Karta rasprosranjenosti islama po svijetu (u zemljama gdje muslimana ima vi?e od 10 %)Zeleno: sunitske zemlje, Crveno: ?ijitske zemlje, Plavo: Ibaditi (Oman)
Sunizam
(od
arapske
rije?i:
???
Sunnah
, ?to zna?i rije?i i djela
[1]
; sunitstvo) je najve?i ogranak
islama
, oni ?ine najmanje 85% od 1,5 milijarde svih muslimana na svijetu.
[2]
Sunite se također naziva i Ahl as-Sunnet wa'l-Jam?'ah (
arapski
: ??? ????? ???????? ?to zna?i "ljudi Muhamedanske tradicije i zajednice") ili skra?eno samo Ahl as-Sunnet. Suniti su ogranak ortodoksnih muslimana koji sebe dr?e za jedine pravovjerne muslimane.
?kole sunitskog prava (
mezheba
)
[
uredi
|
uredi kod
]
Islamsko
pravo je znano kao
?erijat
, ono se temelji na
Kur'anu
i Sunnetu. Mezheba (Madh'hab) se prevodi kao "put", razli?ite mezhebe odra?avaju razli?ita mi?ljenja o nekim pravima i obvezama ?erijata, tako na primjer jedna mezheba vidi ne?to kao obvezu, dok druga ne. Postoje ?etiri ?erijatske ?kole mezheba:
Osniva? ove ?kole bio je
Abu Hanifah
(702.-† 767.), koji je rođen u Kufi,
Irak
.
[3]
Slijedbenici ove ?kole su muslimani:
Banglade?a
,
Pakistana
,
Indije
,
Afganistana
, velikog dijela
Srednje Azije
,
ju?ne Rusije
,
Kavkaza
, te
Balkana
,
Turske
te dijela
Iraka
. Ova ?kola ima slijedbenike i u muslimanima
Velike Britanije
i
Njema?ke
.
Utemeljitelj ove ?kole bio je
Malik ibn Anas
(-†
795.
) on je razvio svoje ideje u
Medini
, gdje je bio jedan od posljednjih pre?ivjelih drugova
Muhameda
, i njegove u?e porodice. Njegov nauk je zabilje?en u knjizi Muwatta koja je zakon za ve?inu muslimana
Afrike
, osim onih u
Donjem Egiptu
,
Zanzibaru
i
Ju?noj Africi
. Malikijska ?kola je popularna i kod muslimana
Francuske
. Malik ibn Anas bio je osobni u?itelj Hanafija i Idrisa ash-Shafi`ija.
Prvi ?ovjek ove ?kole bio je Muhammad ibn Idris ash-Shafi`i (-†
820.
) u?enik Malika ibn Anasa. On je djelovao
Iraku
te potom u
Egiptu
. Do u?enja ove ?kole dr?e muslimani;
Indonezije
,
Donjeg Egipta
,
Malezije
,
Bruneja
,
Singapura
,
Somalije
,
Jordana
,
Libanona
,
Sirije
,
Kerale
u
Indiji
,
?ri Lanke
,
Maldiva
,
Palestine
,
Jemena
i
Kurdistana
. Al-Shafi'i je posebno nagla?avao
Muhamedov
Sunnet (sve ono ?to je radio, govorio ili ?utnjom odobrio) to je po njemu bio hadis (ono ?to je
Muhamed
rekao) i izvor ?erijata.
Rodona?elnik ove ?kole bio je Ahmad bin Hanbali (†
855.
), koji je rođen je u
Bagdadu
. On je vrlo detaljno prostudirao nauk al-Shafi'ija. Unato? zabranama i progonima, on je ?vrsto ostao u stavu da sveta knjiga Kur'an nije stvorena. Ova ?kola ima najvi?e slijedbenika po
Arapskom poluotoku
.
Teologija ?etiri ?kola
[
uredi
|
uredi kod
]
Sljedbenici svih ?etiri ?kola slijede isti osnovni sustav vjerovanja, ali se razlikuju jedni od drugih u prakti?nom izvođenjenju vjerskih rituala, te u pravni?kim interpretacijama "bo?anskih principa" (
?erijat
) odnosno u interpretaciji Kur'ana i Hadisa (rije?i). Sunitski muslimani dr?e da su oba dva izvora jednakovrijedna.
Postoje i druge sunitske ?erijatske ?kole. Međutim, one imaju vrlo malo slijedbenika i relativno su nepoznate u odnosu na popularnost ?etiri glavne ?kole, također, mnogi od ovih ?kola su izumrle jer nisu imale dovoljno sljedbenike da opstanu.
Historijske sunitske dr?ave
[
uredi
|
uredi kod
]