한국   대만   중국   일본 
Vise?i most ? Википеди?а Пре?и на садржа?

Vise?i most

С Википеди?е, слободне енциклопеди?е
Pogled na most Aka?i u japanskom Kobeu
Most D?ord?a Va?ingtona sa svoja dva nivoa povezuje Njujork sa Bergen okrugom , Nju D?erzi , SAD. Ovo je najve?i vise?i most na svetu, preko koga prelazi 102 miliona vozila godi?nje. [1] [2]

Vise?i most je tip građevinske konstrukcije kod kog kablovi koji vise sa pilona nose njegovu gredu . [3] Prvi moderni primeri ovog tipa mosta su izgrađeni tokom ranih 1800-tih. [4] [5] Jednostavni vise?i mostovi , koji nemaju vertikalne dr?a?e, imaju dugu istoriju u mnogim planinskim podru?jima sveta. [6] [7]

Istorija [ уреди | уреди извор ]

Jednostavni vise?i most

Vise?i mostovi su jedan od najstarijih tipova mostova . Oni su bili građeni jo? od neolita , kori?tenjem biljnih vre?a kao nosa?a gazi?ta mosta . Puno solidnije konstrukcije po?eli su da se izgrađuju Indiji oko 4. veka , tako da su kao nosa?e koristili upletene bambuse , a kasnije gvozdene lance . [3]

Kako su vise?i mostovi omogu?uju ekonomi?no re?enje za problem velikih raspona preko plovnih reka ili na drugim mestima gde je te?ko izraditi pilone zbog duboke vode , o njima se po?elo ponovno razmi?ljati za vreme industrijske revolucije . [3]

Britanski , francuski , ameri?ki i drugi In?enjeri krajem 18 . i po?etkom 19. veka , susreli su se ozbiljnim problemima stabilnosti i ?vrsto?e protiv sila vetra , te?kih tereta, jakih oluja , velikih sne?nih padavina i krda stoke . Najve?e zasluge za re?avanje tih problema ima ameri?ki in?enjer , nema?kog porekla Don Rebling , koji je problem re?io tako da je sa svake strane svojih mostova dodao re?etkastu konstrukciju. Time je proizveo dovoljno ?vrstu strukturu da uspe?no premosti reku Nijagaru , nakon toga i Reku Ohajo u Sinsinatiju i kona?no Isto?nu reku između Bruklinaa i Menhetna u Njujorku u svom remegdelu Bruklinskom mostu . [3]

Tehnika ispredanja kablova koju je izumeo francuski in?enjer Luj Vika (savremenik Reblinga , znatno je unapredila gradnju vise?ih mostova. [3]

Drugi veliki doprinos u razvoju modernih vise?ih mostova bio je keson , koji je omogu?io da se piloni grade na velikim dubinama. To su u po?etku koristili francuski , britanski i ameri?ki in?enjeri, među njima i Washington Roebling, koji je zavr?io o?ev Bruklinski most . [3]

Turisti?ki vise?i most Kapilano nedaleko od Vankuvera

Jedno vreme oko 1930-ih ameri?ki in?enjeri su eksperimentirali sa vrlo uskim ?vrstim kablovima kao nosa?ima grede mosta, umesto re?etkaste konstrukcije , ali nakon ?to se sru?io most Takomskog moreuza 1940 . zbog aerodinami?kih sila (jako se njihao i na malom vetru ) od tog su odustali i vratili se potvrđenim metodama. Kasnije su aerodinami?ki stabilni nosa?i zamenili re?etkaste konstrukcije. [3]

Krajem 1980-ih svega tri vise?a mosta - Golden gejt u San Francisku , Verazano-Narous u Njujorku i Hamberski most pored engleskog Hala imala su raspon ve?i od 1200 metara . [3]

Smatra se da bi moderni legirani ?elici mogli nositi i mnogo ve?e raspone, pa ?ak i da bi vise?i mostovi mogli biti dovoljno ?vrsti da nose teretne vozove , ipak oni su gotovo svi projektirani za automobilski promet. [3]

Mostove od pripremljenih kablova po?eli su da grade nema?ki in?enjeri u Kelnu , Dizerdorlfu i drugim gradovima tokom 1950-ih i 60-ih , i to tako da je samo jedan centralni pilon nosio niza kablova koji nose gredu mosta. [3]

Spisak najdu?ih vise?ih mostova [ уреди | уреди извор ]

Reference [ уреди | уреди извор ]

  1. ^ ?Port Authority of New York and New Jersey - George Washington Bridge” . The Port Authority of New York and New Jersey. Архивирано из оригинала 20. 09. 2013. г . Приступ?ено 13. 09. 2013 .  
  2. ^ Woodruff, Bod; Zak, Lana & Wash, Stephanie (20. 11. 2012). ?GW Bridge Painters: Dangerous Job on Top of the World's Busiest Bridge” . ABC News. Архивирано из оригинала 28. 09. 2013. г . Приступ?ено 13. 09. 2013 .  
  3. ^ а б в г д ? е ж з и ? Suspension bridge (на ?езику: engleski). Encyclopædia Britannica . Приступ?ено 19. 02. 2017 .  
  4. ^ Chakzampa Thangtong Gyalpo ? Architect, Philosopher and Iron Chain Bridge Builder Архивирано 25 ма? 2014 на са?ту Wikiwix|Wikiwix by Manfred Gerner. . Thimphu: Center for Bhutan Studies. 2007. ISBN 978-99936-14-39-5 .  
  5. ^ Lhasa and Its Mysteries by Lawrence Austine Waddell, 1905, p.313
  6. ^ Chisholm, Hugh, ур. (1911). ? Bridges/History 1 ”. Encyclopædia Britannica (на ?езику: енглески). 04 (11 изд.). Cambridge University Press. стр. 533–538; see page 536. ? 8. (c) Suspension Bridges.?A suspension bridge consists of....."  
  7. ^ Morley, Arthur (1912). Theory of structures . Longmans, Green, and Co. стр.  482 -484, 574. ? simple suspension bridge.  
  8. ^ Грешка код цитира?а: Неваже?а ознака <ref> ; нема текста за референце под именом “stru” .
  9. ^ а б в г д ? е ж з и ? Most Important Structures in this Category (на ?езику: engleski). Structurae . Приступ?ено 19. 02. 2017 .  

Reference [ уреди | уреди извор ]

Spolja?nje veze [ уреди | уреди извор ]