Mogulsko Carstvo

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Mogulsko Carstvo
????? ????
Sh?h?n-e Mo?ul
  
1526 . ? 1858 .   
 
  

Zastava Mogulskog Carstva

Zastava

Lokacija Mogulskog Carstva
Lokacija Mogulskog Carstva
Mogulsko Carstvo na vrhuncu ekspanzije 1700. god.
Glavni grad Agra , Fatehpur Sikri , Lahore , Delhi
Jezik/ci izvorno perzijski , kasnije ?agataj i dijelom urdu
Religija islam
Vlada Apsolutna monarhija s federalnom podjelom
car
 - 1526 . - 1530 . Babur
 - 1530 . - 1539 . i
1555 . - 1556 .
Humayun
 - 1556 . - 1605 . Akbar Veliki
 - 1605 . - 1627 . Jahangir
Historija
 - Prva bitka kod Panipata 21. travnja
 -  Indijska pobuna (1857.) nakon ?ega Britansko Carstvo uspostavlja svoju kolonijalnu upravu 20. srpnja
Valuta rupija
Anne Elizabeth Redgate, The Armenians , 2000., Wiley-Blackwell. str. 7. ISBN 0-631-22037-2 . ( en )

Mogulsko Carstvo ( perzijski : ????? ???? [ Sh?h?n-e Mo?ul ], urdu : ????? ?????; samoprozvani: ??????? [ G?rk?n? ]) ili Mughalsko Carstvo , bilo je carstvo na Indijskom potkontinentu . Tijekom 16. stolje?a u Indiji je na vlast do?la nova vladaju?a dinastija ? Mughal ( perzijski : ?????????? ??? [ Mu?al?h Sul?anat ], urdu : ???????), donijev?i sa sobom bogatu islamsku civilizaciju i po prvi put ujedinila ovaj potkontinent nakon 1500 godina. Prvi mogulski vladar Babur stigao je iz Perzije i bio je u srodstvu s mongolskim carevima dinastije Timurida . On je s kasnijim Mughalima izgradio carstvo koje je po?etkom 18. stolje?a obuhva?alo cijelu Indiju osim ju?nog vrha. Mughali su poticali umjetnost i pridonijeli ?irenju islama u cijeloj Indiji. U 18. i 19. stolje?u carstvo je postupno propadalo kao posljedica britanske kolonizacije , a nakon Indijske pobune 1857. god. Britansko Carstvo uspostavlja svoju kolonijalnu upravu - Britanska Indija .

Osnutak

[ uredi | uredi kod ]

Po?etkom 16. stolje?a pod vodstvom , Mughali su, kao potomci mongolskih , turkijskih korijena koji su vladali dijalovima, Perzije i jugoisto?ne Azije, po?eli upadati u sjevernu Indiju. Zahirudin Mohamad Babur ( Zahir ud-Din Muhamed ), poznatiji samo kao Babur ("Tigar", v. 1483.-1530.) je bio praunuk Timura Velikog , turkijsko-mongolskog osvaja?a. On je naslijedio kne?evstvo Fergana u centralnoj Aziji, sjeverno od pamirskih planina. Osvojio je Kabul u Afganistanu i 1504 . osnovao kraljevstvo. Napadao je sjever Indije, a 1525 . je izvr?io potpunu invaziju na delhijski sultanat. U travnju 1526 . god., sa slabijim snagama do?ao je do klju?ne pobjede kod Panipata (kod Delhija ) i time osvojio srednji dio sjeverne Indije. Babur je bio tolerantan po pitanju religije svojih podanika. Volio je kulturu i umjetnost i pokazivao se kao mecena brojnim umjetnicima. Bio je op?injen prirodom. Financirao je izgradnju veli?anstvenih vrtova.

No, Babur je bio lo? upravitelj i carstvo se po?elo dijeliti nakon njegove smrti 1530 . godine.

Oko 1600 . car Akbar (v. 1556 .- 1605 .) ujedinio je carstvo i pro?irio ga prema jugu.

Vladavina Akbara

[ uredi | uredi kod ]
Karta Akbarovog carstva
Mogulska d?amija Badshahi u Lahoreu
Crvena utvrda u Delhiju

Akbar Veliki je bio najve?i mogulski vladar. Bio je Baburov unuk, a car je postao 1556 . i iste godine porazio afganistanskog suparnika za prijestolje i tako osigurao svoje pravo na vlast. Tijekom svoje duge vladavine pove?ao je Mogulsko Carstvo, bio pokrovitelj umjetnosti i zagovarao vjersku sno?ljivost . Akbar je znao da mu je za ujedinjenje potrebna pomo? hindskih poglavica . Stoga je mnoge od tih ljudi zaposlio u svojoj dr?avnoj slu?bi i poku?ao zagovarati hindske interese. Uveo je pravedniji porezni sustav od onog koje su imali Hindi .

U po?etku je Akbar vladao iz Agre na sjeveru srednje Indije gdje je izgradio ?uvenu Crvenu utvrdu . Godine 1569 . Akbar gradi Fatehpur Sikri u sjevernom dijelu srednje Indije. Podignut je u po?ast muslimanskom svecu ?eiku Salimu , koji je prorekao rođenje njegova sina i nasljednika Jahangira , grad je postao glavni grad 1571 . godine. Ovdje je reorganizirao dr?avnu slu?bu, u provincije odaslao guvernere (namjesnike) i reformirao kovanje novca, utege i mjere. U 16. stolje?u Indija je bila zemlja brojnih religija. Akbar je shvatio da put prema miru vodi preko sno?ljivosti prema svim vjerama. Zbog toga je ovdje sagradio Ibadat Khanu , ili Ku?u bogo?tovanja , kao mjesto gdje ljudi razli?itih vjerskih pripadnosti mogu dolaziti i raspravljati o svojim vjerskim idejama. Muslimani , hinduisti , sikhi , pa ?ak i kr??ani iz Europe bili su dobrodo?li.

Nakon samo 15 godina Akbar je preselio svoju prijestolnicu u Lahore , ?to zbog vojni na sjeverozapadu, ?to zbog nedostatne vodoopskrbe u Fatehpur Sikriju. Tu je izgradio slavnu Utvrdu Lahore i ?alimar vrtove .

Kasniji Mughali

[ uredi | uredi kod ]
Taj Mahal

Godine 1605 ., Akbarov sin Jahangir postao je car. Njega je naslijedio njegov sin Shah Jahan koji je pro?irio carstvo prema jugu i izgradio mnoge gradove i pala?e. Jedno od najve?ih mughalskih dostignu?a bio je veli?anstveni Taj Mahal , podignut kao mauzolej Mumtazu Mahal , voljenu ?enu Shaha Jahana, koja je umrla 1631 . godine. Gradnja je trajala 17 godina i u njoj je sudjelovalo stotine radnika iz cijele Indije. Shah Jahan i njegov sin, Aurangzeb (v. 1658.-1707.), pokazali su daleko manje vjerske tolerancije nego sam Akbar. Aurangzeb je uni?tio i mnoge hinduisti?ke hramove. Godine 1678. do?lo je do hindske pobune protiv njegove vlasti i Aurangzeb je zapo?eo sa nizom skupih ratova protiv Hinda . Pro?irio je carstvo koje je zbog ratova bankrotiralo i po?elo se raspadati nakon njegove smrti.

Vremenska tablica

[ uredi | uredi kod ]
Godine Povijesne zna?ajke
1504 . Babur vlada Kabulom .
1526 Babur pobjeđuje delhijskog sultana u bitki kod Panipata .
1530 . Baburov sin Humayun dolazi na prijestolje; carstvo se po?inje dijeliti.
1556 .- 1605 . Vladavina Akbara ; carstvo se ?iri i to je zlatno doba kulture i vjerske sno?ljivosti.
1605 . Akbarov sin Jahangir dolazi na prijestolje; ljubitelj rasko?i i pijanac, bio je lo? vladar.
1628 .- 1657 . Vladavina Shaha Jahana , graditelja pala?e u Delhiu, Biserne d?amije i Taj Mahala .
1658 . Aurangzeb preuzima vlast od svog brata Shaha Shuje . Carstvo se po?inje raspadati.

Poveznice

[ uredi | uredi kod ]

Vanjske veze

[ uredi | uredi kod ]