Kotromani?i su bosanska vladarska dinastija koja je vladala pribli?no od 1250 . do 1463 . godine. Vladali su u Bosni kao banovi i kasnije kao kraljevi.

Porijeklo joj nije razja?njeno (postoje razli?ite spekulacije o tome, prikaz kojih se mo?e na?i u djelima Orbinija i Mandi?a ). Neki autori su iznijeli uvjerenje da su Kotromani?i njema?kog porijekla, zbog sufiksa -mann u njihovom imenu.

Nakon 1340 . godine, svi Kotromani?i, osim Stjepana Ostoje (koji je bio bogumil ), su vladali kao rimokatolici . Iako su Vatikan i Ugarska vr?ili pritisak na njih zbog njihovih hereti?kih uvjerenja (koje su odbacili da Bosna ne bi bila meta kri?arskih ratova ) oni su i nakon prelaska na Rimokatoli?anstvo tajno podr?avali Crkvu bosansku . ^[1]

Prvi poznati ?lan dinastije, ban Prijezda I , bio je rođak i nasljednik bosanskog bana Mateja Ninoslava . Prijezdu su naslijedili sinovi Prijezda II i Stjepan I , zvan Kotroman, po kojem je dinastija dobila ime. Banovali su zajedno pribli?no do 1290 . godine, a potom je ?ast bosanskog bana obna?ao sam Stjepan. Oko 1302 . potisnuo ga je Mladen I Bribirski (?ubi?) , koji je zavladao kao "ban bosanski". Pri kraju njegove vladavine bansku ?ast u Bosni preuzeo je sin Stjepana I, Stjepan II , najprije kao vazal Mladena II Bribirskoga , a zatim kao samostalan vladar ( 1322 - 1353 ).

Za njegove vladavine Bosna se znatno teritorijalno pro?irila. Njegova k?er, Elizabeta Kotromani? , udala se za ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika I An?uvinca . Stjepana II naslijedio je sin njegovog brata, Tvrtko I (ban 1353 - 1377 ; kralj 1377 - 1391 ), najistaknutiji vladar dinastije. Od vremena njegove vladavine plemi?ki sabor (stanak) u Bosni birao je vladare isklju?ivo iz roda Kotromani?a. Tokom vladavine Tvrtkovog nasljednika, Stjepana Dabi?e (1391-1395), oja?ala je mo? bosanskih velika?a Hrvoja Vuk?i?a Hrvatini?a , Pavla Radinovi?a i Sandalja Hrani?a Kosa?e , koji su utjecali na izbor pojedinih vladara u Bosni. Nakon kratke vladavine Dabi?ine udovice Jelene Grube ( 1395 - 1398 ), na bosansko prijestolje su do?li Stjepan Ostoja ( 1398 - 1404 , 1409 - 1418 ), Tvrtko II ( 1404 - 1409 , 1421 - 1443 ), Stjepan Ostoji? ( 1418 - 1421 ), Stjepan Toma? ( 1443 - 1461 ) i Stjepan Toma?evi? ( 1461 - 1463 ).

Stjepan Toma?evi? je o?enio Jelenu Brankovi? , jedinu k?erku srpskog vladara Lazara Brankovi?a . Ona mu je u miraz donijela vlast nad Srbijom, te je Stjepan Toma?evi? vladao kao despot Srbije od vjen?anja s Jelenom do pada Srbije pod osmansku vlast.

Tokom cijele vladavine Kotromani?i su bili, tje?nje ili slabije, vazalski povezani s hrvatsko-ugarskim kraljevima. Glavni posjedi nalazili su im se u srednjoj Bosni, u dolini rijeke Bosne do Vranduka i u ?upi La?vi. Od zna?ajnijih gradova posjedovali su Visoko , Sutjesku , Bobovac , Fojnicu i Kre?evo te okolna rudarska naselja. Brakom Stjepana Ostoje i Jelene Nelip?i? , udovice Hrvoja Vuk?i?a Hrvatini?a , stekli su Plivsku i Lu?ku ?upu s Jajcem , u kojem su stolovala dva posljednja bosanska kralja.

Dinastija Kotromani?a je zba?ena s osmanskim osvojenjem srednjovjekovne Bosne 1463 . godine, kada je pogubljen posljednji bosanski kralj Stjepan Toma?evi? ( 1461 - 1463 ). Zajedno s njim pogubljen je i njegov stric, Radivoj Ostoji? , te njegov rođak (Radivojev najstariji sin) Tvrtko. Mu?ki ?lanovi dinastije koji su pre?ivjeli pad Bosne bili su dva unuka kralja Stjepana Ostoje : ?imun (mlađi sin Ostojinog mlađeg vanbra?og sina, kralja Stjepana Toma?a ) i Matija (najmlađi sin Ostojinog starijeg sina Radivoja ), a mogu?e je da je u trenutku pada Bosne bio ?iv i tre?i Ostojin unuk, đurađ (srednji sin Radivoja). ?imun je oti?ao u Istanbul , primio islam , postao poznat kao Ishak-beg Kraljevi? i dobio provinciju Karesi na upravu. Matija se posljednji put u izvorima spominje 1465 . godine. đurađ se u izvorima spominje posljednji put 1455 . godine pa je mogu?e da je umro prije pada Bosne.

• Bosna u srednjem veku

• Kotromani?i