Jastvo (sopstvo, sebstvo, vlastitost, osobnost) predstavlja cjelovitu su?tinu, odnosno jednu idealnu (duhovnu) veli?inu koja kao nad-pojam, u smislu potpunosti, obuhva?a i svjesno ja . Pojam se u mno?ini imena i simbola javlja u podru?jima filozofije i religije . Od pro?log stolje?a, kao dominantnu konstelaciju kolektivno nesvjesnog, pojam hipoteti?ki obuhva?a Carl Gustav Jung unutar empirijski utvrđenih psiholo?kih ?injenica analiti?ke psihologije .

Jastvo u filozofiji i religiji [ uredi | uredi kod ]

Jastvo u filozofskom ili religijskom simbolizmu uvijek predstavlja onaj ujedinila?ki faktor koja na ljudsku du?u , ( svijest , um) djeluje blagotvorno, iscjeliteljski odnosno spasiteljski.

U indijskoj filozofiji [ uredi | uredi kod ]

U brahmanisti?kim i hinduisti?kim konceptima Jastvo nosi mno?inu imena, ali vjerojatno napoznatiji naziv je Atman . Atman je kap Brahmana (bo?jeg bi?a) u ?ovjeku . Atman (Jastvo) je stoga bo?anskog porijekla, ono se spoznaje i dosti?e sjedinjenjem dvojstva suprotnosti:

?  Bog, tvorac svih stvari, veliko Jastvo koje uvijek boravi u srcu ljudskom, biva opa?en od srca, du?e, duha; tko to zna posti?e besmrtnost. Kad je svjetlost granula, onda nema ni dana ni no?i, ni bi?a ni nebi?a., Svetasvatara-Upanishad,4,17 s.

?  Kao zrno pirin?a, ili zrno je?ma, ili zrno prosa, ili jezgro prosenog zrna, tako je ovaj duh u dubini Jastva zlatan kao plamen bez dima, i on je ve?i od neba, ve?i od prostora, ve?i od ove zemlje, ve?i od svih bi?a. On je du?a ?ivota, on je moja du?a; k njemu, odavde, k toj du?i do?i ?u umiru?i., Catapahta-Brahmanam 10, 6, 3 (Deussen)

?  Evo staza ta skrivena. Svaki onaj tko nadvlada sve parove suprotnosti, kao ?to su bol i radost, tko se rije?i oholosti i svlada sve privla?nosti, koji smiri sve po?ude, svu ta?tinu i zablude, vje?no uvrnut u sebe, nezaslijepljen on ?e stupit u tu neprolaznu stopu., Bhagavadgita , 15, 5, Puru?ottama-yoga, u prepjevu đure Roboti?a.

U tibetskom budizmu [ uredi | uredi kod ]

Tibetski budizam u svojim svetim tekstovima nagla?eno iskazuje psiholo?ko shva?anje pojma Jastva, koji se javlja u liku svesavr?enog Buddhe . Tako lama u obredom govoru mrtvom ?ovjeku ka?e:

?  O ti plemenita roda, sada ?e? iskusiti zra?enje Jasnog svjetla ?iste stvarnosti. Prepoznaj ga. O ti plemeniti, tvoj sada?nji um, koji je po svojoj istinskoj prirodi praznina, neoblikovan ni po zna?ajkama ni po boji, prirodno prazan, je istinska stvarnost ? Univerzalno dobro. Tvoj vlastiti um, koji je sada praznina, ali ne praznina u smislu ni?ega, ve? um po sebi, neuprljan, ushi?en, bla?en jest sama svijest, Univerzalno dobri Buddha. Tvoja vlastita svijest, prozirna i neodvojiva od Velikog tijela zra?enja, ne prepoznaje ni rođenje ni smrt, ona je nepromjenjivo svijetlo ? Buddha Amitabha, Bhardo Thodol prijevod s originala dr. W.Y. Evans-Wentz , na Hrvatski jezik preveo Igor Urani?

U kineskoj filozofiji [ uredi | uredi kod ]

Ujedinila?ki simbol, koji le?i između suprotnosti, odnosno simbol Jastva, nalazi se u Kini kao pojam srednjeg puta u obliku Taoa , putu neba. Taoisti?ka etika ide u pravcu da onu, iz osnove svijeta, zategnutost suprotnosti razrije?i vra?anjem u Tao. Usklađenost ljudskog bi?a sa Taom donosi saznanje Taoa, a to ima kao posljedicu spasenje i uzvi?enje kao i u slu?aju saznanja Brahmana, Tao je beskrajno stvarala?ko trajanje, to je hod vremena kojeg donosi nebesko bi?e:

? 

• 5.Vje?nost saznavati, to je mudrost. Tko vje?nost ne saznaje, taj radi slijepo i nesretno. Saznanje vje?nosti donosi strpljivost. Strpljivost rađa plemenitost. Plemenitost donosi vlast. Vlast donosi nebesko bi?e. Nebesko bi?e donosi Tao. Tao donosi trajanje. Ako Ja ne postoji vi?e, onda nema nikakvih opasnosti.
• 8.?ije se pona?anje uskladi s Taom, postaje jedno s Taom., Lao Ce , Tao te King - 5, 8,

U kr??anstvu [ uredi | uredi kod ]

Krist jasno predo?ava simbol Jastva u kr??anskoj gnozi (znanju), ?to je vidljivo u mnogim iskazima Novog Zavjeta , naro?ito u poslanicama svetog Pavla , odnosno u mno?ini gnosti?kih spisa. On predstavlja preobra?enog ?ovjeka i cjelovitost nebeske vrste:

?  Kao ?to ti mene posla u svijet tako i ja poslah njih u svijet. I za njih posve?ujem samog sebe da i oni budu posve?eni u istini. Ne molim samo za ove nego i za one koji ?e na njihovu rije? vjerovati u mene: da svi budu jedno kao ?to ti, O?e, u meni i ja u tebi, neka i oni u nama budu da svijet uzvjeruje da si me ti poslao. I slavu koju si ti dao meni ja dadoh njima: da budu jedno kao ?to smo mi jedno - ja u njima i ti u meni, da tako budu savr?eno jedno da svijet upozna da si me ti poslao i ljubio njih kao ?to si mene ljubio. O?e, ho?u da i oni koje si mi dao budu gdje sam ja, da i oni budu sa mnom: da gledaju moju slavu, slavu koju si mi dao jer si me ljubio prije postanka svijeta. O?e pravedni, svijet te nije upoznao, ja te upoznah; a i ovi upozna?e da si me ti poslao. I njima sam o?itovao tvoje ime, i jo? ?u o?itovati, da ljubav kojom si ti mene ljubio bude u njima - i ja u njima., Evanđelje po Ivanu 17, 18-26. Novi zavjet - Biblija

?  On je ?ivi mit na?e kulture. On je kulturni heroj koji, bez obzira na svoju povijesnu egzistenciju, utjelovljuje mit bo?anskog Prvobitnog ?ovjeka. Misti?nog Adama. On je taj koji zauzima sredi?te kr??anske mandale, gospodar Tetramorfa, to jest ?etiri simbola evanđelista, koji imaju zna?enje ?etiri stupa njegova prjestolja. On je u nama, i mi smo u njemu. Njegovo carstvo je dragocjeni biser, u zemlji zakopano blago, malo zrno goru??ice koje postaje veliko drvo, i nebeski grad. Kao ?to je Krist u nama, tako je u nama i njegovo nebesko carstvo., Aion , 5, 69, Carl Gustav Jung

U analiti?koj psihologiji [ uredi | uredi kod ]

Kako proizlazi iz njegove povijesti, pojam Jastva je jedan transcendentni postulat koji se psiholo?ki mo?e opravdati, ali koji se nau?no ne mo?e dokazati. Stoga je Jung uvode?i pojam u psihologiju za njega tra?io bar vrijednost hipoteze , nalik onoj o strukturi atoma. U intelektualnom smislu Jastvo predstavlja jedan psiholo?ki pojam, konstrukciju koja treba izraziti ono nespoznajno su?tastvo koje prevazilazi na?e mogu?nosti shva?anja. Jastvo je jedna nedefinirano postoje?a, iracionalna veli?ina koja kompenzira, odnosno regulira svijest o vlastitom ja. Ono bi se moglo okarakterizirati kao neka vrsta kompenzacije konflikta između vanjskog i unutarnjeg svijeta, ne?to ?to je rezultat, ?to je postignuti cilj, a ?to se oformilo i iskusilo kroz mnoge napore. Individualno ja se Jastvu ne protivi, niti mu je pot?injeno ve? jednostavno pridodato. U vezi između ja i Jastva ni?ta nije saznajno, jer se ni?ta ne mo?e iskazati o sadr?ajima Jastva. Ja je jedini sadr?aj Jastva koji mi poznajemo. S percepcijom Jastva postignut je cilj individuacije . Ja se osje?a kao objekt nepoznatog i nadređenog subjekta, oko koga se u neku ruku okre?e kao zemlja oko sunca.

Jung ukazuje na opasnosti u pribli?avanju između ja i Jastva, opasnosti se sastoje s jedne strane od identifikacije ja sa Jastvom, a s druge u pomra?enju ja svijesti i identitet ove sa predsvijesnom cjelovito??u. Oba razvitka onemogu?uju s jedne strane ostvarenje Jastva, a s druge o?te?uju egzistenciju ja svijesti , stoga zna?e patolo?ke efekte. Kao drasti?an primjer patologije nesvjesnog identiteta s predsvjesnom cjelovito??u Jung navodi zbivanja u Njema?koj pred drugi svjetski rat, kad se gotovo jedna cijela nacija identificirala sa "vi?im ?ovjekom", ?to je dovelo do svjetske katastrofe, koju je ipak malo tko sagledao kao zapravo jednu psihi?ku katastrofu.

Izvori [ uredi | uredi kod ]

• Dinamika nesvjesnog ? 7, h), - Teorijska razmi?ljanja o su?tini psihi?kog ? Op?a razmi?ljanja i izgledi.
• O psihologiji nesvjesnog ? Drugi dio - Individuacija ? Mana li?nost
• Psiholo?ki tipovi ? 5, 3, a), b), c). O brahmanisti?kom shva?anju ujedinila?kog simbola, Ujedinila?ki simbol u kineskoj filozofiji. (Carl Gustav Jung, izvori originala GESAMMELTE WERKE, Valter - Verlag AG, Olten, 1971.
• Aion ? 5, 69. Izvori originala ? Baitrege zur Symbolik des Selbst ? Valter ? Verlag - Olten und Freiburg im Breisgau.
• Bhardo Thodol ? 1 dio, Bhardo trenutka smrti.
• Bhagavadgita ? Prepjev đure Roboti?a