Milan ?ufflay

Izvor: Wikipedija
Milan ?ufflay

Milan ?ufflay
Rođenje 8. studenoga 1879.
Lepoglava
Smrt 19. velja?e 1931.
Zagreb
Narodnost Hrvat
Alma mater Sveu?ili?te u Zagrebu
Poznat po jedan od utemeljitelja albanologije , autor prvoga hrvatskog znanstvenofantasti?nog romana
Istaknute nagrade albansko odli?je "Naim Frasheri d'or"
Portal o ?ivotopisima

Milan ?ufflay ( Lepoglava , 8. studenoga 1879. ? Zagreb , 19. velja?e 1931. ), bio je hrvatski povjesni?ar , prava?ki politi?ar , prevoditelj i knji?evnik . Jedan je od utemeljitelja albanologije te autor prvoga hrvatskog znanstvenofantasti?nog romana .

?ivotopis [ uredi | uredi kod ]

Milan ?ufflay rođen je u Lepoglavi 1879. godine, kao najmlađe dijete u?itelja Augustina ?ufflaya i Franciske rođ. Welle von Vorstern, ugarske Njemice iz Osijeka . Imao je dvije starije sestre Angelu i Zlatu s kojima je cijelog ?ivota bio tijesno povezan. Polazio je zagreba?ku Klasi?nu gimnaziju koju je zavr?io 1897. godine. [1] Povijest je studirao na Zagreba?kome sveu?ili?tu . Postigao je stupanj doktora filozofije 1901. godine na temelju disertacije Hrvatska i zadnja pregnu?a isto?ne imperije pod ?ezlom triju Komnena (1075-1180) . [2] U gimnaziji i na sveu?ili?tu bio je daleko najbolji đak i student, ali nagrada, briljantni prsten, pripala je drugome, ?to ga je veoma pogodilo. Jo? kao sveu?ili?tarac vladao je francuskim , njema?kim , talijanskim , engleskim , svim slavenskim jezicima, također latinskim , starogr?kim i srednjogr?kim a kasnije je svladao novogr?ki , albanski , hebrejski i sanskrt . [3] Profesor Tadija Smi?iklas dr?ao ga je svojim najdarovitijim studentom; bio mu je asistent kod redigiranja Akademijina Codex diplomaticus .

Studirao je u Institutu za austrijsku povijest u Be?u (1902. ? 1903.). [2] Prou?avao je hrvatsku srednjovjekovnu povijest i albansku pro?lost. Postao je i povjesni?ar Balkana , uvjeren da je jedino ispravno pro?lost Hrvata istra?ivati iz balkanske pozicije i tako osobno prekida s uvrije?enim mi?ljenjem hrvatskih povjesni?ara da su Hrvati predstavnici Zapada i u oprjeci spram Balkana. Mađarski povjesni?ar Ljudevit Thalloczy , vide?i u njemu veliki talent kojega valja privu?i u mađarski tabor, dovodi ga u Budimpe?tu gdje za malu pla?u radi u Narodnom muzeju. U Narodnom muzeju u Budimpe?ti bio je kustos (1904. ? 1908.). [2] Ban Levin Rauch ga, mimo prijedloga sveu?ili?noga senata, imenuje izvanrednim sveu?ili?nim profesorom na katedri za pomo?ne povijesne znanosti, u Zagrebu 1908. godine. Godine 1912. izabran je za redovitog profesora. [3] Međutim, kad je za bana do?ao njegov daljnji rođak Nikola Toma?i? , s kojim je bio u trajnim neprijateljskim odnosima, morao je oti?i sa Sveu?ili?ta.

Po?etkom 1915. godine je mobiliziran, makar su sveu?ili?ni profesori bili oslobođeni vojne du?nosti. Otpu?ten je uskoro zbog bolesti i tada pi?e svoje najzna?ajnije radove.

Suđenje [ uredi | uredi kod ]

U novoj dr?avi Kraljevini SHS 1921. godine uhi?en je zbog veleizdaje (?pijuniranja u korist strane dr?ave) i izveden pred sud zajedno s također optu?enim dr. Ivom Pilarom i jo? 14 suoptu?enika. Proces protiv njih bio je od 2. do 25. lipnja 1921. godine. Na sudu je tada rekao, govore?i o dijelu optu?nice da su on i drugi radili na nasilnom odvajanju Hrvatske od Kraljevine SHS, kako Hrvatskoj ne treba oru?ana borba kao u Irskoj , a niti odvajanje nasilnim putem, te kako:

≫Hrvatska ima svoje dr?avno pravo, a Hrvati kao politi?ki narod kateksohen   ↓ 1 imadu svoje naravno pravo, pravo samoodređenja. Prekinu?e veze s biv?om monarkijom dne 29. listopada 1918. temelj je nezavisne dr?ave Hrvatske. Ta dr?ava ne nalazi se u drevnom sklopu... Nema otrgnu?a! Nasuprot se ba? radi o novom sklopu, koji bi imao tek pravno nastati. Tu?iti me dakle, da ja ho?u otrgnuti hrvatsku dr?avu, koja postoji, od kraljevstva SHS, koje pravno ne postoji, pravna je i logi?ka zabluda. (...) Ako je hrvatsko ?uvstvo, ?elja i mi?ljenje o samoodređenju, hrvatskoj dr?avi, vjera u Ententu grijeh, onda sam ja kriv. Ali to ?uvstvo, tu ?elju, tu vjeru imade ?itavi hrvatski narod i izrazio ih je preko svojih zastupnika banske Hrvatske. Vlast, koja me tu?i, mo?e ovdje dobiti proces proti meni, ali jer goni ?itav hrvatski narod, izgubit ?e proces pred licem Evrope... Kao filozofu, kao slobodoumnom Hrvatu meni je li?no svejedno, sjedio ja u malim uzama sudbenog stola ili druge koje kaznione, ili pak da iza?av na tobo?nju slobodu dodjem u veliku tamnicu, u kojoj hvala Bogu, tek privremeno ?ami hrvatski narod.≪ [4]

Tijekom govora sudci su upadicama prekidali ?ufflaya, rekav?i da nitko ne progoni hrvatski narod a ?ufflay je na to odgovorio "Pitajte Radi?a , on je hrvatski narod" zatim je dodao, na upadicu ?to ?e biti ako Radi? umre, "Hrvatski narod emanirat ?e drugog Radi?a" . [5] ?ufflay je, kao prvooptu?eni, osuđen na tri godine i ?est mjeseci dr?avnih uza [6] a presuda je sna?nije odjeknula u inozemstvu nego u Hrvatskoj. Od ostalih suoptu?enika najve?u i najte?u kaznu dobio je Pavao See , 12 godina robije, Rudolf Vidak osuđen je na 4 godine dr?avnih uza, Dragutin Tabor?ak na 3 godine i 4 mjeseca dr?avnih uza, Franjo ?kvorc i Jakob Petri? na 3 godine dr?avnih uza, Josip Drenski ?poljarec na 2 godine i 4 mjeseca dr?avnih uza, Ivan Havelka ka?njen je s 8 mjeseci dr?avnoga zatvora, Gabrijel Kruhak , Florijan ?tromar , Milan Galovi? i Ivan Kova?i? dobili su po 6 mjeseci zatvora, dr. Ivo Pilar osuđen je na 2 mjeseca zatvora uvjetno za godinu dana a ?arlota Vidak , Antun Pavi?i? i Andrija Medar oslobođeni su optu?be zato ?to su sudci ocijenili kako optu?be protiv njih nisu bile dovoljno dokazane. [7] Kolege znanstvenici iz brojnih zemalja poku?ali su mu ishoditi pomilovanje, ali uzalud.

Zatvor i nakon zatvora [ uredi | uredi kod ]

Kaznu je izdr?avao u kaznionici u Srijemskoj Mitrovici . [3] Tijekom izdr?avanja kazne u Zagrebu je operiran i konstatirali su mu tuberkulozu plu?a, emfizem i gre?ku na srcu. [3] Dne 2. listopada 1922. godine, otpu?ten je iz kaznionice nakon ?to je izdr?ao polovicu kazne i nastanjuje se kod sestre Zlate u Gunduli?evoj 25, u Zagrebu. [3] Po izlasku iz zatvora posve?uje se opet znanstvenome radu. U prolje?e 1928. godine, prihvatio je ponudu katedre povijesti Jugoisto?ne Europe na budimpe?tanskom sveu?ili?tu i 1. lipnja iste godine, imenovan je sveu?ili?nim profesorom, no nije otputovao, jer mu je molba za putovnicom odbijena. U jesen 1929. godine na tra?enje albanske vlade i be?ke Akademije znanosti nastavlja djelo Jire?eka i Thalloczyja , priređuje III. svezak arhivske građe Codex Albanicus . Prihvativ?i 1929. godine poziv albanskoga kralja Ahmeda Zogua da posjeti Albaniju, 1930. godine, nakon dugih peripetija i vi?ekratnih intervencija albanske vlade, dobio je putovnicu za Albaniju te je u prosincu doputovao u Albaniju. Sredinom sije?nja 1931. godine istra?ivao je arhivske fondove u Dubrovniku i Kotoru , a krajem sije?nja iste godine bio je dovr?en III. svezak izdanja Codex Albanicus . [3]

Atentat i smrt [ uredi | uredi kod ]

Vrativ?i se iz Albanije primio je i prijete?e pismo, [8] a onda su u?estali napadaji na nj kroz tisak, ?to je bio jasan znak da su ga velikosrpski krugovi odlu?ili likvidirati. Pripadnici re?imske organizacije Mlada Jugoslavija , koja je u?ivala kraljevu za?titu, pri?ekali su ga, 18. velja?e 1931. godine, na pragu ku?e i razbili mu lubanju ?eki?em. Provalili su potom u stan i odnijeli u rukopisu zgotovljen III. svezak Codex albanicus . Umro je 19. velja?e od posljedica zadobivenih ozljeda glave. Policijski agenti Belo?evi? i Zwerger, koji su razbojstvo po?inili, sklonili su se u Beograd i uzaludno je, poslije uspostave Banovine Hrvatske , tra?eno njihovo izru?enje. Godine 1940. , od 10. do 14. lipnja , u ponovljenom suđenju atentatorima Branku Zwergeru, Ljubomiru Belo?evi?u i Stevi Ve?erincu sud je i tad izbjegao dokazati notornu istinu, da su atentat i umorstvo izvr?eni po naredbi ?efa zagreba?ke policije Janka Bedekovi?a , a po narud?bi iz Beograda. [3] Sud je nakon trodnevne rasprave, 21. lipnja 1940. godine proglasio krivima Zwergera i Belo?evi?a a Ve?erinac je oslobođen krivnje. [9] Zwerger je osuđen "na kaznu vje?ne robije" i "na trajan gubitak ?asnih prava" a Belo?evi? na pet godina robije i istodobni gubitak ?asnih prava. [9] Nakon ?to dr?avni tu?itelj nije bio zadovoljan visinom kazni podnio je, 28. lipnja 1940. godine, Dr?avnom odvjetni?tvu priziv i zahtjev za reviziju tra?e?i od Stola sedmorice neka donese novu odluku o visini kazni. Stol sedmorice potvrdio je kaznu za Zwergera a za Belo?evi?a je odr?ao novi proces pred Okru?nim sudom u Zagrebu tijekom prosinca 1940. i sije?nja 1941. godine i za njega donio je, 25. sije?nja 1941. godine, oslobađaju?u presudu. [9] Albert Einstein i Heinrich Mann pozvali su preko Međunarodne lige za prava ?ovjeka svjetsku kulturnu javnost na prosvjed protiv zlo?ina izvr?enoga nad Milanom ?ufflayem. [8] Međutim, politi?ka ubojstva Hrvata u Jugoslaviji su se nastavila.

Iako je bio prista?a Hrvatske stranke prava , pokopan je, 22. velja?e 1931. godine, u odjeljku arkada na Mirogoju , [10] koji pripada Hrvatskoj selja?koj stranci .

Na Pacifiku god. 2255. [ uredi | uredi kod ]

Pokraj znanstvenih djela, napisao je i prvi hrvatski znanstvenofantasti?ni roman, Na Pacifiku god. 2255. , [3] [11] pa se smatra utemeljiteljem hrvatske znanstvenofantasti?ne knji?evnosti. To djelo objavio je 1924. godine pod pseudonimom Eamon O'Leigh a izlazilo je u Obzoru od 23. travnja do 1. kolovoza , u 75 nastavaka. [3] U romanu je predvidio izbijanje Drugoga svjetskog rata , porast temperature na zemlji, uspon feminizma , porast uporabe droge i raznih stimulansa, prijelaz na vegetarijanstvo , bioin?enjering i sl. [11]

Djela [ uredi | uredi kod ]

  • Hrvatska i zadnja pregnu?a isto?ne imperije pod ?ezlom triju Komnena (1075-1180) , Zagreb, 1901.
  • Die Dalmatinische Privaturkunde , Be?, 1904.
  • A ket arbei iker-oklevel , Athenaeum irodalmi es nyomdai r.-t. nyomasa, Budimpe?ta, 1905.
  • Biologie des albanesischen Volksstammes , Munchen, 1916.
  • Die Kirchenzustande im vorturkischen Albanien von Milan v. Sufflay , Budimpe?ta, 1916.
  • Acta et diplomata res Albaniae mediae aetatis illustrantia , (zajedno s Jire?ekom i Thalloczyjem), Be?, 1913.; i drugi svezak 1918. (repr. Drejtoria e pergjithshme e arkivave te shqiperise etc. Sv. 1: Annos 344-1343 tabulamque geographicam continens . Sv. 2: Annos 1344-1406 continens , Tirana, 2002.)
  • Kostadin Bal?i? (1392-1402.): historijski roman u tri dijela , povijesni roman, Tiskara Merkur, Zagreb, 1920. (pod pseudonimom Alba Limi ) [3]
  • Ludwig v. Thalloczy: (1854-1916) , Weidmannsche Buchhandlung, Berlin, 1920.
  • Stadte und Burgen Albaniens hauptsachlich wahrend des Mittelalters , Be?-Leipzig, 1924.
  • Srbi i Arbanasi. (Njihova simbioza u srednjem vijeku.) , Beograd-Ljubljana, 1925. (Knji?evna zajednica Kultura, Sarajevo, 1990.; pon. izd. Azur Journal, Zagreb, 1991.; eng. izd. Serbs and Albanians , na engleski preveli Wayles Browne i? Theresa Alt, Alerion, 2012.)
  • Serbet dhe Shqiptaret , na albanski preveli Zef Fekeci i Karl Gurakuqi, Tirana, 1926.
  • Hrvatska u svijetlu svjetske historije i politike: dvanaest eseja , Tiskara Merkantile (Gj. Jutri?a i drugovi), Zagreb, 1928., (pretiskano, Darko Sagrak , Zagreb, 1999.)
  • Hrvati u sredovje?nom svjetskom viru , 1931.
  • Historija e Shqiptareve te Veriut. Serbet e Shqiptaret , Pri?tina, 1968.
  • Dr. Milan ?ufflay: znanstvenik, borac i mu?enik: povodom 60 godi?njice od atentata 1931-1991 , gl. i odg. ur. Dobroslav Paraga i Ante Parad?ik , Hrvatska stranka prava, Zagreb, 1991.
  • Kostadin Bal?i? , Zajednica Albanaca u Republici Hrvatskoj, Zagreb, 1997.
  • Na Pacifiku god. 2255.: metageneti?ki roman u ?etiri knjige , Prosvjeta, Zagreb, 1998., znanstvenofantasti?ni roman (prvi put uknji?en 1998.)
  • Izabrani eseji, prikazi i ?lanci , Darko Sagrak, Zagreb, 1999.
  • Izabrani eseji, rasprave, prikazi, ?lanci i korespondencija , pripremio za tisak i uredio Darko Sagrak, Zagreb, 2000.
  • Izabrani politi?ki spisi , prir. Dubravko Jel?i? , u ediciji Stolje?a hrvatske knji?evnosti, Zagreb, 2000.
  • Dalmatinsko-hrvatska srednjovjekovna listina. Povijest hrvatskoga notarijata od XI. do XV. stolje?a , Zagreb, 2000., prijevod Die Dalmatinische Privaturkunde iz 1904. Uredio, proslovnom pripomenom popratio i preveo s njema?koga Darko Sagrak. (2. izd. 2007.)

Nagrade i odli?ja [ uredi | uredi kod ]

  • Dobio je najvi?e albansko odli?je "Naim Frasheri d'or", posmrtno, 2002. godine, kada je u Albaniji o njemu odr?an i veliki znanstveni skup, "Shuflaj dhe Shqiptaret". [12] [13]

Spomen [ uredi | uredi kod ]

Bilje?ke [ uredi | uredi kod ]

  1. ↑ 1  Gr?ka rije?, a zna?i - u prvom redu, osobito. [4]

Izvori [ uredi | uredi kod ]

  1. ↑ Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godi?njice Klasi?ne gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 920., ISBN 978-953-95772-0-7
  2. ↑ a b c ?ufflay, Milan , enciklopedija.hr, pristupljeno 3. velja?e 2018.
  3. ↑ a b c d e f g h i j D. J., Ljetopis Milana ?ufflaya , u: Milan ?ufflay. Izabrani politi?ki spisi , prir. Dubravko Jel?i?, Matica hrvatska , Zagreb, 2000., ISBN 953-150-257-9 , str. 26.-29., preuzeto 29. listopada 2011.
  4. ↑ a b Bosiljka Janjatovi? , Politi?ki teror u Hrvatskoj 1918.-1935. , Hrvatski institut za povijest-Dom i svijet, Zagreb, 2002., ISBN 953-6491-71-0 , str. 213.-214.
  5. ↑ Bosiljka Janjatovi?, Politi?ki teror u Hrvatskoj 1918.-1935. , Hrvatski institut za povijest-Dom i svijet, Zagreb, 2002., ISBN 953-6491-71-0 , str. 214.
  6. ↑ Bosiljka Janjatovi?, Politi?ki teror u Hrvatskoj 1918.-1935. , Hrvatski institut za povijest-Dom i svijet, Zagreb, 2002., ISBN 953-6491-71-0 , str. 219.
  7. ↑ Bosiljka Janjatovi?, Politi?ki teror u Hrvatskoj 1918.-1935. , Hrvatski institut za povijest-Dom i svijet, Zagreb, 2002., ISBN 953-6491-71-0 , str. 220.
  8. ↑ a b Jeste li ?uli za prof. dr. Milana ?ufflaya? , hkv.hr, 9. o?ujka 2008., preuzeto 29. listopada 2011.
  9. ↑ a b c Bosiljka Janjatovi?, Politi?ki teror u Hrvatskoj 1918.-1935. , Hrvatski institut za povijest-Dom i svijet, Zagreb, 2002., ISBN 953-6491-71-0 , str. 305.
  10. ↑ Gradska groblja Zagreb - ? , preuzeto 23. listopada 2012.
  11. ↑ a b Nemec, Kre?imir , Prvi hrvatski science-fiction // Croatica , 45/46 (1997.), str. 337.-346., preuzeto 29. listopada 2011.
  12. ↑ ( engl. ) Croatian history: Milan ?ufflay , preuzeto 29. listopada 2011.
  13. ↑ Ana Jerkovi?, Milena Selimi: Zaljubila sam se u ‘O?i’ Ede Popovi?a , Slobodna Dalmacija , 13. travnja 2010., preuzeto 29. listopada 2011.
  14. ↑ Stjepan Zdenko Brezari?, Croatica - Milan ?ufflay   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 3. velja?e 2018. ( Wayback Machine ), HSF novosti , br. 3, 15. lipnja 2017., str. 11., pristupljeno 3. velja?e 2018.
  15. ↑ ( engl. ) Certificate of Merit "Milan ?ufflay" , ambasadat.gov.al, pristupljeno 26. sije?nja 2018.

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Logotip Wikicitata
Logotip Wikicitata
Wikicitati imaju zbirke citata o temi Milan ?ufflay
Dobavljeno iz " https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_?ufflay&oldid=6811649 "