
, mo?e dogoditi da se istovremeno nad obzorom vide i Sunce i Mjesec, ?to se ?ini nemogu?im s obzirom na to da bi se Zemlja trebala nalaziti to?no između ova dva tijela. I ova je pojava posljedica loma svjetlosti u Zemljinoj atmosferi. Sva tri tijela zaista se nalaze na istom pravcu, no zbog loma svjetlosti, prividni polo?aji Sunca i Mjeseca su promijenjeni u odnosu na njihove stvarne polo?aje. Da kojim slu?ajem Zemlja nema atmosfere, oba bi tijela u tom trenutku bila ispod sjene.
Niz slika pomr?ine Mjeseca.
Pomr?ina Mjeseca snimljena 21. prosinca 2010.
Pomr?ina
ili
eklipsa
(
gr.
?κλειψι?,
ekleipsis
- izostavljanje, izostajanje) je
pojava
pri kojoj jedno
nebesko tijelo
tijelo u potpunosti ili ve?im dijelom zaklanja drugo ili ulazak jednoga nebeskog tijela u sjenu drugoga. Pomr?ina Sunca ili Mjeseca nastaje kada se oni nalaze u blizini jednoga
?vora Mjese?eve staze
oko
Zemlje
(staza
Mjeseca
nagnuta je prema
ekliptici
za 5
°
9').
Pomr?ina Sunca
nastaje kada se
Mjesec
isprije?i između
Sunca
i
Zemlje
, pa djelomi?no ili potpuno zakloni Sunce. Mjesec je tada u fazi
mlađaka
, a Sunce se mo?e nalaziti do 16,5° s jedne ili druge strane uzlaznog ili silaznoga
Mjese?eva ?vora
. Luk od 33° pokraj ?vora Sunce prolazi za 34 dana, a Mjesec tada mo?e dva puta do?i u fazu mlađaka (svakih 29.53
dana
). U jednoj
godini
moraju biti barem dvije pomr?ine Sunca, a najvi?e ih mo?e biti pet, ako se prva dogodi po?etkom sije?nja, a peta krajem prosinca. Linija ?vorova zakre?e se retrogradno za 19,3° godi?nje, pa Sunce kroz isti ?vor prolazi nakon 346.62 dana (
eklipsna
ili
drakonisti?ka godina
).
Pomr?ina Sunca mo?e biti
potpuna
(totalna),
prstenasta
(anularna),
djelomi?na
(parcijalna) i
hibridna
(kada se u sredi?njoj fazi pomr?ine zapa?a kao potpuna, a izvan sredi?nje faze kao prstenasta). Razli?ite vrste pomr?ina nastaju jer je staza Mjeseca
elipti?na
. Kada je Mjesec udaljeniji, ne zaklanja cijeli Sun?ev disk i zapa?a se prstenasta pomr?ina, a kada je Mjesec bli?e, mo?e potpuno zakloniti Sunce i nastupa potpuna pomr?ina. Pomr?ina Sunca opa?a se s malenoga dijela Zemlje. Zbog okretanja Zemlje, Mjese?eva sjena prelazi po Zemljinoj povr?ini od zapada prema istoku, pa se potpuna pomr?ina vidi s uskoga pojasa (
zone totaliteta
). Sjena nije ?ira od 270
kilometara
i putuje brzinom od 1
km/s
, pa potpuna pomr?ina u nekoj to?ki Zemlje traje najvi?e 3
minute
31
sekundi
. Pri potpunoj pomr?ini zbivaju se ?etiri dodira: rub Mjeseca nailazi na rub Sunca, napreduju?i rub Mjeseca sti?e do suprotnoga Sun?eva ruba, zalazni Mjese?ev rub doti?e po?etni rub Sunca, Mjesec napu?ta Sunce; od prvoga do ?etvrtoga dodira mogu pro?i do 3
sata
. Potpuna pomr?ina Sunca na nekome mjestu Zemljine povr?ine javlja se u prosjeku svakih 400 godina. Posljednja potpuna pomr?ina Sunca, vidljiva iz
Hrvatske
, zbila se 15. velja?e 1961., a sljede?i ?e se put zbiti 3. rujna 2081.
Pomr?ine ostalih nebeskih tijela
[
uredi
|
uredi kod
]
Merkur
i
Venera
prelaze preko Sun?eva kruga (
tranzit
), a Mjesec i planeti zaklanjaju pozadinske zvijezde (
okultacija
). Pomr?ine
Jupiterovih satelita
slu?ile su
pomorcima
u doba kada
mehani?ki satovi
nisu bili dovoljno pouzdani za određivanje to?noga
vremena
koje je bilo potrebno za izra?un
zemljopisne du?ine
. Pomr?ina
zvijezda
događa se u sustavima
dvojnih zvijezda
?to se na Zemlji zapa?a kao
periodi?na
promjena sjaja. Zvijezdu mogu dijelom pomra?iti i
ekstrasolarni planeti
, a to se preciznim mjerenjem intenziteta
svjetlosti
zvijezda mo?e zabilje?iti; npr. pratilac zvijezde HD 209 458, udaljene 150
godina svjetlosti
,
planet
je 1.32 puta ve?ega polumjera od
Jupiterova
, a zamra?uje zvijezdu za 1,5% svakih 3.5246 dana.
Pomr?ine se istra?uju radi spoznaje o
masi
,
obujmu
, međusobnoj udaljenosti,
inklinacijama
i
atmosferama
tijela koja se pomra?uju.
Pomr?ine Sunca i Mjeseca
[
uredi
|
uredi kod
]
Uzajamni polo?aji Sunca, Mjeseca i Zemlje dovode do
pomr?ine Sunca
i
Mjeseca
. Potpune pomr?ine se koriste u kozmi?koj geodeziji za vezivanje kontinentalnih trigonometrijskih mre?a, koje poma?u u stvaranju jedinstvenog svjetskog znanstvenog sustava. U istu svrhu se koriste i pojave okultacija
zvijezda
(kad Mjesec tokom svojeg kretanja sakrije neke zvijezde). Privla?na sila Mjeseca, a u manjoj mjeri i Sunca (
lunisolarni utjecaj
), uzrokuje na Zemlji
plimu
i
oseku
mora
i
jezera
, kao i "disanje" Zemljine kore ?to je 3 puta slabije od plime i oseke. Utjecaj mjeseca na ljude i druga bi?a je jo? uvijek nerazja?njen, ali je sigurno da se
kukci
orijentiraju pomo?u Mjeseca.
Pomr?ine Mjeseca, a pogotovo pomr?ine Sunca, nalaze se među najdramati?nijim prirodnim pojavama. Pomr?ine Sunca dovode do jakog pada dnevne rasvjete, a vid im je razli?it iz raznih to?aka na Zemlji.
Totalna
ili
potpuna pomr?ina
nastaje samo za promatra?a koji se nalazi unutar Mjese?eve sjene. Tada je Sun?ev krug potpuno zastrt Mjesecom. Pomr?ina je
prstenasta
kada Mjese?eva sjena ne dosti?e do povr?ine Zemlje (kada se promatra? nalazi u smjeru Mjese?eve sjene), ali je vidni kut manji od vidnog kuta Sunca. Promatra? u polusjeni vidjet ?e Sunce samo djelomice prekriveno Mjesecom - to je
djelomi?na pomr?ina
. Za vrijeme pomr?ine, sjena se giba Zemljinom povr?inom od zapada prema istoku. Najprije se zamra?uje zapadni rub Sunca. Totalna pomr?ina traje najvi?e 7 minuta, a promjer sjene na Zemlji ne prema?uje 270 km.
Pomr?ina Mjeseca
nastaje kada Mjesec uđe u Zemljinu sjenu. One se vide samo no?u. Pomr?ine Mjeseca mogu biti potpune i djelomi?ne, a pritom svim promatra?ima izgledaju jednako. U sjenu najprije ulazi isto?ni rub Mjeseca. Potpuna pomr?ina mo?e trajati do 2 sata, jer je Mjesec nekoliko puta manji od presjeka Zemljine sjene (oko 2.7 puta manji, ovisno o udaljenosti).
Pomr?ina Sunca
nastaje u vrijeme
mlađaka
, a
pomr?ina Mjeseca
u vrijeme
u?tapa
. No pomr?ine se ne javljaju svakih mjesec dana. Da bi se pomr?ina dogodila, moraju biti ispunjeni jo? neki uvjeti: Mjesec se mora nalaziti na stazi u blizini uzlaznog ili silaznog ?vora. Da bi do?lo do pomr?ine, mora da se pro?mu prividni
krugovi
Sunca i Mjeseca. Kako i Sunce i Mjesec imaju
kutni promjer
od pribli?no 0.5°, to promatra? sa Zemlje mora vidjeti razmak centara Sunca i Mjeseca pod kutom koji je manji od 0.5°. Da bi do?lo do pomr?ine Sunca, Mjesec mora biti u mijeni mlađaka, a Sunce ne smije biti dalje od 16.5° s bilo koje strane ?vora. Kada se javi mlađak, a Sunce se nalazi unutar podru?ja od 33° simetri?no raspolo?ene oko ?vora, do pomr?ine Sunca mora do?i. Sunce se dnevno giba nebom za ne?to manje od 1° na istok, pa 33° prevali u 34 dana. Zato se, u ovisnosti o tome kako su vremenski raspoređene Mjese?eve mijene, u 34 dana jave jedan ili dva mlađaka, a time i jedna do dvije pomr?ine Sunca. No podru?je pomr?ina nalazi se i oko uzlaznog i oko silaznog ?vora, a jer u svakom ?voru mora do?i bar jednom do pomr?ine, to se u godini dana jave najmanje dvije pomr?ine Sunca. katkada se godi?nje jave ?etiri, a najvi?e pet pomr?ina. Do pete pomr?ine mo?e do?i zato ?to linija ?vorova nije nepomi?na u prostoru. Kad bi linija ?vorova bila nepomi?na, u Sunce bi bila uperena dva puta godi?nje, i to u razmaku od to?no pola godine; u tom bi se slu?aju mogle pojaviti najvi?e 4 pomr?ine Sunca godi?nje. No kako se linija ?vorova zakre?e 19.3° na godinu, i to u smjeru nasuprot godi?njem gibanju Sunca, Sunce ?e kroz isti ?vor pro?i prije isteka cijele godine, nakon 346.62 dana. To je
eklipsna
ili
drakonisti?ka godina
.
Tropska godina
je od nje dulja za oko 19 dana. Pet pomr?ina Sunca ?e se dogoditi samo ako prva pomr?ina stigne neposredno po?etkom sije?nja, druga odmah u sljede?em mlađaku, tre?a i ?etvrta pomr?ina prije sredine godine, u lipnju, i peta 12 sinodi?kih mjeseci (354 dana) poslije prve. Sljede?a pomr?ina mo?e se dogoditi dok je Sunce u blizini istog ?vora, ali - idu?a godina ve? je zapo?ela (354 d + 29.5 d > 365 d)!
Pomr?ina Mjeseca nastaje onda kada Mjesec uđe u Zemljinu sjenu. Na srednjoj daljini Mjeseca kutni promjer sjene iznosi 42’. Prividni polumjer Mjeseca je 15’. Da bi do?lo do pomr?ine, moraju se centri Mjeseca i Zemljine sjene na?i na udaljenosti manjoj od 57’. U tom slu?aju nema paralakse, prolaz kroz sjenu ne?e ovisiti o stajali?tu promatra?a na Zemlji - Mjesec mora u?i u sjenu. Pomr?ina ?e sigurno nastati kada je Mjesec pun, a Zemljina se sjena nalazi u podru?ju od 11° prije i poslije ?vora. Brzina kojom se Zemljina sjena pomi?e jednaka je brzini kojom se Sunce prividno giba nebom. Zna?i da ?e Zemljina sjena boraviti u pomr?inskom podru?ju 21 - 22 dana. Jasno je da se u vremenskom razdoblju od 22 dana ne mora pojaviti u?tap. U?tap se ponavlja svakih 29.5 dana. Ako se u?tap i pojavi, dolazi samo do jedne pomr?ine, jer za drugu nema vi?e vremena. Podru?je oko ?vora Mjese?eve staze u kojoj se javljaju pomr?ine Mjeseca manja je od podru?ja u kojem se javljaju pomr?ine Sunca.
Neke godine mogu pro?i bez ijedne pomr?ine Mjeseca, a nekih godina mo?e ih biti ?ak tri. Tada se prva
pomr?ina
javlja odmah po?etkom godine u blizini jednog ?vora, druga pomr?ina 6 sinodi?kih mjeseci poslije (177 dana) u blizini drugog ?vora, a tre?a 12
sinodi?kih mjeseci
nakon prve pomr?ine, opet u podru?ju prvog ?vora, koji se zbog zakretanja linije ?vorova gibao u susret Zemljinoj sjeni.
Ukupan broj Sun?evih i Mjese?evih pomr?ina godi?nje ne mo?e biti manji od 2, a ve?i od 7
. Najmanje ima 2 pomr?ine, i to obje Sun?eve. Naj?e??e se javljaju 2 Sun?eve i 2 Mjese?eve. Kod najve?eg broja pomr?ina 3 su Mjese?eve, a 4 Sun?eve, ili 2 Mjese?eve i 5 Sun?evih. Ne mogu se javiti 8 pomr?ina. Ako, naime, godina zapo?ne pomr?inom Mjeseca, prva Sun?eva pomr?ina ne mo?e nastati jo? 14.5 dana nakon toga (da bi Mjesec iz u?tapa postao mlađakom), a tada je ve? kasno da se u istoj godini stigne do pete Sun?eve pomr?ine.
Pomr?ine se ponavljaju u istom redoslijedu prili?no to?no nakon 18
kalendarskih godina
i 11,3
dana
(ili 10,3 dana ako razdoblje obuhva?a 5
prijestupnih godina
). Nastajanje pomr?ina ovisi o 3 razdoblja: o razdoblju u kojemu se izmjenjuju Mjese?eve mijene (sinodi?kom mjesecu S), o razdoblju u kojemu Mjesec prolazi kroz ?vor (nodi?ki ili drakonisti?ki mjesec N) i o razdoblju u kojemu Sunce prolazi kroz dani ?vor Mjese?eve staze (eklipsna ili drakonisti?ka godina D). Slu?ajno se cijeli umno?ci sinodi?kih mjeseci, nodi?kih mjeseci i eklipsnih godina gotovo to?no podudaraju:
- 223 S ? 242 N ? 19 D
- 6585,32 d ? 6585,36 d ? 6585,78 d
- 18 tropskih godina i 11,3 dana jednako je 6585,6 d.
[2]
- ↑
pomr?ina
,
[1]
"Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krle?a, www.enciklopedija.hr, 2014.
- ↑
Vladis Vujnovi?
: "Astronomija", ?kolska knjiga, 1989.