Lopare

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Lopare
Osnovni podaci
Dr?ava   Bosna i Hercegovina
Entitet Republika Srpska
Stanovni?tvo
Stanovni?tvo ( ( 1991 ) ) 16.828
Geografija
Koordinate 44°38′00″N 18°51′00″E  /  44.633333°N 18.85°E  / 44.633333; 18.85
Lopare na mapi Bosne i Hercegovine
Lopare
Lopare
Lopare (Bosne i Hercegovine)


Koordinate: 44° 37′ 60" SG?, 18° 51′ 00" IGD
Lopare su op?tina i naselje u sjeveroisto?nom dijelu Bosne i Hercegovine koje administrativno pripada Republici Srpskoj . Lopare se nalaze u ?ivopisnom krajoliku, gdje planina Majevica prelazi sa svojih visova ka ravnici, Semberiji i Posavini . Lopare su oduvijek bile centar tog dijela Podmajevice .

Geografski polo?aj [ uredi | uredi kod ]

Povr?ina op?tine zauzima 280 kvadratnih kilometara, sa 16.828 stanovnika u 4.704 doma?instva.

  • Op?tina Lopare se nalazi u sjeveroisto?nom dijelu Bosne i Hercegovine (BiH) i dio je entiteta Republika Srpska (RS). U toku 1992. godine, od teritorije nekada?nje op?tine Lopare nastale su dvije op?tine, i to op?tina Lopare u RS i op?tina ?eli? koja je dio Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH). Sada?nja op?tina Lopare zauzima povr?inu od 299,8 km² i grani?i s op?tinama Ugljevik i Bijeljina u RS, Teo?ak, Sapna, Tuzla i ?eli? u FBiH, te sa Distriktom Br?ko .

Stanovni?tvo [ uredi | uredi kod ]

Po posljednjem slu?benom popisu stanovni?tva iz 1991. godine, op?tina Lopare imala je 32.400 stanovnika, raspoređenih u 40 naselja.

Nacionalni sastav
Srbi 17.995 (55,54%)
Muslimani 12.225 (37,73%)
Hrvati 1.259 (3,88%)
Jugoslaveni 556 (1,71%)
ostali 365 (1,14%)
Nacionalni sastav 1971. godine
ukupno 33.847
Srbi 20.497 (60,55%)
Muslimani 11.621 (34,33%)
Hrvati 1.537 (4,54%)
Jugoslaveni 43 (0,12%)
ostali 149 (0,46%)

Naseljena mjesta su:

Bobetino Brdo, Bojki?i, Brezje, Brijest, Brnjik, Brusnica, Bu?je, ?eli?, Donji Priboj, Drijen?a, đuri?i, Gornji Ma?kovac, Gornji Mirosavci, Humci, Jablanica, Jankovac, Juro?evi?i (Juro?tevi?i), Koraj, Koreta?i, Kozjak, Labucka, Labudska, Lipovice, Lopare, Lopare Selo, Lukavica, Ma?kovac, Mari?i, Miladi?i, Milino Selo, Mirosavci, Mrtvica, Navioci, Panjik, Peljave, Piperi, Pirkovci, Podgora, Potok, Povr?nice, Priboj, Puki?, Pu?kovac, Ratkovi?i, Smiljevac, Stevi?i, ?ibo?nica, ?imara (?imare), Tobut, Trije?nica, Vakuf, Velino Selo, Veselinovac, Vis, Visori, Vra?i?i, Vukosavci, Zajednice i Zavr?je.

Etni?ka slika stanovni?tva je u mnogome promijenjena tokom rata . Aneksom VII, Daytonskog sporazuma zagarantovan je povratak protjeranog stanovni?tva koji je u porastu na podru?ju op?tine Lopare. Naseljenost po kvadratnom kilometru je danas 60,1 stanovnik ili 3,58 doma?instva. Ova op?tina se grani?i s op?tinama Ugljevik , Bijeljina , Teo?ak , Sapna , Tuzla i ?eli? te sa distriktom Br?ko .

Uprava [ uredi | uredi kod ]

Istorija [ uredi | uredi kod ]

Naziv Lopare poti?e, po legendi, od drevnog lopara , drvene alatke sli?ne lopati za stavljanje tijesta u pekaru i vađenje hljeba, koje je nekada u ovom mjestu izrađivao poznati majstor. Po drugoj legendi, Lopare su dobile ime po stanovnicima koji su ovdje ?ivjeli i ?esto se tukli, ?to se u ?argonu ka?e "lopali".

O pro?losti Lopara ne mo?e se sa sigurno??u govoriti. Prvi podaci o naselju poti?u iz druge polovine 18. vijeka , jer su ovdje bili konaci, a građeni su na raskrsnici puteva i slu?ili za odmaranje trgova?kih i drugih karavana. Podru?ije oko rijeke Gnjice se po?inje ?iriti, stvara se njena dolina, ?to je bilo povoljno za razvoj doma?instava na ovom prostoru.

Ostaci nadgrobnih spomenika iz vremena srednjovjekovne Bosne - ste?ci , su vrlo prisutni na podru?iju op?tine. Najvi?e ih je (?ak 30) na tromeđi između Tobuta , Labucke i Vukosavaca. Prema arheolo?kim nalazima, tvrdi se da je u ovom kraju bilo i Ilirsko naselje, jo? prije 2600 godina, ?to odgovara srednjem ?eljeznom dobu .

Po?etak komunalne izgradnje vezuje se za period austrougarske vladavine ( 1878 - 1918 ) kada je izgrađena zgrada dana?njeg op?tinskog suda (ranije je to bila ?andarmerijska stanica) i oba puta koji vezuju Lopare sa susjednim op?tinama.

Gospodarstvo [ uredi | uredi kod ]

Znameniti ljudi [ uredi | uredi kod ]

Spomenici i znamenitosti [ uredi | uredi kod ]

Spomenik vojvodi Radivoju Kerovi?u u Tobutu

Obrazovanje [ uredi | uredi kod ]

Osnovna skola "Sveti Sava"

Srednjo?kolski centar "Vuk Karad?i?"

Kultura [ uredi | uredi kod ]

Kulturno umjetni?ko dru?tvo

Planinarsko dru?tvo

Narodna biblioteka "Desanka Maksimovi?"

Sport [ uredi | uredi kod ]

  • Karate klub "Majevica"
  • Fudbalski klub "Majevica"
  • Odbojka?ki klub "Majevica"

Vanjske veze [ uredi | uredi kod ]