Jugoslovenska narodna armija
(akronim
JNA/JLjA
;
makedonski
:
?угословенска народна арми?а
,
slovenski
:
Jugoslovanska ljudska armada
) predstavljala je oru?ane snage
Socijalisti?ke Federativne Republike Jugoslavije
.
Osnivanje jedinica pre JNA i nazivi
[
uredi
|
uredi kod
]
Tokom Drugog svetskog rata osnovana je
22. decembra
1941
. godine u mestu
Rudo
Prva proleterska NOU brigada
Narodnooslobodila?ke vojske Jugoslavije
(skra?eno
NVJ
), kao deo partizanskih jedinica. Sa krajem
Drugog svetskog rata
1945
. godine NVJ dobija naziv
Jugoslovenska armija
(skra?eno
JA
). Kona?ni naziv -
Jugoslovenska narodna armija
(skra?eno
JNA
) - dobija deset godina nakon osnivanja, decembra
1951
. godine.
Vrhovni komandant JNA bio je
Josip Broz Tito
, predsednik SFRJ. Posle njegove smrti
1980
. godine JNA je imala kolektivnog vrhovnog komandanta,
Predsedni?tvo SFRJ
.
JNA se sastojala od vidova, rodova i slu?bi. Vidovi su bili: kopnena vojska, ratno vazduhoplovstvo, protivvazdu?na odbrana i ratna mornarica. Rodovi su bili: pe?adija, artiljerija, artiljerijski-raketne jedinice protivvazdu?ne odbrane (u sva tri vida JNA), oklopne jedinice, in?injerija, ABH odbrana, veza i grani?ne jedinice. Slu?be u JNA bile su: tehni?ka slu?ba, građevinska slu?ba, intedantska slu?ba, saobra?ajna slu?ba, vazduhoplovno-tehni?ka slu?ba, organi bezbednosti i vojna policija, sanitetska slu?ba, veterinarska slu?ba, finansijska slu?ba, administrativna slu?ba, pravna slu?ba, geodetska slu?ba, muzi?ka slu?ba i informatika u OS. Krajem 80-ih godina VOJIN (Vazdu?no osmatranje, javljanje i navođenje) postao je rod vojske.
Vojna obaveza u JNA bila je op?ta. Sastojala se od regrutne obaveze, obaveze slu?enja vojnog roka, i slu?enja u rezervnom sastavu.
U socijalisti?koj Jugoslaviji postojao je sistem
op?tenarodne odbrane
i dru?tvene samoza?tite, pa je tako JNA bila "zajedni?ka oru?ana sila svih naroda i narodnosti i svih radnih ljudi i građana SFRJ". Pripadnikom oru?anih snaga smatrao se svaki građanin "koji sa oru?jem u ruci u?estvuje u otporu protiv napada?a".
Slu?enje vojnog roka u JNA trajalo je godinu dana.
Kopnena vojska je po brojnosti bila najve?i vid JNA. Imala je oko 140.000 aktivnih vojnika (uklju?uju?i 90.000 regruta), a mogla je u ratnim okolnostima da mobilizuje preko milion rezervista. Rezervne snage su bile organizovane po republi?kim linijama u snage
Teritorijalne odbrane
i u ratnim prilikama bile bi pot?injene Vrhovnoj komandi JNA kao integralni deo odbrambenog sistema. Teritorijalnu odbranu ?inili su biv?i regruti koji su povremeno pozivani na vojne ve?be.
Tenkovske i oklopne brigade
[
uredi
|
uredi kod
]
Tenkovske brigade JNA su se sastojale iz dva ili tri bataljona. Koristile su oko 1000 sovjetskih tenkova
T-54
i
T-55
, 70 sovjetskih
T-72
, oko 450 jugoslovenskih
M-84
i nekoliko ameri?ih
M-47
tenkova. Tenkovske jedinice su bile najzastareliji deo JNA. Tenkovi
T-54
/
T-55
su bili glavni tenkovi tokom 1960ih. Doma?i tenkovi M-84 (pobolj?ane verzije sovjetskih tenkova T-72 izrađivani pod licencom u Jugoslaviji) su isporu?eni JNA krajem 1970ih i 1980ih. JNA je takođe imala rezerve starih sovjetskih
T-35
/
T-85
i ameri?kih
?erman
tenkova iz
Drugog svetskog rata
.
JNA je imala vi?e od 400
borbenih vozila pe?adije
M80
, 500 vozila BVP M-80A i 300
oklopnih transportera
koji su se proizvodili u Jugoslaviji. Pe?adija je koristila vi?e od 200 sovjetskih oklopnih transportera
BTR-152
,
BTR-40
i
BTR-50
koji su kupljeni tokom 1960ih i 1970ih. Imala je i 100
M-3A1
poluguseni?ara koji su proizvedeni u Sjedinjenim Dr?avama i mali broj novih rumunskih TAB-72 (varijanta BTR-60) oklopnih transportera. Oklopna vozila za izviđanje su brojala nekoliko starijih sovjetskih BTR-40, novih
BRDM-2
i
BTR-60
modela i doma?a
BOV
i
M-8
vozila.
Artiljerijske jedinice
[
uredi
|
uredi kod
]
Artiljerija JNA je bila opremljena sovjetskim, ameri?kim i doma?im sistemima. Od artiljerije sovjetskog porekla u JNA nalazilo se pribli?no 1000 vu?enih
haubica
kalibra 122 mm, topovi kalibra 130 mm, haubice/topovi od 152 mm i haubice kalibra 155 mm. U artiljerijskim baterijama nalazilo se oko 700 starijih ameri?kih vu?enih topova od 105 i 155 mm i doma?i modeli M-65. Vu?ena artiljerija je bila vrlo va?na za operacije u planinskim krajevima Jugoslavije.
Artiljerija je koristila sovjetske
samohodne topove
od 100 mm i 122 mm i jugoslovenske samohodne topove M-7 od 105 mm, kao i preko 6.000 minobaca?a od 82 i 120 mm, uklju?uju?i i
minobaca?e
montirane na varijantu M-60PB standardnog oklopnog trasportera.
Artiljeija JNA je koristila nekoliko raketnih sistema uklju?uju?i 160 YMRL-32 i M-63
vi?ecevnih baca?a raketa
. Arsenal JNA je uklju?ivao ?etiri lansera nevođenih sovjetskih raketa zemlja-zemlja
FROG-7
dometa 100 km. Prvi ovakav sistem je instaliran 1967.
Protiv-tenkovske jedinice
[
uredi
|
uredi kod
]
Protiv-tenkovske jedinice JNA su koristile vu?ene protiv-tenkovske topove, beztrzajne cevi i sovjetske
protiv-tenkovske vođene rakete
. Od protiv-tenkovskih topova koristili su se modeli od 75, 90 i 100 mm.
Bestrzajne cevi su se izrađivale u Jugoslaviji i koristili su se modeli od 57, 82 i 105 mm. Cevi od 82 mm mogle su se montirati na oklopne transportere M-60PB.
Protiv-tenkovske vođene rakete
AT-1
i
AT-3
su bili sovjetske proizvodnje. Kori??ene su i protiv tenkova i pe?adije, ali zbog ranije proizvodnje efikasnost protiv naprednijih oklopnih jedinica je bila nesigurna. Vozilo
BOV-1
se moglo opremiti sa 6 AT-3 lansera kako bi slu?ilo kao izuzetno pokretna protiv-tenkovska platforma.
Protiv-vazdu?na odbrana
[
uredi
|
uredi kod
]
Ve?e jedinice JNA su imale zna?ajnu protiv-vazdu?nu pratnju, ?iji je cilj bio da ?titi velike koncentracije vojske od neprijateljskih vazdu?nih napada. Kopnena vojska je imala ?etiri baterija sa raketama zemlja-vazduh i 11 pukova protiv-avionske artiljerije. Raketne jedinice su koristile sovjetske rakete
SA-6
,
SA-7
,
SA-9
,
SA-13
,
SA-14
i
SA-16
. Sistemi kratkog dometa su takođe kori??eni u pe?adiji.
Protiv-avionska artiljerija je koristila preko 5000 sistema. Od samohodnih protiv-avionski topova kori??eni su sovjetski dvostruki sistemi
ZSU-57-2
od 57 mm, doma?i trostruki sitemi
BOV-3
od 20 mm i ?e?ki dvostruki
PAST 30/2
od 30 mm. Veliki broj vu?ene protiv-avionske artiljerije je takođe bio u arsenalu JNA, doma?eg i stranog porekla.
Priobalska artiljerija==
Priobalska artiljerija je koristila i rakete zemlja-zemlja i topove. Koristila je sisteme SS-C-3 projektovane u Sovjetskom Savezu, i protiv-brodske rakete BROM koje su se montirale na kamione.
U tablici su prikazani ?inovi u JNA.
|
Kopnena vojska (KoV)
|
Ratna mornarica (RM)
|
Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdu?na odbrana (RV i PVO)
|
Generali i admirali
|
mar?al Jugoslavije
|
general JNA
|
general armije
|
admiral flote
|
general armije
|
general-pukovnik
|
admiral
|
general-pukovnik
|
general-potpukovnik
|
viceadmiral
|
general-potpukovnik
|
general-major
|
kontraadmiral
|
general-major
|
Vi?i oficiri
|
pukovnik
|
kapetan bojnog broda
|
pukovnik
|
potpukovnik
|
kapetan fregate
|
potpukovnik
|
major
|
kapetan korvete
|
major
|
Ni?i oficiri
|
kapetan prve klase
|
poru?nik bojnog broda
|
kapetan prve klase
|
kapetan
|
poru?nik fregate
|
kapetan
|
poru?nik
|
poru?nik korvete
|
poru?nik
|
potporu?nik
|
Vi?i podoficiri
|
zastavnik prve klase
|
zastavnik
|
Ni?i podoficiri
|
stariji vodnik prve klase
|
stariji vodnik
|
vodnik prve klase
|
vodnik
|
Vojnici
|
mlađi vodnik
|
desetar
|
razvojnik
|
Napomene:
- ?in mar?ala Jugoslavije pripadao je samo Josipu Brozu Titu, ukinut 1980.
- ?in generala JNA bio je predviđen kao najvi?i ?in koji bi bio dodeljivan saveznom sekretaru za nacionalnu odbranu, ali niko nije bio unapređen u ovaj ?in, ukinut 1974.
U JNA se dodeljivala "Zna?ka - Primeran vojnik",tj. onima koji su se tokom slu?enja vojnog roka zna?ajno istakli u
razvijanju drugarstva
,
bratstva i jedinstva
,i savladavanju vojne obuke. Nosilac ovog priznanja imao je pravo na no?enje zna?ke na uniformi, uru?ivano mu je uverenje o dodeli, a pripadalo mu je i nagradno odsustvo od 15 dana.
Glavni ?lanak:
Praznici u SFRJ
JNA je zvani?no nestala
20. maja
1992
. godine progla?enjem
Vojske Jugoslavije
kao oru?ane sile
Savezne Republike Jugoslavije
.