Etni?ko ?i??enje Fo?e

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Masakri u Fo?i )
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Podru?je Fo?e u BiH

Etni?ko ?i??enje Fo?e jest kampanja etni?kog ?i??enja civilnog nesrpskog stanovni?tva op?tine Fo?a od 1992 . do 1994 ., u prvom redu Bo?njacima , kao glavnoj meti ove kampanje etni?kog ?i??enja .

7. travnja 1992. godine po?elo je politi?ko i vojno preuzimanje op?ine Fo?a, prvim vojnim akcijama u gradu tijekom rata u Bosni i Hercegovini . Srpske snage , uz podr?ku artiljerije i te?kog naoru?anja , po?ele su zauzimati dio po dio Fo?e. Zauzimanje Fo?e zavr?eno je 16. travnja ili 17. travnja 1992 . Okolna sela su bila pod opsadom do sredine srpnja 1992 . Zabilje?eni su i mnogi slu?ajevi neljudskog pona?anja i silovanja . [1] [2]

U raznim presudama, Međunarodni sud za ratne zlo?ine po?injene na podru?ju biv?e Jugoslavije odlu?io je da su ta ubojstva predstavljala zlo?in protiv ?ovje?nosti . U sudskoj presudi 1997 . protiv Novislava đaji?a , Bavarska komora odlu?ila je da su ta ubojstva bili ?in genocida . [3] [4] Procjenjuje se da je 2,704 osoba nestalo ili je smaknuto tijekom tog razdoblja. [5]

Etni?ko ?i??enje [ uredi | uredi kod ]

Od po?etka travnja do sredine srpnja 1992. srpske snage su provodile op?iran napad usmjeren protiv bo?nja?kih civila u podru?ju op?ine Fo?a, Gacko i Kalinovik . Prije samog napada, bo?nja?ki civili su izba?eni sa posla, pla?e su im uskra?ene, a potom im je uskra?ena mogu?nost slobodnog kretanja. Nakon ?to su okolna sela i grad Fo?a dopali u ruke srpskih snaga (vojske, policije , paravojnih formacija, a ponekad i samih Srba seljaka), primjenjivana je uvijek ista formula: ku?e Bo?njaka su sistematski pretresane, plja?kane i spaljivane, a građani su hap?eni ili okupljani na jednom mjestu, a ponekad tijekom samog procesa, premla?ivani ili ubijani. Mu?karci i ?ene su odvajani, a ve?ina ih je zatvorena u KP dom u Fo?i. ?ene su odvođene na razne lokacije zato?enja gdje su ?ivjele u nepodno?ljivim higijenskim uvjetima, a u tim centrima su zlostavljane na mnoge na?ine, dok ih je ve?ina sistematski silovana. Srpski vojnici ili policajci su dolazili u zato?eni?ke logore, odabirali jednu ili vi?e ?ena, izvodili ih i silovali. [2] Neke od njih su odvođene u privatne stanove i ku?e gdje su silovane, a morale su također kuhati, ?istiti i slu?iti rezidente, koji su bili srpski vojnici. Tijekom napada na bo?nja?ke civile, ogroman broj ?ena i djevoj?ica je silovan. Svi tragovi postojanja i kulturno naslijeđe muslimana Bo?njaka su izbrisani iz podru?ja zahva?enih napadom srpskih snaga. Skoro ni jedan Bo?njak nije ostao u Fo?i. Sve d?amije su sru?ene.

Sistematska silovanja [ uredi | uredi kod ]

U sije?nju 1994 . godine, srpske vlasti su "okrunile" etni?ko ?i??enje Fo?e preimenuju?i Fo?u u "Srbinje" (grad Srba). [2] Gotovo svi preostali muslimani Bo?njaci, mu?karci i ?ene iz sve tri op?ine su uhap?eni, sakupljeni na jednom mjestu, potom razdvojeni i zatvoreni u nekoliko sabirnih zatvoreni?kih centara - logora: Buk Bijela, Srednja ?kola u Kalinoviku, "Partizan", Srednja ?kola u Fo?i, KP dom u Fo?i po ustaljenoj formuli. Neki su odmah ubijeni, silovani ili surovo pretu?eni. Jedini razlog za ovakvo postupanje prema njima je bila njihova etni?ka pripadnost.

Kazneno-popravni dom u Fo?i, jedan od najve?ih zatvora u biv?oj Republici Jugoslaviji , bio je glavni pritvorski objekt za mu?karce. Muslimanske ?ene, djeca i starci zatvarani su po ku?ama, stanovima i motelima u Fo?i i okolnim selima ili u centrima za du?i ili kra?i pritvor kao ?to su spomenuta Buk Bijela, gimnazija u Fo?i i sportska dvorana "Partizan".

Sportska dvorana "Partizan" slu?ila je kao centar za pritvor ?ena, djece i staraca od 13. srpnja 1992 . ili ranije, pa najmanje do 13. kolovoza 1992 . U to vrijeme je u "Partizanu" bilo najmanje 72 zato?enika. Svi zatvorenici su bili civili, muslimanske ?ene, djeca i nekoliko starijih ljudi iz sela u op?ini Fo?a. ?ivotni uvjeti u "Partizanu" bili su okrutni. Pritvor je pratilo neljudsko postupanje, nehigijenski smje?taj, prenatrpanost, izgladnjivanje , fizi?ko i psiholo?ko mu?enje, uklju?uju?i i seksualno zlostavljanje . U "Partizanu" su, obi?no nave?er, ulazili naoru?ani vojnici, uglavnom u grupama od po tri do pet i izvodili ?ene. Kada bi se ?ene bunile ili sakrivale, vojnici su ih tukli ili im prijetili da bi ih primorali na poslu?nost. Vojnici su ?ene iz "Partizana" odvodili u ku?e, stanove ili hotele , da bi ih tamo seksualno zlostavljali i silovali.

Miljevinski bataljon, Brigade za takti?ke operacije iz Fo?e VRS -a u kolovzu 1992. godine je formirao logor za silovanje ?ena u tzv. Karamanovoj ku?i. [2] [6] Vojnici su spomenutu zgradu nazvali "javnom ku?om". U logoru su bile zatvorene ?ene i djevoj?ice od kojih su neke imale 12 godina. Zapovjednik Miljevinskog bataljona je bio Pero Elez , a Neđo Samard?i? , Zoran Samard?i? , Nikola Br?i? , te Radovan Stankovi? su su bili zadu?eni za ?enski logor. Vojnici su prisiljavali zato?enice na oralni, vaginalni i analni seks. ?ene su, osim silovanja, također mu?ene i odvođene na prisilni rad. [2]

Od sredine svibnja 1992 . je po?elo etni?ko ?i??enje op?ine Kalinovik . Dok je mu?ko nesrpsko stanovni?tvo zato?eno u vojnom skladi?tu Barotni, ?ene i djeca su zato?eni u Osnovnoj ?koli u Kalinoviku, koja se nalazi u centru Kalinovika, u blizini stanice policije. Krajem lipnja i po?etkom srpnja, u Osnovnoj ?koli su bili zato?eni i stanovnici op?ine Gacko uhap?eni dok su prolazili kroz op?inu Kalinovik bje?e?i u srednju Bosnu . ?ene i djevoj?ice su bile podvrgnute silovanjima za vrijeme njihovog zato?eni?tva u Osnovnoj ?koli u Kalinoviku. Pored gore navedenih centara za pritvor, vi?e ?ena je bilo zatvoreno u ku?ama i stanovima koji su kori?teni kao javne ku?e kojima su upravljale grupe srpskih vojnika.

?rtve [ uredi | uredi kod ]

U zlo?inima u Fo?i je prema podacima prikupljenim do 2006 . godine sa strane Istra?iva?ko dokumentacijskog centra nestalo 2,704 građana nesrpske nacionalnosti, mahom Bo?njaka. Od tog broja je za 1899 ljudi potvrđeno da su ubijeni, a 853 se jo? uvijek vode kao nestali.

Zlo?inci [ uredi | uredi kod ]

Optu?eni sa strane Haa?kog suda: [7]

Osuđeni sa strane Haa?kog suda:

Optu?eni sa strane suda BiH:

Osuđeni sa strane suda BiH:

Izvori [ uredi | uredi kod ]

  1. ↑ ?ICTY: Blagojevic and Jokic judgement” .  
  2. ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 ?ICTY: Kunarac, Kova? and Vukovi? judgement” .  
  3. ↑ Prosecutor v. Radislav Krstic - Trial Chamber I - Judgment - IT-98-33 (2001) ICTY8 (2 August 2001) , MKSJ , paragraf 589. citing Bavarian Appeals Court, Novislav Djajic case, 23.5. 1997., 3 St 20/96, section VI, p. 24 of the English translation.
  4. ↑ ?Trial Watch: Novislav đaji?” . Arhivirano iz originala na datum 2007-10-12 . Pristupljeno 2010-02-07 .  
  5. ↑ ?IDC: Podrinje victim statistics” .  
  6. ↑ ?The Society for Threatened Peoples (GfbV): Documentation about war crimes - Tilman Zulch” . Arhivirano iz originala na datum 2008-03-09 . Pristupljeno 2010-02-07 .  
  7. ↑ Bosnian Serbs convicted of rape : BBC , 2001-02-22

Vidi jo? [ uredi | uredi kod ]

Vanjske veze [ uredi | uredi kod ]

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Etni?ko_?i??enje_Fo?e&oldid=41477984