Szekesfehervar
Biskupska pala?a
Zastava Grb
Koordinate : 47°12′N 18°25′E  /  47.200°N 18.417°E  / 47.200; 18.417
Dr?ava	Mađarska
?upanija	Fejer
Vlast
-  gradona?elnik	Andras Cser-Palkovics
Povr?ina
- Urbano podru?je	170.89 km² [1]
Visina	118
Stanovni?tvo ( 2015 .)
- Urbano podru?je	98,673 [1]
-  Urbana gusto?a	577.4 stan./ km² [1]
Vremenska zona	UTC+1 ( UTC+2 )
Po?tanski broj	8000
Pozivni broj	022
Slu?bene stranice www.szekesfehervar
Karta
Szekesfehervar

Szekesfehervar ( Seke?fehervar ; hrvatskosrpski : Stolni Biograd , njema?ki : Stuhlweißenburg , latinski : Alba Regia Regina ) je grad u sredini Mađarske od 98,673 stanovnika. ^[1]

Szekesfehervar je i administrativni centar ?upanije Fejer , deveti po veli?ini grad u zemlji, znan kao drevna prijestolnica ugarskih vladara .

Szekesfehervar le?i svega 15 km sjevernije od Jezera Balaton na putu prema Budimpe?ti koja le?i udaljena nekih 50 km. Sa Budimpe?tom je odli?no povezan autoputom M7 .

Na mjestu dana?njeg grada le?ala je rimska Herculea , koja je naslijedila starije keltsko naselje. Za 10. vijeka tada?nje naselje bilo je znano kao - Alba Regia , ono je bilo sna?na prirodna fortifikacija na putu prema unutra?njosti, zbog mo?varne okolice. ^[2]

Legendarni prvi kralj Ugara - sv. Stefan ( 1000 . - 1038 .) pretvorio je Alba Regiu u prvu ugarsku prijestolnicu . ^[2]

U njoj je okrunjeno 43 ugarskih vladara , a sahranjeno 15.

Osmanlije su zauzele Szekesfehervar 1543 . i dr?ali ga pod svojom vla??u do 1688 . kad su istjerani, ali su prilikom povla?enja te?ko o?tetili grad i njegovu katedralu , pa mu se nakon tog stanovni?tvo djelomi?no raselilo. ^[2]

Ponovno je dobio status grada 1703 .

Tokom Revolucije 1848-49. Szekesfehervar je imao va?nu ulogu, ali nije zna?ajnije stradao, ali je nakon revolucije izgubio status stare prijestolnice i svoju upravnu ulogu u dr?avi. I pored toga grad se brzo privredno podigao i ubrzo dobio ?eljezni?ku vezu sa Budimpe?tom . U to vrijeme podignute su brojne nove građevine, i pove?avao se broj stanovnika.

Szekesfehervar je ponovno te?ko razoren za Drugog svetskog rata i to od snaga Wehrmachta posljednjih dana rata 1945 . za njihove kontraofanzive. Nakon rata grad je ponovno do?iveo razvoj i rast stanovni?tva (od 42,000 na skoro 100 000 po?etkom 90-ih ). Tokom proteklih godina tranzicije, zbog povoljnog polo?aja na prometnom pravcu grad je imao manju krizu nego drugi gradovi u dr?avi.

• historijska jezgra s brojnim baroknim i klasicisti?kim građevinama
• katedrala sv. Stefana (u kojoj je pokopano nekoliko srednjovjekovnih mađarskih kraljeva, među njima sv. Stefan i Bela III. )
• goti?ka kapela sv. Ane (oko 1470 .)
• ostaci srednjovjekovne crkve koju je osnovao sv. Stefan
• Biskupska pala?a
• Gradska vije?nica
• pala?a Zichy ( 1781 .)
• Muzej kralja Stefana
• Muzej lutaka
• Muzej ljekarstva
• Gradski muzej
• izvor mineralne vode Csitary
• srpski skanzen (muzej na otvorenom: 12 povezanih seoskih ku?a i crkva u bizantskom stilu), dobitnik nagrade Europa Nostra 1990 .
• Zlatna bula kralja Andrije II.

• hokeja?ki klub Alba Volan (hokej na ledu)

• Pavao Su?i? (1767.-1834.), hrv. sve?enik, bio je stolnogradskim biskupom
• Viktor Orban -mađarski politi?ar
• George Fisher -ameri?ki kolonist

• 
  Centar grada
• 
  Katedrala
• 
  Zgrada starog suda
• 
  Spomenik kralja Istvana

Szekesfehervar na Wikimedijinoj ostavi

• Zvani?na stranica gradske uprave Seke?fehervara (eng.)
• Panoramske slike grada (eng.)