Bruxelles
(
francuski
:
Bruxelles
;
nizozemski
:
Brussel
;
engleski
:
Brussels
; u prakti?noj upotrebi koristi se i
Brisel
) jest
glavni grad
Belgije
i jedan od administrativnih centara
Evropske unije
.
Podru?je metropole ima 1,8 miliona stanovnika,
[1]
i tako je Bruxelles najmnogoljudniji grad u Belgiji. Jo? od zavr?etka
Drugog svjetskog rata
Bruxelles je centar međunarodne politike. U njemu se nalazi upravno sredi?te
Evropske unije
. Na nacionalnom nivou Bruxelles je glavni grad
francuske
zajednice u Belgiji, te
flamanske
zajednice i regije, kao i
regije glavnog grada
. Na međunarodnom nivou, grad je jedno od sjedi?ta Evropske unije i nekih njenih institucija, kao i
NATO
-a, Zapadnoevropske unije i drugih međunarodnih organizacija.
Simbol grada i poznata turisti?ka atrakcija je bronzana fontana
Manneken Pis
. Arhitektura grada je raznovrsna, i prote?e se kroz periode od srednjovjekovne "Grand Place", do postmodernih zgrada EU institucija.
Grad Brisel se nalazi u centralnom dijelu Belgije, između
Flandrije
i visoravni Brabanta, na nadmorskoj visini između 15 i 100 m. Bruxelles grani?i sa Valonoskim i Flamanskm regionima, okru?en je dolinom rijeke Sene i udaljen je oko 97 km od Sjevernog mora. Rijeka proti?e kroz grad od jugozapada ka sjeveroistoku, ali je preko nje izgrađeno mnogo objekata u 19. i 20. vijeku, pa se danas ne vidi. U Briselu postoji 19 op?tina. Okru?en je ?irokim bulevarima i izgrađen na mjestu starih gradskih zidina. Podijeljen je na dva segmenta: Donji grad i Gornji grad. Donji grad se zasniva na dolini rijeke Sene i glavni je centar poslovanja i industrije, a uklju?uje i historijsko naslijeđe grada. Gornji grad uklju?uje uglavnom stambene zgrade, zgrade parlamenta, Kraljevsku pala?u i urede ministarstava.
[2]
Klima u Briselu je vla?na, umjerena i primorska. Najtopliji mjeseci su juli i august sa prosjekom od 17,5 odnosno 17,3 °C. Najhladniji je januar sa 2,2 °C. Prosje?na godi?nja temperatura iznosi 9,9 °C. Zbog blizine obale, Brisel ima blagu klimu koja rezultira sivim nebom i ki?nim vremenom.
[3]
Obalna podru?ja u blizini Brisela uti?u na klimu tog podru?ja slanjem morske vazdu?ne mase iz Atlantskog okeana. Obli?nje mo?vare pru?aju primorsku, umjerenu klimu. U prosjeku (na osnovu mjerenja u posljednjih 100 godina) ima oko 200 ki?nih dana godi?nje. Snijeg je rijedak, obi?no jednom ili dva puta godi?nje.
Klimatski podaci za Bruxells
|
---|
| Jan
| Feb
| Mar
| Apr
| Maj
| Jun
| Jul
| Aug
| Sep
| Okt
| Nov
| Dec
| | |
---|
Prosje?na temperatura (°C)
| 3,7
| 4,2
| 7,1
| 10,4
| 13,9
| 16,7
| 18,7
| 18,4
| 15,2
| 11,3
| 7,2
| 4,3
| Ø
| 10,9
|
---|
Najvi?a prosje?na temperatura (°C)
| 6,1
| 7,1
| 10,9
| 15,0
| 18,4
| 21,2
| 23,2
| 23,0
| 19,5
| 14,9
| 9,9
| 6,6
| Ø
| 14,7
|
---|
Najni?a prosje?na temperatura (°C)
| 1,4
| 1,5
| 3,5
| 6,0
| 9,2
| 12,0
| 14,1
| 13,9
| 11,3
| 8,1
| 4,6
| 2,1
| Ø
| 7,3
|
---|
Padavine (mm)
| 77,5
| 65,1
| 59,3
| 46,7
| 59,7
| 70,8
| 76,9
| 86,5
| 65,3
| 67,8
| 76,2
| 87,4
| Σ
| 839,2
|
---|
Broj ki?nih dana
| 18,9
| 16,9
| 15,7
| 13,1
| 14,7
| 14,1
| 14,3
| 14,3
| 14,1
| 16,1
| 18,3
| 19,4
| Σ
| 189,9
|
---|
Prosje?na vla?nost zraka (%)
| 84,1
| 80,6
| 74,8
| 69,2
| 70,2
| 71,3
| 71,5
| 72,4
| 76,8
| 81,5
| 85,1
| 86,6
| Ø
| 77
|
---|
Broj sun?anih sati (h/danu)
| 59,1
| 72,9
| 125,8
| 171,3
| 198,3
| 199,3
| 203,2
| 192,4
| 154,4
| 112,6
| 65,8
| 48,6
| Ø
| 133,6
|
---|
Temperatura u °C ? padavine u mm
| Dijagram:
|
---|
Temperatura
| | | | | | | | | | | | | | | jan
| feb
| mar
| apr
| maj
| jun
| jul
| aug
| sep
| okt
| nov
| dec
|
| Padavine
| | | | | | | | | | | | | | | jan
| feb
| mar
| apr
| maj
| jun
| jul
| aug
| sep
| okt
| nov
| dec
|
|
|
Izvor:
RMI
[4]
[5]
|
Veliki trg je sredi?nji
trg
u Bruxellesu, okru?en esnafskim građevinama koje ga okru?uju, od kojih su najpoznatije Kraljevska ku?a ("Pekarski dom") i Gradska vije?nica. Trg je najpoznatija turisti?ka destinacija i najve?a znamenitost u gradu, pored
Atomiuma
i fontane
Manneken Pis
. Prote?e se na 68 × 110 metara (1.800 m
2
) i od 1998. upisan je na
UNESCO
-ovu listu mjesta
svjetske ba?tine
.
[7]
Primjer je homogenog spoja javnih i privatnih građevina s kraja 17. stolje?a koje pokazuju veliki stepen dru?tvenog, politi?kog i kulturnog ?ivota ovog velikog trgova?kog sredi?ta izraslog iz u?asnog bombardiranja koje su izvr?ile trupe Luja XIV 1695. godine. Grad je tada uni?ten za tri dana, ali je obnova urađena u kratkom roku.
Glavni gradovi evropskih dr?ava i teritorija
|
---|
Gradovi su napisani
podebljano
. Zavisne teritorije napisane su
kurzivno
.
|
Zapadna
|
- Amsterdam
,
Nizozemska
1
- Andorra la Vella
,
Andora
- Bern
,
?vicarska
- Bruxelles
,
Belgija
2
- Douglas
,
Ostrvo Man
(UK)
- Dublin
,
Irska
- London
,
Ujedinjeno Kraljevstvo
- Luxembourg
,
Luksemburg
- Pariz
,
Francuska
- Saint Helier
,
Jersey
(UK)
- Saint Peter Port
,
Guernsey
(UK)
| |
---|
Sjeverna
| |
---|
Srednja
| |
---|
Ju?na
|
- Ankara
,
Turska
3
- Atina
,
Gr?ka
- Beograd
,
Srbija
- Bukure?t
,
Rumunija
- Lisabon
,
Portugal
- Madrid
,
?panija
- Monako
,
Monako
- Nikozija
,
Kipar
4
- Sjeverna Nikozija
,
Sjeverni Kipar
4, 5
- Podgorica
,
Crna Gora
- Pri?tina
,
Kosovo
5
- Rim
,
Italija
- San Marino
,
San Marino
- Sarajevo
,
Bosna i Hercegovina
- Skoplje
,
Sjeverna Makedonija
- Sofija
,
Bugarska
- Tirana
,
Albanija
- Valletta
,
Malta
- Vatikan
,
Vatikan
- Zagreb
,
Hrvatska
|
---|
Isto?na
|
- Baku
,
Azerbejd?an
3
- Ki?injev
,
Moldavija
- Kijev
,
Ukrajina
- Minsk
,
Bjelorusija
- Jerevan
,
Armenija
4
- Vilnius
,
Litvanija
- Moskva
,
Rusija
3
- Tallinn
,
Estonija
- Tbilisi
,
Gruzija
3
- Riga
,
Latvija
- Stepanakert
,
Gorski Karabah
4, 5
- Suhumi
,
Abhazija
3, 5
- Tiraspol
,
Pridnjestrovska Moldavska Republika
5
- Chinvali
,
Ju?na Osetija
3, 5
|
---|
|
Nedovr?eni ?lanak
Bruxelles
koji govori o
gradovima
treba dopuniti.
Dopunite ga
prema
pravilima
Wikipedije.