Sand?ak

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Mapa Sand?aka

Sand?ak ( osmanski : ??????? Sancak , ?zastava, barjak“) je kulturno-historijska regija koja se nalazi u Srbiji i Crnoj Gori , a grani?i sa Bosnom i Hercegovinom , Kosovom i Albanijom . Povr?ina op?ina na ovom podru?ju iznosi 8.686 km 2 [1] [2] sa 390.737 stanovnika koji su ve?inom Bo?njaci . [3] [4]

Geografija [ uredi | uredi izvor ]

Sand?ak se dijeli na srbijanski i crnogorski dio. U sjevernom dijelu Sand?aka prema popisu iz 2011. godine ?ivjelo je 238.787 stanovnika (61,1% od ukupnog broja stanovnika Sand?aka), na povr?ini od 4.504 km 2 (51,8% od ukupne povr?ine) dok je u ju?nom dijelu ?ivjelo 151.950 stanovnika (38,9 %), na povr?ini od 4.188 km 2 (48,2 %). Sjevernom dijelu Sand?aka pripadaju grad Novi Pazar i op?ine Tutin ( Ra?ki okrug ), Nova Varo?, Priboj, Prijepolje i Sjenica ( Zlatiborski okrug ). Kulturno-historijski, Sand?aku pripada i dio teritorije op?ine Kosovska Mitrovica , koja se danas nalazi na Kosovu .

Op?ine i Gradovi u Srbiji i Crnoj Gori na podru?ju Sand?aka prema popisu iz 2011. godine
op?ina ili grad povr?ina [1] [2] stanovnika [3] [4]
grad Novi Pazar 742 km 2 100.410
op?ina Bijelo Polje 924 km 2 46.051
op?ina Prijepolje 827 km 2 37.059
op?ina Berane 717 km 2 33.970
op?ina Tutin 742 km 2 31.155
op?ina Pljevlja 1.346 km 2 30.786
op?ina Priboj 553 km 2 27.133
op?ina Sjenica 1.059 km 2 26.392
op?ina Ro?aje 432 km 2 22.964
op?ina Nova Varo? 581 km 2 16.638
op?ina Plav 486 km 2 13.108
op?ina Andrijevica 283 km 2 5.071
Ukupno 8.691 km 2 390.737

Historija [ uredi | uredi izvor ]

Sand?ak je bio dio Bosanskog ejaleta sve do austrougarske okupacije. Onda do [1912. je ostao dio Osmanskog Carstva dok ga nisu osvojili Srbija i Crna Gora tokom balkanskih ratova . Historijski centar Sand?aka je grad Novi Pazar , koji je osnovao Isa-beg Ishakovi? koji je i osniva? Sarajeva.

Drugi svjetski rat [ uredi | uredi izvor ]

Sand?a?ki region bio je za vrijeme Drugog svjetskog rata pod upravom Zemaljskog antifa?isti?kog vije?a narodnog oslobođenja Sand?aka , koje je osnovano u Pljevljima 20. novembra 1943. Na zasjedanju u Novom Pazaru 29. marta 1945. ZAVNO Sand?aka zaklju?ilo je da se podru?je Sand?aka priklju?i jednim dijelom Crnoj Gori, a dijelom Srbiji, i time raspusti taj organ uprave. Zemaljsko antifa?isti?ko vije?e narodnog oslobođenja Sand?aka poslu?ilo je svrsi rasplamsavanja narodnooslobodila?ke borbe i ?irenja narodnooslobodila?kog pokreta, ali nije uspjelo da se afirmi?e u federalnu jedinicu Nove Jugoslavije. Odluka o podjeli Sand?aka donijeta od Predsjedni?tva AVNOJ-a bez konsultovanja naroda, [5] suprotno volji dijela politi?kog rukovodstva ove oblasti, [5] utjecala je da jedan dio vode?ih ljudi Sand?aka ne u?estvuje u njenoj primjeni. [5] Za dio manjine radilo se o ≫politi?koj gre?ci≪. [5] Sreten Vukosavljevi?, [5] predsjednik i Mirko ?ukovi?, tre?i potpredsjednik ZAVNO Sand?aka, odbili su da prisustvuju poslijednjem zasjedanju ZAVNO Sand?aka. [5] Oni nisu ni potpisali odluku od 29. marta 1945., ve? su to uradili prvi potpredsjednik Murat ?evarovi? i drugi potpredsjednik Du?an Ivkovi?. [5]

Autonomija [ uredi | uredi izvor ]

Na referendumu koji je organizovan od strane bo?nja?kih predstavnika 1991, a na kojem je u?estvovalo 69% glasa?a, 98% su glasali za autonomiju . A?uriranje bira?kih spiskova je bilo neadekvatno i protuzakonito. [ nedostaje referenca ]

Stanovni?tvo [ uredi | uredi izvor ]

Bo?njaci ?ine apsolutnu ve?inu u op?inama Tutin, Sjenica, Ro?aje, Petnjica, Gusinje, Plav i u gradu Novom Pazaru, a relativnu u op?ini Bijelo Polje. U op?inama Prijepolje, Priboj, Nova Varo?, Berane, Plevlja i Andrijevica su Srbi apsolutna ve?ina. Op?ine Bijelo Polje, Berane i Pljevlja imaju crnogorsku ve?inu u kojima ?ive ukupno 25.140 Crnogoraca, 88,76 % svih sand?a?kih Crnogoraca. U op?inama Ro?aje, Plav i Gusinje postoje dvije znatne albanske manjine sa ukupno 3.633 stanovnika (89,44 % svih sand?a?kih Albanaca).

Sastav stanovni?tva ? regija Sand?ak
2011. [3] [4] 1991. [6] 1981. [7]
Osoba 390 737 (100,0%) 440 640 (100,0%) 435 483 (100,0%)
Bo?njaci 213 086 (54,53%) 228 463 (51,85%) 1 202 678 (46,54%) 1
Srbi 132 335 (33,87%) 113 511 (25,76%) 106 005 (24,34%)
Crnogorci 28 323 (7,249%) 84 800 (19,24%) 108 486 (24,91%)
Ostali 12 931 (3,309%) 8 445 (1,917%) 12 645 (2,904%)
Albanci 4 062 (1,040%) 5 421 (1,230%) 5 669 (1,302%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas ozna?ava kao modalitet Bo?njaci .

Etni?ke mape [ uredi | uredi izvor ]

Također pogledajte [ uredi | uredi izvor ]

Reference [ uredi | uredi izvor ]

  1. ^ a b РЕПУБЛИКАСРБИ?А - Републички завод за статистику. ОПШТИНЕ У СРБИ?И 2008 . Beograd, 2008.
  2. ^ a b Crna Gora - Zavod za statistiku. Predlog statisti?kih regiona Crne Gore u skladu sa nuts klasifikacijom . Podgorica, 2010.
  3. ^ a b c "Zvani?ni rezultati popisa na slu?benoj stranici Republi?kog zavoda za statistiku Srbije" . Arhivirano s originala , 4. 3. 2022 . Pristupljeno 25. 3. 2016 .
  4. ^ a b c Zvani?ni rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore
  5. ^ a b c d e f g Petranovi?, Branko; Ze?evi?, Mom?ilo. Jugoslovenski federalizam : ideje i stvarnost : tematska zbirka dokumenata , T. 2 : 1943?1986, Prosveta, Beograd, 1987, str. 167, ISBN 86-07-00187-6
  6. ^ Nacionalni sastav stanovni?tva SFR Jugoslavije 1991.
  7. ^ "Nacionalni sastav stanovni?tva SFR Jugoslavije 1981" (PDF) . stat.gov.rs . Pristupljeno 11. 3. 2016 .

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]