Ida (243 Ida)
|
Asteorid Ida sa svojim
prirodnim satelitom
Dactylom.
|
Otkri?e
|
Otkrio
|
Johann Palisa
|
Datum otkri?a
|
29. rujna
1884.
|
Mjesto otkri?a
|
Be?
|
Kategorija
|
glavni asteroidni pojas
|
Orbitalni elementi
Epoha
31. srpnja 2016. (
JD
2457600.5)
|
Velika poluos
|
2,861
AJ
|
Perihel
|
2,743 AJ
|
Afel
|
2,979 AJ
|
Ekscentricitet
|
0,0411
|
Orbitalni period
|
1679,66
d
4,6
a
|
Inklinacija
|
1,132°
|
Longit. uzl. ?v.
|
324,016°
|
Argument perihela
|
110,961°
|
Srednja anomalija
|
38,707°
|
Prosje?na orbitalna brzina
|
0,2036°/d
|
Fizi?ke osobine
|
Dimenzije
|
59,8 × 25,4 × 18,6 km
km
|
Masa
|
4,2 ± 0,6 ×1016
kg
|
Gusto?a
|
2,6 ± 0,5
g/cm³
|
Gravitacija na povr?ini
|
0,3?1,1 cm/s
|
Period rotacije
|
4,63 h
|
Spektralna klasa
|
asteroid S-tipa
|
Albedo
|
0,2383
|
Prosje?na povr?inska temperatura
|
200
K
|
Ida
(oznake
243 Ida
) je
asteroid
u
asteroidnom pojasu
. Otkrio ga je
Johann Palisa
29. rujna
1884.
u Be?kom opservatoriju i ime je dobio po
nimfi
iz gr?ke mitologije. Kasnija teleskopska opa?anja kategorizirala su Idu kao asteroid tipa S, najbrojniji tip u unutarnjem asteroidnom pojasu. Dne
28. kolovoza
1993.
Idu je posjetila bespilotna
svemirska letjelica
Galileo
, dok je bila na putu za
Jupiter
. To je bio drugi asteroid kojeg je posjetila neka svemirska letjelica i prvi oko kojeg je pronađen prirodni satelit,
Dactyl
. Povr?ina Ide prekrivena je kraterima i uglavnom siva, iako manje varijacije boja ozna?avaju novoformirana ili nepokrivena podru?ja. Osim kratera, vidljive su i druge zna?ajke, kao ?to su ?ljebovi, grebeni i izbo?enja. Ida je prekrivena debelim slojem
regolita
, labavim krhotinama koje zatamnjuju ?vrstu stijenu ispod. Najve?e krhotine veli?ine do 25 cm, nazvani su blokovi izbacivanja, od kojih je nekoliko primije?eno na povr?ini. Ida je jedno od tijela s najgu??im rasporedom kratera dosad istra?enih u Sun?evom sustavu, a udarci su primarni proces oblikovanja njegove povr?ine. Veliki dio povr?ine asteroida nosi ime
Pola regio,
nazvan po Pulskoj zvjezdarnici.