Naslovi u alpskom skijanju u Bariloche (
Argentina
)
Alpsko skijanje
je vrlo ra?iren na?in
skijanja
na planinskim padinama prekrivenim
snijegom
. Ime je dobilo po
Alpama
, planinskom gorju u
Europi
gdje je tradicija takvog na?ina skijanja i za?eta. Iako je alpsko skijanje danas ra?ireno u cijelom svijetu i na svim
kontinentima
, naziv se zadr?ao do danas.
Ovaj vid skijanja vrlo je ra?iren vid
rekreacije
ali i jedan od standardnih
olimpijski sportova
na zimskim
Olimpijskim igrama
.
Tehnike alpskog skijanja
[
uredi
|
uredi kod
]
Kroz povijest su se tehnike alpskog skijanja ?esto zna?ajno mijenjale. Razloga za te promjene bilo je vi?e, osim same domi?ljatosti pojedinih u?itelja skijanja tu je i tehnolo?ki napredak materijala, oblika i funkcionalnosti skija?ke opreme, nivo uređenosti staza, itd.
Prva poznata alpska tehnika je
Lilefender
, a dobila je ime po gradu
Lilenfeldu
. Rije? je o tehnici skijanja pomo?u jednog duga?kog ?tapa, kod kojeg skija? zabada ?tap u sredi?te zavoja te se zatim oko njega rotira i na taj na?in određuje smjer skretanja. Kasnije su skija?i vrlo brzo usvojili kori?tenje dva kra?a ?tapa a ne jednog duga?kog.
Puno je ?iru primjenu do?ivjela tzv. Alberg tehnika koju je ranih godina 20. stolje?a prezentirao
Austrijanac
Hannes Schneider
, a poznata je i kao tehnika plu?ne kristijanije. Valja istaknuti i
Norve?anina
Sondre Norheima
, koji je konstruirao skija?ki vez koji je omogu?io bolje upravljanje skijom, i to tehnikom koja se danas naziva
telemark
. Daljni napredak tehnologije, posebice kvalitete skija i njihovih rubnika, omogu?ile su modernije alpske tehnike kao ?to su prestupna tehnika te
carving
(?itaj
karving
, od
engleskog
naziva
carving
). Danas u natjecateljskom i rekreativnom alpskom skijanju preovladavaju carving, te kod manjeg broja skija?a prestupna tehnika.
Veleslalom trka na Bjela?nici u vrijeme Zimske olimpijade 1984. god.
Discipline alpskog skijanja
[
uredi
|
uredi kod
]
Alpske natjecateljske skija?ke discipline su:
slalom
,
veleslalom
,
spust
,
super-veleslalom
,
alpska kombinacija
i paralelna natjecanja. Neslu?beno bi ih mogli kategorizirati na tehni?ke (slalom i veleslalom) i brzinske (spust i super-veleslalom) discipline.
Najva?nije natjecanje u alpskom skijanju je ono koje se odvija na zimskim Olimpijskim igrama. Svake godine se vrhunski skija?i natje?u na natjecanjima Svjetskog kupa pod patronatom
Međunarodne skija?ke federacije
(FIS), koja organizira i niz utrka ni?eg nivoa. U ne-olimpijskoj godini skija?i se okupe na Svjetskim prvenstvima.
Poznati alpski skija?i
[
uredi
|
uredi kod
]
Velik je broj poznatih skija?a koji su kroz povijest dominirali alpskim natjecanjima. ?esto se kao najbolji skija?i svih vremena isti?u
Ingemar Stenmark
,
Alberto Tomba
ali i brojni drugi. U posljednje vrijeme se kao jedno od najve?ih imena u tom sportu nametnula
Janica Kosteli?
, koja trenutno dominira tim ?portom u
prvoj dekadi
21. stolje?a.
Organizacije u alpskom skijanju
[
uredi
|
uredi kod
]
Sva pravila te organizacija i kontrola skija?kih natjecanja su pod upravljanjem
Međunarodne skija?ke federacije
(FIS) sa sjedi?tem u
Bernu
(
?vicarska
). U
Hrvatskoj
je za alpsko skijanje nadle?an
Hrvatski skija?ki savez
.