Indiska

Z Wikipedije
Republika Indiskeje
wuzwolone gronko:

Satyameva Jayate
Sama w?rnos? dobydnjo

zakładne daty:
m? swojske ???? ???????
Bh?rat Ga?ar?jya
Republic of India
stolica New Delhi
pło? 3 287 590
wobydla?stwo 1.210.193.422 (2011)
gustos? zasedlenja 377
forma kn??a?stwa zw?zkowa republika
głowny reprezentant stata: prezident Ram Nath Kovind
?ef kn??a?stwa: premierminister
Narendra Modi
pjenjeze: indiska rupia
oficielna r?c: hindi , engelska
a 20 drugich r?cow
narodna hymna: Jana Gana Mana
casowa cona: UTC +5:30
znamje za wosobowe awta: IN
internetowa domena: .in
telefonowe p?edwolenje: +91
korta:
Wobźěłaś
p   ?   d   ?   w

Indiska jo stat w podpołdnjowej Aziji na indiskem subkontinen?e . Granicujo z Pakistanom na dłujkem wjacorje, z Chinskeju a z Nepalom na dłujkem zajt?u a z Banglade?om na podzajt?u. Indiska jo zw?zkowa republika z 28 zw?zkowymi statami a ze 7 zw?zkowymi teritorijami.

Indiska jo multietniski kraj a z w?cej ako 1,2 miliardow wobydlarjami drugi nejw?t?y stat sw?ta po wobydla?stwje.

W l??e 1947 sta se Indiska njewotwisna wot Zjadno?onego kralojstwa , wostanjo pak cłonk Commonwealtha .

Geografija [ wob??ła? | ?r?dłowy tekst wob??ła? ]

na podpołnocy jo Himalaja p?irodna granica kraja, na podpołdnju wobdawa Indiski ocean strony.

R?cna situacija w Indiskej [ wob??ła? | ?r?dłowy tekst wob??ła? ]

W Indiskej se w?cej ako 400 r?cow pow?da. W?t?yna Indi?anow pow?da indoariske r?cy. Wot tych jo Hindi nejwa?njej?a. Na podpołdnju Indiskeje se drawidske r?cy pow?da, na p?ikład Tamil??ina . 21 r?cow jo oficielnje p?ipoznate.
72% su Indoariske r?cy .
25% su Drawidske r?cy .

Druge w Indiskej wu?ywane r?cy su Awstro-aziske r?cy ka? Santali a Tibeto-burmaske r?cy ka? Manipuri .

Klima [ wob??ła? | ?r?dłowy tekst wob??ła? ]

Wjedro na subkontinen?e jo pr?dnor?dnje wot de??owego casa ( monsuna ) wotwisne. Won zachopina ko?c maja p?i p?ibrjoze Kerale na krotkem wjacorje Indiskeje połkupy a ??gnjo w b?gu p?ichodnego połtera mjaseca do dłujkozajt?nego sm?ra p?ez kraj.

Wosebnje w pragolowych stronach na dłujkem zajt?u a w Bengalskej ni?yny mo?o w to? tom casu k ???kim pola?am p?i?, a p?i k?omje Himalaje njejsu wotwalenja gory r?dko. Zachopje?k septembra jo podpołnoc p?ewa?nje b?ez de??a, ale trajo dal?ej mjaseca tak dłujko ako se teke mrokawy na podpołdnjowem Dekkanje a w Kerali njezminu.

Podzajt?ny p?ibrjog Andry Prade?a a Tamil Nadu ka? teke podpołdnjowa Kerala do?ywja mjaz oktobrom a decembrom dla dłujkowjacornego monsuna hy??i drugi de??owy cas.

Administratiwne ??lenje [ wob??ła? | ?r?dłowy tekst wob??ła? ]

Indiska republika jo rozd??lona do 28 zw?zkowych statow a 7 teritorijow.

Zw?zkowe staty [ wob??ła? | ?r?dłowy tekst wob??ła? ]

AP Andra Prade?
AR Aruna?al Prade?
AS Asam
BR Bihar
CG ?atisgar
GA Goa
GJ Gud?arat
HP Hima?al Prade?
HR Harjana
JH D?arkand
JK D?amu a Ka?mir
KA Karnataka
KL Kerala
MH Mahara?tra
ML Megalaja
MN Manipur
MP Madja Prade?
MZ Mizoram
NL Nagaland
OR Orisa
PB Pand?ab
RJ Rad?astan
SK Sikkim
TN Tamil Nadu
TR Tripura
UA Utar An?al
UP Utar Prade?
WB Podwjacorna Bengalska

Zw?zkowe teritorije [ wob??ła? | ?r?dłowy tekst wob??ła? ]

AN Andamany a Nikobary
CH ?andigar
DD Daman a Diu
DL Delhi
DN Dadra a Nagar Haveli
LP Lak?adwip
PY Pudu?eri (pjerwjej Pondicherry)

Wotkaz [ wob??ła? | ?r?dłowy tekst wob??ła? ]

  Commons: Indiska  ? Zb?rka wobrazow, widejow a audio-datajow