Nordijsko skijanje je popularna verzija skijanja . ?esto se naziva i skija?ko tr?anje te je po tom nazivu jasno da se radi o tehnici skijanja koja se koristi uglavnom na ravnijim povr?inama prekrivenim snijegom . Ime je dobilo po zemljama u kojima je povijesno nastalo a i danas je najra?irenije upravo u nordijskim zemljama - Finskoj , Norve?koj , ?vedskoj . Nordijsko skijanje je popularan vid rekreacije ali i natjecateljski sport koji je standardan na Zimskim olimpijskim igrama .

Nordijsko skijanje je vjerojatno najstariji vid skijanja uop?e. Nastalo je prvenstveno kao potreba za jednostavnijim transportom ljudi preko zasnije?enih i zaleđenih povr?ina u hladnim podru?jima, posebno sjeverne Europe i Azije . Danas je ova varijanta skijanja ra?irena na svim kontinentima.

Natjecanja u nordijskom skijanju obuhva?aju cijeli raspon duljina staza od tzv. sprint utrka od nekoliko kilometara pa do maratona od nekoliko desetaka kilometara. Discipline i pravila natjecanja propisuje i provodi Međunarodna skija?ka federacija (FIS).

Nordijsko skijanje je standardni sport na Zimskim olimpijskim igrama . FIS također organizira i Svjetski kup te Svjetska prvenstva.

Osim toga, nordijsko skijanje je sastavni dio dva kombinirana sporta: Nordijske kombinacije , koja povezuje nordijsko skijanje i skija?ke skokove , te biatlona , koji povezuje nordijsko skijanje i strelja?tvo .

Poznata su tri stila nordijskog skijanja: klasi?ni stil, slobodni stil i Telemark .

Kod klasi?nog stila najuobi?ajeniji je dijagonalni korak, kod kojeg se zamah rukama i nogama izvodi naizmjence, uz odgurivanje s po jednim ?tapom. Postoji i korak kod kojeg se koristi istovremeno odgurivanja s dva ?tapa, uz zamah samo jedne noge ili bez no?nog zamaha. Za uspon se koristi tzv. riblja kost , kod kojeg iza skija?a ostaju tragovi po ?ijem je obliku korak dobio ime.

Slobodni stil za razliku od klasi?nog dozvoljava bo?no odgurivanje skijama koje vi?e ne moraju biti paralelne. Varijante tog koraka podje?aju na korak odgurivanja kojeg koriste brzi kliza?i, iako naravno uklju?uje i odgurivanje ?tapovima.

U obje tehnike se kod prelaska padine koristi aerodinami?ni pognuti polo?aj sli?an polo?aju alpskog skija?a u spustu . Isto tako za skretanje na padini trka? na skijama mo?e upotrebiti i Telemark tehniku, s obzirom da mu vez dozvoljava podizanje pete od povr?ine skije.

Za nordijsko skijanje potrebne su skije , koje su u usporedbi s skijama za alpsko skijanje bitno u?e i du?e. Skija?ki ?tapovi su također bitno du?i nego kod alpske varijante, jer moraju omogu?iti efikasno odgurivanje. Skija?ki vezovi u nordijskom skijanju omogu?avaju podizanje pete od povr?ine skije, dok su prsti pri?vr??eni tako da omogu?avaju odgurivanje i potisak na skiju.