Vladimir Popovi? ( Zadar , 12.2. 1910 . - Zagreb , 23.12. 1995 .) bio je hrvatski i jugoslavenski pjesnik i pisac. Pu?ku ?kolu i gimnaziju je pohađao u ?ibeniku , a za drugog svjetskog rata je sudjelovao u partizanskom pokretu. Od 1957 . je bio umjetni?ki direktor Zagreb filma , a od 1982. redovni ?lan HAZU . Uređivao je pjesni?ke antologije. Dobitnik je nagrade Vladimir Nazor za ?ivotno djelo.

Vladimir Popovi? rodio se 12. II 1910. u Zadru. Realnu gimnaziju pohađao je u ?ibeniku . Po?etkom 1930-ih godina, prilazi revolucionarnom radni?kom pokretu. Zbog ilegalnog rada (kao ?lan KPJ ) osuđen je 1933. godine na 14 mjeseci zatvora. Od tada je ?esto hap?en i zatvaran. Javio se prvim stihovima u prijeratnim omladinskim revijama Omladini i Bar?evoj Mladosti, a uo?i rata u Savremeniku. ^[1]

Sudjelovao je kao partizanski borac u NOB -u od 1941 . godine. U toku rata surađivao je u ?tampi NOB-a, NOP-a i u organu KPH Naprijed.

Od oslobođenja je sarađivao u mnogim listovima (Naprijed, Narodni list, Srpska rije?, Prosvjeta, Vjesnik, Knji?evne novine, Svedo?anstva, Telegram, Oko), u knji?evnim revijama (Republika, Letopis Matice srpske, Hrvatsko kolo, Savremenik, ?ivot, Knji?evnost, Rije?ka revija, Kulturni radnik, Mogu?nosti, Knji?evnik, Rije?i, Stih, Forum), i u raznim povremenim publikacijama i zbornicima. ^[2] Do odlaska u mirovinu obavljao je du?nost lektora, urednika i redaktora u nekoliko izdava?kih poduze?a, npr: "Prosvjeta", (1945-1951); Leksikografski zavod (1952); "Kultura" odnosno "Naprijed" (1952-1955); "Selja?ka sloga" odnosno "Znanje" (1955-1965). Također, bio je neko vrijeme urednik knji?evnog ?asopisa Republika; tajnik Dru?tva knji?evnika Hrvatske; umjetni?ki direktor u poduze?u "Zagreb-film". Od 1950 . do 1960 . godine bio je glavni urednik ?asopisa Kulturni radnik, organa Prosvjetnog sabora Hrvatske. U međuvremenu je priređivao izbore iz djela hrvatskih i srpskih pisaca (?to ih je objavljivala zagreba?ka "Prosvjeta"), primjerice Miroslava Krle?e, Stevana Sremca, Dinka ?imunovi?a, Petra Ko?i?a, Vladimira Nazora, i drugih. Za biblioteku Pet stolje?a hrvatske knji?evnosti obradio je djela Augusta Cesarca (sv. 96. i 97.), Josipa Pavi?i?a i Mate Lovraka (sv. 98). Sastavio je antologiju Nazorove poezije i antologiju Nazorove proze s ogledom pod naslovom Djelo Vladimira Nazora ("Naprijed", Zagreb 1959). Sudjelovao je u uređivanju Sabranih djela Augusta Cesarca (u izdanju "Mladosti"). ^[3]

Umro je u Zagrebu 23. XII 1995.

• Svjetlo na pepelu (pjesme), ≫Zora≪, Zagreb 1951
• Lirske minijature (pjesme), ≫Zora≪, Zagreb 1953.
• Povelja sna i jave (pjesme), s predgovorom Novaka Simi?a, ≫Prosveta≪, Beograd 1956.
• O?i (poema), s predgovorom ?ime Vu?eti?a, ≫Prosvjeta≪, Zagreb 1962.
• Novija jugoslavenska poezija. Antologija. Hrvatski i srpski dio sastavili su ?ime Vu?eti? i Vladimir Popovi?; Fran Petr? slovenski dio; Dimitar Mitrev makedonski dio. ≫Naprijed≪, Zagreb 1962.
• Povelja sna i jave (pjesme, drugo dopunjeno izdanje, s nekim klju?nim tekstovima u novoj redakciji), ≫Prosveta≪, Beograd 1964.
• Novija jugoslavenska poezija. Antologija. Drugo dopunjeno izdanje. ≫Naprijed≪, Zagreb 1966.
• Razmatranja (eseji), ≫Alfa≪ - ≫August Cesarec≪, Zagreb 1977.
• O?i (poema), s izvjesnim izmjenama u tom izdanju. Pogovor Predraga Matvejevi?a, ≫August Cesarec≪, Zagreb 1978.
• izbor poezije i eseja i kritika (biblioteka Pet stolje?a hrvatske knji?evnosti, Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb 1982, knj. 126).
• Pjesma budu?ima (sabrani radovi), Zagreb, 1998.

• ?lanak u Zadarskom listu