Gunther Beck von Mannagetta und Lerchenau
Gunther Ritter Beck
Rođenje	( 1856-08-25 ) 25. august 1856. Pressburg, dana?nja Bratislava , Austrougarska
Smrt	23. juni 1931 (1931-06-23) (74 godine) Prag , ?ehoslova?ka
Druga imena	Gunther Beck
Zanimanje	Nau?nik
Godine aktivnosti	1878 - 1931.
Poznat(a) po	Djelima iz floristike i fitosistematike Alpa i Balkana
Zna?ajna djela	Die Vegetationsverhaltnisse der illyrischen Lander begreifend Sudkroatien, die Quarnero-Inseln, Dalmatien, Bosnien und die Hercegovina, Montenegro, Nordalbanien, den Sandzak Novipazar und Serbien (1901.) Flora Bosne, Hercegovine i Novipazarskog Sand?aka (tri toma, 1903?1927.)
Religija	Rimokatolik
Potpis

Gunther Ritter Beck von Mannagetta und Lerchenau (25. august 1856. u Pressburgu, sada?njoj Bratislavi ? 23. juni 1931. u Pragu ) bio je istaknuti austrijski botani?ar , autor prvog i dosad najobuhvatnijeg popisa flore Bosne i Hercegovine i Sand?aka .

?ivot [ uredi | uredi izvor ]

Rođen je 25. augusta 1856 u Bratislavi , ?ehoslova?koj republici , kao sin njema?kih rimokatoli?kih roditelja, oca dr?avnog odvjetnika. Gimnaziju je pohađao u Brnu i Grazu , a maturirao je 1874. u Be?u . Tu je odmah nastavio i prirodnja?ke studije, osobito botani?ke. Ve? u ?estom semestru uradio je doktorsku disertaciju, a 22. februara 1878. bio je promoviran na ?ast doktora filozofije. Odmah po polo?enom doktoratu, u martu 1878. postavljen za volontera u botani?kom dvorskom kabinetu u Be?u, a ve? u novembru iste godine je imenovan za asistenta. Od 1885?1899. bio je na?elnik i kustos botani?kog odjeljenje dvorskog muzeja u Be?u. Njegovo djelovanje kao kustosa bilo je takvo, da je u nekoliko navrata dobio priznanje i sa najvi?eg mjesta. Ve? od maja 1884., kao privatni docent na be?kom univerzitetu, dr?i predavanja, koja su svojom kvalitetom, metodom i programom privukla pa?nju ne samo njegovih slu?atelja, nego i priznatih nau?nih krugova. U 1895. izabran je za vanrednog profesora za sistematsku botaniku na be?kom univerzitetu, a 1899. za redovnog profesora na njema?kom univerzitetu u Pragu , gdje je ostao do 1921, kada je umirovljen.

O njegovom uticaju na razvoj nauke u Bosni i Hercegovini, svjedo?i izvod iz komemoracijskog ?lanka u Glasniku Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, 1931:

“Nije to davno, kada je na?a u?a domovina Bosna i Hercegovina bila u stranom nau?nom svijetu gotovo potpuno nepoznata zemlja. Pomanjkanje dobrih komunikacija i labava javna bezbjeđnost su dva glavna razloga, koji su onemogu?avali dolazak stranih nau?nih radnika u egzaktnu nauku bili od va?nosti, nego su obi?no bili namijenjeni ?iroj ?itala?koj publici kao ugodna i laka lektira, kojoj je koje?ta dozvoljeno. Poslije okupacije Bosne i Hercegovine (god. 1878) po?ele su se uspostavljati komunikacije, a i javna bezbjeđnost je dovedena na stupanj, gdje je svaki stanovnik ovih krajeva, i strani gost, bio potpuno siguran za svoj ?ivot. Time su uklonjene sve zapreke, koje su ko?ile nau?no ispitibila svrhu ispitivanja ovih krajeva. Sve one vijesti о fauni i flori Bosne i Hercegovine, koje su u to doba dopirale u inostransivo, bile su ne samo vrlo rijetke, nego u ve?ini slu?ajeva tek samo lai?ka opa?anja po kojeg dobronamjernog putopisca. Takovi opisi i skromni izvje?taji nisu za nau?ne krugove i v<mje na?ih krajeva i tada su u pomanjkanju doma?ih po?eli u ve?em broju da dolaze strani nau?enjaci iz raznih dr?ava. ?iroko, jo? neispitano polje rada ovih krajeva privuklo je mnogog inostranog nau?nog radnika iz ljubavi prema nauci sa ?eljom da ?io vi?e pribere znanstvenog materijala, kako bi time upotpunio i obogati nauku.

Među prvim tim inostranim nau?nim radnicima koji posjeti?e na?e krajeve bio pok. Dr. Gunther Beck-Mannagetta, koji je za vrijeme od 1885?1889 poduzeo u na?e krajeve sedam putovanja i tom prilikom prokrstario gotovo sve na?e visove, među kojima nekoje i po vi?e puta. Mi mo?emo sa potpunim pravom kazati, da je vajnjskih saradnika najvi?e u?inio za prou?avanje na?e bosansko-liercegova?ke flore upravo pok. Dr. Beck dav?i pregled kako njezin, tako i oblasti novopazarskog sand?aka i jo? nekih dijelova na?e dr?ave." ^[1]

Nau?ni opus [ uredi | uredi izvor ]

nau?no djelovanje Gunthera Becka von Mannagette je veoma opse?no i plodno; do 1927. napisao i objavio je oko 230 nau?nih radova. Na putovanjima (1885 ?1889 ) kroz bh. krajeve prikupio je građu za djela "Flora ju?ne Bosne", koje je ostalo nedovr?eno, te "Flora Bosne, Hercegovine i oblasti Novoga Pazara", koje je na latinskom jeziku po?ela da izdaje Srpska kraljevska akademija u Beogradu, ali ga je smrt sprije?ila da tu djelo dovr?i i u cijelosti objavi. Neke bilje?ke toga dijela ostale su u botani?kom odjeljenju sarajevskog muzeja, a kustos Karlo Maly obradio je i preostali dio, kako bi ga Srpska Kraljevska Akademija u Beogradu mogla objaviti. Kao redovni profesor njema?kog sveu?ili?ta u Pragu objavio je djelo Kegelalionsvcrhiillnisse der Ilyrischen Lander u kojem se, pored ostalih krajeva, obrađeno i podru?je Bosne i Hercegovine, te je nedvojbeno va?na podloga za sva daljnja prou?avanja flore i vegetacije ovih krajeva.

Profesor Beck-Mannagetta se ve? vrlo rano javlja kao sarađnik nau?nog glasila sarajevskog muzeja "Glasnika Zemaljskog muzeja". Godine 1896 (knj. VIII str. 13) u ?lanku "Plodovi i sjemenje iz sojenice u Rip?u" nau?no je obradio sve plodove i sjemenke koje je nađeno prilikom iskopavanja prehistorijske sojenice bronzanog doba u Rip?u kod Biha?a, i od tada pa sve do 1923. Bio je stalni saradnik Glasnika. Takvi i njegovi radovi su izlzili nastavcima pod naslovom ≫Flora Rosne i Hercegovine i novopazarskog sand?aka≪ U tim radovima obradio je Pteridophyta (GZM XXVIII (1910): 31-336), a od Phanerogama: Gymnospermae, Angiospermae: Monocotvledoneae (GZM XV (1903): 1-48 i 185-230) i od Dicotyledonae: Choripetalae (GZM XVIII (1906): 69-82, 137-150 i 469-496; XIX (1907): 15-30; XXI (1909): 135-166; XXVI (1914): 451-476; XXVIII (1916): 41-168; XXX (1918): 311-316; XXXII (1920): 83-128; XXXIII (1921): 1-18; XXXV (1923): 49-74). Kako je Zemaljski muzej u Sarajevu je tada izvjesno vrijeme (1893?1913) sve va?nije priloge na na?em jeziku prevodio i na njema?ki i objavljivao pod naslovom Wissenschaftliche Mitteilungen aus Bosnien und Herzegovina , to se jedan dio radova Dr. Gunthera Beck-Mannagette nalazi i u njima: Die botanisehe Objekte aus dem Phalbau von Ripa? bei Biha? (1897), Ein botanischer Ausflug auf dem Troglav 1913 m bei Livno (1897) i Flora von Bosnien, der Herzegovina und des Sand?aks Novipazar (1904., 112 strana i 1909 godina 150 strana). Dr. Gunther Beck-Mannagetta bio je vrlo susretljiv i ljubazan u svakoj prilici, о ?emu su svjedo?ili njegovi biv?i u?enici, koji su s njime proveli po nekoliko godina. Dr. Gunther Beck-Mannagetta nije bio sama vrstan saradnik "Glasnika Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine" i priznati nau?nik, nego i neumorni i zaslu?ni istra?iva? flore i vegetacije Jugoslavije .

Glavna nau?na interesovanja Gunthera Beck von Mannagette bili su biogeografija biljaka i flora Alpa i Balkana . Beck je u svojoj monografiji iz 1895. godine revidirao i rod Nepenthes . ^[2]

Glavne publikacije

• Flora von Niederosterreich (1890.?1893.)
• Die Vegetationsverhaltnisse der illyrischen Lander begreifend Sudkroatien, die Quarnero-Inseln, Dalmatien, Bosnien und die Hercegovina, Montenegro, Nordalbanien, den Sandzak Novipazar und Serbien (1901.)
• Hilfsbuch fur Pflanzensammler (1902.)
• Flora Bosne, Hercegovine i Novipazarskog Sandzaka (tri toma, 1903.?1927.)
• Grundriß der Naturgeschichte des Pflanzenreiches , (1908.)
• Doprinosio je i kreiranju djela Die naturlichen Pflanzenfamilien: Orobanchaceae Englera i Prantla .

Napomena [ uredi | uredi izvor ]

Reference [ uredi | uredi izvor ]

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]

• Biografija sa fotografijom u: Jan-Peter Frahm & Jens Eggers, Lexikon deutschsprachiger Bryologen . Books on Demand Gmbh 2001. ISBN 3-8311-0986-9 , ISBN 978-3-8311-0986-9