Prva Intifada

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Prva Intifada
Deo Izraelsko-palestinski sukob

IDF pregledava isprave Palestincima u D?abaliji
Vrijeme: 8 decembar 1987. ? 13. septembar 1993.
Mjesto: Bliski istok
Izrael , Zapadna obala , Pojas Gaze
Uzrok: Palestina tra?i punopravnu samostalnost od Izraela
Rezultat:

Izrael suzbija palestinsku pobunu

Sukobljene strane
Izrael Izrael

Palestina (država) Palestina
podr?ka :

  Irak
Komandanti i vođe
Izrael Yitzhak Shamir
Izrael Yitzhak Rabin
Izrael Dan Shomron
Khalil al-Wazir  
Marwan Barghouti
?rtve i gubici

277 poginulih Izraelaca [1]

  • 175 civila [1]
  • 102 pripadnika sigurnosnih snaga [1]

1.962 poginulih Palestinaca [1]

  • 1.603 poginulih od Izraelaca [1]
  • 359 poginulih od Palestinaca [1]

Prva Intifada je bila palestinska pobuna protiv Izraela između 1987 . i 1990 . godina. Konfrontacije su ?esto nazivane ?Rat kamenja“, zbog toga ?to je glavno oru?je demonstranata bilo kamenje .

Nakon dugog perioda rezignacije izraelskom okupacijom, palestinsko stanovni?tvo na teritorijima Zapadne Obale i Pojasa Gaze 1980-ih je godina po?elo podizati glas protiv takvog stanja. U decembru 1987 . u izbjegli?kom kampu D?ebalija u Pojasu Gaze izraelski je oklopni transporter usmrtio ?etiri Palestinca. Lokalni Palestinci revoltirani incidentom organizirali su demonstracije koje su se pro?irile na ostale gradove na okupiranim teritorijima. Iako je ustanak po?eo u Gazi, ?ari?te se ubrzo premjestilo u grad Nablus na Zapadnoj obali oko kojeg se nalazilo vi?e izbjegli?kih kampova. Osim Nablusa jako sredi?te ustanka bio je i grad Ramala s univerzitetom Bir Zeit.

Ustanak je dobio naziv Intifada , ?to u slobodnom prijevodu s arapskog zna?i ?zbacivanje“. Intifada se razlikovala od dotada?njih sli?nih manifestacija palestinskog nezadovoljstva po upornosti i masovnosti podr?ke palestinskog stanovni?tva. Demonstranti su se sukobili s izraelskim snagama koje nisu bile pripremljene za takvu vrstu sukoba. Nemaju?i odgovor na takav nekonvencionalni na?in ugroze izraelske nacionalne sigurnosti, Tel Aviv je odgovorio represijom ? deportacijama Palestinaca osumnji?enih za u?estvovanje u ustanku, te razmje?tanjem brojnih policijskih i vojnih jedinica uzdu? mjesta sukoba. Zatvoreni su arapski univerziteti, a zbog nedostatka razrađene procedure za takve vojno-policijske akcije pri suzbijanju prosvjeda, izraelski su vojnici ?esto prekora?ivali ovlasti u postupanju.

Broja ?rtava od decembra 1987 . do potpisivanja Sporazuma iz Osla 1993 . je 1162 ubijenih Palestinca i 160 Izraelaca.

Izvori [ uredi | uredi kod ]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Kober, Avi. "From Blitzkrieg To Attrition: Israel's Attrition Strategy and Staying Power." Small Wars & Insurgencies 16, no. 2 (2005): 216-40.

Povezano [ uredi | uredi kod ]

Vanjske veze [ uredi | uredi kod ]