Turkijski jezici su skupina od 40 ^[1] srodnih jezika kojima govore brojni narodi raspodijeljeni po ?irokom podru?ju od isto?ne Europe do Sibira i zapadne Kine .

Turkijski jezik s najvi?e govornika je turski jezik (zbog sli?nosti naziva, zato je stavljeno "turkijski", koji se odnosi na cijelu skupinu jezika srodnih turskome jeziku).

Turkijski jezici su aglutinativni jezici i pokazuju samoglasni?ku harmoniju .

Iako su se razli?ita turkijska plemena i njihovi jezici mije?ali s drugima kroz stolje?a, ?to je znatno ote?avalo razredbu, vrlo pojednostavljena razredba izgledala bi ovako:

• Jugozapadna skupina :
  • Oguz skupina:
    • turski turski , gagauski , horasanski
    • azerski azerski , sal?uk (seld?u?ki ?), ka?kajski , halad?anski
    • turkmenski turkmenski
    • nerazvrstani krimsko-turski iz sredi?nje Azije, urumski , salarski (također svrstan kao ujgursko-?agatajski)
• Sjeverozapadni jezici (ili kip?a?ka skupina) :
  • aralo-kaspijska: kazahski , kirgiski , karakalpa?ki , nogajski )
  • ponto-kaspijski: kara?ajsko-balkarski , kumi?ki , karaimski , krimsko-tatarski , krim?a?ki (judeo-krimsko tatarski) , pe?ene?ki jezik ( izumrli ), kumanski (izumrli)
  • uralski: tatarski , ba?kirski , ?ulimski
• Sjeverni jezici :
  • sibirska skupina: altajski , hakaski , ?orski , tuvinski , jakutski
• Isto?na skupina :
  • ujgursko-?agatajski (ili karluk-turska ) skupina: uzbe?ki , ujgurski , salarski (također razvrstan i kao jugozapadni turkijski jezik), ?agatajski (izumrli)
• ogurski (ili hunski ) jezici (ili takozvani "Lir-turkijski"; katkad ih se smatra odvojenom podobitelji altajskih jezika )
  • prabugarski ( prabugarski jezik )
    • ?uva?ki , povol?ko-prabugarski jezik (izumrli jezik; uklju?ivanje povol?ko-prabugarskog u skupinu turkijskih jezika je bilo predmetom sporova
  • kazarski (izumrli)

Razni elementi su u?li u turskijske jezike, posebno iz kineskog , perzijskog , ruskog i arapskog jezika , a razni elementi iz turkijskih jezika su se pro?irili do najsjevernijih krajeva Rusije, mogu?e ?ak do Sjeverne Amerike. Međutim, vjerojatnije je da su arkti?ki narodi (svi drugi osim Dolgana i Jakuta), iako mo?da jo? pripadaju velikoj altajsko nadskupini, zapravo su druga jezikoslovna skupina, razli?ita od turkijske. Usporediti s Korejcima ili Japancima , primjerice.

skupina od (40) altajskih jezika koji se govore na na velikom podru?jima Azije i susjednim europskim krajevima. Danas se dijeli na 6 podskupina: a) prabugarska, isto?na, zapadna, sjeverna, ju?na i urumska.

A) prabugarski (1), Rusija : ?uva?ki ; izumrli prabugarski

B) isto?ni (7) Kina , Turkmenistan , Afganistan , Uzbekistan : ainuski , ?agatajski , ili turkijski , ujgurski , sjevernouzbe?ki , ju?nouzbe?ki , ?utoujgurski .

C) sjeverni (8) Rusija: dolganski , hakaski , jakutski , karagaski , sjevernoaltajski , ju?noaltajski ili ojrotski, ?orski , tuvinski .

D) ju?ni (12) Iran, Turkmenistan, Afganistan, Uzbekistan, Azerbajd?an , Moldavija , Turska :

d1. azerbajd?anski (5): ju?noazerbajd?anski , ka?kajski , halad? turkijski , salchuq , sjevernoazerbajd?anski ,

d2. salarski , Kina

d3. krimskotatarski , Uzbekistan

d4. turkmenski , Turkmenistan

d5. Turski (4): balkanski gagauski ili balkanski turski, gagauski , horasanski turkijski , turski .

E) urum (1): urumski .

F) Zapadni (11) Kirgistan , Uzbekistan, Kazahstan , Litvanija , Rusija:

d1. ponto-kaspijski (4): kara?ajsko-balkarski , karaimski , krim?a?ki , kumi?ki .

d2. aralo-kaspijski (4): karakalpa?ki , kaza?ki , kirgiski , nogajski ,

d3. uralski (3): ba?kirski , ?ulimski , tatarski .

• Orhonski napis
• Turkijski narodi
• Historijska lingvistika
• jezi?ne porodice

• Ethnologue (14th)
• Ethnologue (15th)
• Zemljovid turskijskih jezika
• Turski on-line Arhivirano 2007-08-13 na Wayback Machine-u
• E. ?au?evi?: Tschuwaschisch. in: M. Okuka (Hg.): Lexikon der Sprachen des europaischen Ostens. Klagenfurt (= Wieser Enzyklopadie des europaischen Ostens 10) 2002. S. 811. Arhivirano 2006-03-09 na Wayback Machine-u
• Ujgursko-engleski rje?nik on-line