Pomjesna crkva

Pomjesna crkva ( ekav. Pomesna crkva ) je zajednica koja ujedinjuje vi?e eparhija jedne ?ire oblasti unutar Pravoslavne crkve .

Teritorija i nacija [ uredi | uredi izvor ]

Pravoslavna crkva je organizovana teritorijalno i to na eparhijskom, pomjesnom i vaseljenskom planu. Crkveno uređenje po?inje od eparhije na ?elu sa episkopom , a osnov crkvene organizacije jeste liturgija kroz koju se eparhije jedne ?ire oblasti ujedinjuju u pomjesni sabor episkopa odnosno u pomjesnu crkvu. Teritorijalna organizacija Crkve nu?no ne prati dr?avne ili administrativne granice niti su pomjesne crkve ekskluzivne ?nacionalne crkve”. Svaka nacija ima pravo i mogu?nost da uđe u Crkvu i sa?uva svoj nacionalni identitet, ali nijedna nacija nema pravo na svoju crkvu koja bi ?nacionalizovala Hrista“. Stapanje vjere sa sekularnim pojmom nacije je jeres poznata kao etnofiletizam (religiozni nacionalizam). Misija Crkve ne mo?e da se funkcionalizuje za ciljeve sekularnog nacionalizma i internacionalizma. ^[1]

?Idite, dakle, i nau?ite sve narode krste?i ih u ime Oca i Sina i Svetoga duha.” (Mt. 28, 19)

?Nema vi?e Judejca ni Jelina, nema vi?e roba ni slobodnoga, nema vi?e mu?kog ni ?enskog, jer ste vi svi jedan (?ovjek) u Hristu Isusu.” (Gal. 3, 28)

Jedna Crkva se kroz liturgiju zapravo javlja kao mnoge crkve tj. kao mnoge liturgijske zajednice ne prestaju?i da bude jedna Crkva. Svaka eparhija i svaka pomjesna crkva jeste ?Jedna, Sveta, Saborna i Apostolska Crkva” ukoliko su u međusobnoj zajednici i liturgijskom, dogmatskom i kanonskom jedinstvu. Pomjesne crkve mogu biti autokefalne i autonomne . Autokefalnost je nezavisnost pomjesne crkve u njenom unutra?njem ?ivotu dok je autonomija tek samostalnost pomjesne crkve koja joj se priznaje u okviru autokefalne crkve. Među autokefalnim crkvama na prva ?etiri mjesta nalaze se drevne patrijar?ije ( Carigradska , Aleksandrijska , Antiohijska i Jerusalimska ), a najbrojnija je Ruska pravoslavna crkva . Najstarija crkvena autonomija je Sinajska arhiepiskopija pod jurisdikcijom Jerusalimske patrijar?ije , a najmlađa je Pravoslavna ohridska arhiepiskopija pod jurisdikcijom Srpske pravoslavne crkve . Svaka pomjesna crkva ima svoju kanonsku teritoriju i jedna teritorija mo?e se nalaziti samo pod jurisdikcijom jedne pomjesne crkve. Međutim, izuzetak predstavlja tzv. pravoslavna dijaspora koja danas nije ekskluzivna kanonska teritorija nijedne pomjesne crkve. ^[2]

Crkvene vlasti [ uredi | uredi izvor ]

Pravoslavna crkva nema jedan crkveni ustav, arhijerejski sabor, sveti sinod , crkveni sud niti predstojatelja ve? sve takve crkvene vlasti postoje na pomjesnom planu. Jedna pomjesna crkva se upravlja na osnovu Svetog pisma i Svetog predanja , pravila vaseljenskih sabora i od njih priznatih pravila svetih apostola , pomjesnih sabora i svetih otaca i ustava pomjesne crkve. Crkveno uređenje je jerarhijsko (sve?tenona?elni?ko) i najvi?i organ pomjesne crkve je sveti arhijerejski sabor ili pomjesni sabor episkopa kojeg ?ine svi eparhijski arhijereji pod predsjedni?tvom predstojatelja.

?Episkopi svakoga naroda treba da znaju o tome ko je prvi među njima i da ga smatraju za glavu; ni?ta va?no neka ne preuzimaju bez njegovog znanja, i neka svaki (od episkopa) preduzima samo ono ?to se ti?e njegove eparhije i podru?nih mjesta. Ali ni ovaj episkop neka ne ?ini ni?ta bez znanja svih ostalih episkopa jer ?e samo tako biti jednodu?nost i proslavi?e se Bog kroz Gospoda u Svetome Duhu ? Otac i Sin i Duh Sveti.” (34. pravilo apostola)