Indiska
jo stat w podpołdnjowej
Aziji
na
indiskem subkontinen?e
. Granicujo z
Pakistanom
na dłujkem wjacorje, z
Chinskeju
a z
Nepalom
na dłujkem zajt?u a z
Banglade?om
na podzajt?u. Indiska jo zw?zkowa republika z 28 zw?zkowymi statami a ze 7 zw?zkowymi teritorijami.
Indiska jo multietniski kraj a z w?cej ako 1,2 miliardow wobydlarjami drugi nejw?t?y stat sw?ta po wobydla?stwje.
W l??e
1947
sta se Indiska njewotwisna wot
Zjadno?onego kralojstwa
, wostanjo pak cłonk
Commonwealtha
.
na podpołnocy jo
Himalaja
p?irodna granica kraja, na podpołdnju wobdawa
Indiski ocean
strony.
W Indiskej se w?cej ako 400 r?cow pow?da. W?t?yna Indi?anow pow?da indoariske r?cy. Wot tych jo
Hindi
nejwa?njej?a. Na podpołdnju Indiskeje se drawidske r?cy pow?da, na p?ikład
Tamil??ina
. 21 r?cow jo oficielnje p?ipoznate.
72% su
Indoariske r?cy
.
25% su
Drawidske r?cy
.
Druge w Indiskej wu?ywane r?cy su
Awstro-aziske r?cy
ka?
Santali
a
Tibeto-burmaske r?cy
ka?
Manipuri
.
Wjedro na subkontinen?e jo pr?dnor?dnje wot de??owego casa (
monsuna
) wotwisne. Won zachopina ko?c maja p?i p?ibrjoze
Kerale
na krotkem wjacorje Indiskeje połkupy a ??gnjo w b?gu p?ichodnego połtera mjaseca do dłujkozajt?nego sm?ra p?ez kraj.
Wosebnje w pragolowych stronach na dłujkem zajt?u a w
Bengalskej
ni?yny mo?o w to? tom casu k ???kim pola?am p?i?, a p?i k?omje
Himalaje
njejsu wotwalenja gory r?dko. Zachopje?k septembra jo podpołnoc p?ewa?nje b?ez de??a, ale trajo dal?ej mjaseca tak dłujko ako se teke mrokawy na podpołdnjowem
Dekkanje
a w Kerali njezminu.
Podzajt?ny p?ibrjog
Andry Prade?a
a
Tamil Nadu
ka? teke podpołdnjowa Kerala do?ywja mjaz oktobrom a decembrom dla dłujkowjacornego monsuna hy??i drugi de??owy cas.
Indiska republika jo rozd??lona do 28 zw?zkowych statow a 7 teritorijow.
Staty a
wotwisne kraje
w
Aziji