33°40′N 47°00′E  /  33.667°N 47.000°E  / 33.667; 47.000

Zagros ( perz. ???? ?????? ?????; akad. ??? ????; kurd. ?????????????? ??????; lur. ?? ?? ?? ??????; arap. ?????? ??????) je planinski masiv koji se prote?e zapadnim Iranom ^[1] , sjeveroistokom Iraka i jugoistokom Turske . Prote?e se 1500 km od sjeverozapadnog Irana du? njegove zapadne granice sve do tjesnaca Hormuz . U geolo?kom smislu, Zagros ?ini zapadnu i jugozapadnu granicu Iranske visoravni . Najvi?i vrhovi Zagrosa su Zard-Kuh (4548 m ) i Dena (4359 m). Planinski masivi Hazaran u Kermanskoj pokrajini i D?abal-Bariz u Sistanu smatraju se ograncima Zagrosa.

Naziv ?Zagros“ potje?e od iranskog naroda Zagartijanaca ( Sagartijanaca ) koji su naseljavali planinski masiv od jezera Van do obala Makrana . Druga obja?njenja kako termin potje?e od gr?ke rije?i ?Zagreus“ ( Olujno ) ili avestanske rije?i ?Za-g'r'“ ( Velika planina ) smatraju se pogre?nima. Prije opisa starih Grka Zagros je nazivan ?Planinom sa ?eljeznim vrhovima“ ( perz. ???????? ????).

Planinski masiv Zagros je orogen , ulan?ano gorje nastalo endogenim procesima boranja uslijed djelovanja euroazijske i arapske litosferne plo?e . Nedavna istra?ivanja u pomo?u GPS -a u Iranu ^[3] pokazala su kako je sudar dviju litosfernih plo?a i dalje aktivan ?to dovodi do deformacije, posebno u gorjima Zagrosa i Alborza . Relativno gusta iranska GPS mre?a ^[4] u planinama Zagrosa pokazala je velike rezultate deformacije; oko 10 mm godi?nje u jugoisto?nom dijelu, te oko 5 mm godi?nje u sjeverozapadnom dijelu masiva. Prema navedenim istra?ivanjima da se zaklju?iti kako je sudar plo?a neravnomjeran, odnosno kako postoje dvije razli?ite zone sudara litosfernih plo?a ?ija se granica nalazi u blizini grada Kazeruna . Pritisci na zemljinu koru uslijed sudara plo?a izazivaju ?esto prelamanje slojeva sedimentnih stijena . Naknadne erozije odstranile su mek?e stijene dok su ostavile tvrđe stijene poput vapnenca i dolomita (stijene sli?ne vapnencu koja sadr?i kalcij i magnezij ). Ova razli?ita erozija stvorila je paralelne oblike obronaka Zagrosa. Okolica i tektonska historija stijena su bile pogodne za prikupljanje fosilnih goriva pa podru?je Zagrosa ima va?nost za naftnu industriju Perzijskog zaljeva .

Planinski masiv Zagros podijeljen je na brojne planinske lance koji se pru?aju usporedno na razmacima od 10 do 250 km, a nastali su u isto doba kao i Alpe u Europi . Glavna nalazi?ta nafte u Iranu nalaze se po sredini zapadnog prigorja. Na ju?nim djelovima masiva uz pokrajinu Fars nalaze se ne?to ni?i vrhovi koji dose?u nadmorske visine do 4000 m, a sadr?e vapnena?ke stijene bogate morskim fosilima .

Masiv Kuhrud prote?e se oko 300 km na istoku paralelno uz Zagros, a između dva planinska lanca nalazi se gusto naseljeno podru?je relativno velike nadmorske visine gdje vlada umjerena klima . Rijeke u tom podru?ju ulijevaju se u slana jezera , a doline kroz koje protje?u ?ine plodne poljoprivredne povr?ine. Slane kupole i slani ledenjaci su ?esti u planinama Zagros. Slane kupole su va?ne za eksploataciju nafte, jer neprobojna sol ?esto vezuje petrolej ispod naslaga stijena.

Najstariji tragovi poljoprivrede koji datiraju iz 9000. pne. ^[5] nađeni su ni?im dijelovima Zagrosa oko gradova Suze i An?ana . Pod planinama Zagrosa postoje brojna arheolo?ka nalazi?ta; u pe?ini ?anidar pronađeni su kosturi neandertalaca , dok se neoliti?ko naselje Jarmo uz Jerihon i Catal Hoyuk smatra jednim od najstarih u historiji.

Podno Zagrosa pronađene su i neki od najstarijih tragova proizvodnje . Primjeri su naselja Had?i Firuz Tape i Godin-Tape u kojem su pronađena najstarija skladi?ta vina koja datiraju između 5400. i 3500. pne. ^[6]

U ranom starom vijeku Zagros je bio naseljen Kasitima , Gutejcima , Asircima , Elamitima i Mitancima , koji su povremeno provaljivali u sumerske i akadske gradove u Mezopotamiji . Planinsko gorje tvori geografsku granicu između mezopotamskih ravnica u dana?njem Iraku i Iranske visoravni u Iranu .

• Iranska visoravan
• Alborz
• Taursko gorje

• Zagros (Livius.org) Arhivirano 2013-10-01 na Wayback Machine-u
• The genus Dionysia Arhivirano 2019-12-04 na Wayback Machine-u
• Iran, vremenska skala historije umjetnosti (Metmuseum.org) Arhivirano 2001-03-05 na Wayback Machine-u
• Mezopotamija od 9000. do 500. pne. (Usfca.edu/) Arhivirano 2007-02-24 na Wayback Machine-u
• Glavni vrhovi gorja Zagros

Ostali projekti

U Wikimedijinoj ostavi ima jo? materijala vezanih za: Zagros