Konjic

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Nema ime = Hercegova?ko-neretvanski
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton/?upanija {{{?upanija}}}
Sjedi?te Konjic
Na?elnik Emir Bubalo ( SDA )
Povr?ina 1.101 km km²
Stanovni?tvo
 - Ukupno
 - Gusto?a

43.878 (1991.)
?/km²

Konjic je grad i sredi?te istoimene op?ine na krajnjem sjeveru planinske Hercegovine , u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine , u kotlini s obje strane rijeke Neretve i oko u??a Neretvine pritoke Tre?anice . Grad je 1991 . brojao oko 11.500, a op?ina blizu 43.600 stanovnika. Administrativno pripada Hercegova?ko-neretvanskom kantonu Federacije BiH .

Geografija [ uredi | uredi kod ]

Podru?je op?tine Konjic nalazi se u sredi?njem dijelu Bosne i Hercegovine i grani?i sa op?tinama : Prozor-Rama, Gornji Vakuf , Fojnica , Kre?evo , Had?i?i , Kalinovik , Trnovo (FBiH) , Nevesinje , Jablanica i Mostar . Op?ina Konjic je teritorijalno najve?a op?tina u Bosni i Hercegovini i zauzima 1.386.6 km2 koju naseljava 34.500 stanovnika, naseljenih u 175 sela i naselja, organizaovanih u 18 mjesnih zajednica.

Podru?je se prostire na nadmorskoj visini od 270 m (nivo Jablani?kog jezera) do 2.155 m (planina Prenj) . Na podru?ju op?tine nalaze se planine: Prenj, Viso?ica, Bjela?nica, Treskavica, Crvanj i Vranica. Tu su jo? rijeka Neretva i Rakitnica sa ?udesnim kanjonom, te Bora?ko i Jablani?ko jezero.

Stanovni?tvo [ uredi | uredi kod ]

U gradu je 1991 . godine ?ivelo oko 11.500. Godine 1991 u op?tini je ?ivelo 43.878 stanovnika od ?ega 23.815 Bo?njaka (54,3%), 11.513 Hrvata (26,2%), 6.620 Srba (15,1%), i 1.930 ostalih (4,4%).

Naseljena mjesta [ uredi | uredi kod ]

Argud, Bale, Baraku?a, Bare, Barmi?, Bijela, Biskup, Bjelimi?i, Bjelov?ina, Blace , Blu?i?i, Bolobani, Borci , Bo?darevi?i, Bradina , Brda, Brdo, Brđani, Budi?nja Ravan, Bukovica, Bukovlje, Bulatovi?i, Bu??ak, Buturovi? Polje , Caki?i, Ceri?i, Ciklice, Crni Vrh, ?ar?ija, ?elebi?i , ?elina, ?i?evo, ?itluk, ?uhovi?i, ?esim, Dindol, Do, Dobri?evi?i, Dolovi, Doljani, Donja Bradina, Donja Ljubu?a, Donja Vratna Gora, Donje Selo, Donje Vi?njevice, Donji ?a?anj, Donji Gradac, Donji Nevizdraci, Donji Prijeslop, Do??ica, Dubo?ani , Dubravice, Dudle, Du?ani, D?aji?i , D?ani?i, D?epi, Falanovo Brdo, Gaki?i, Galjevo, Gapi?i, Glavati?evo , Gobelovina, Gorani, Goransko Polje, Gorica, Gornja Bijela, Gornja Vratna Gora, Gornje Vi?njevice, Gornji ?a?anj, Gornji Gradac, Gornji Nevizdraci, Gornji Prijeslop, Gostovi?i, Grabovci, Gradeljina, Gradi?te, Gru??a, Hajduci, Hametlije, Hasanovi?i, Heri?i, Homatlije, Homolje, Hondi?i, Hotovlje, Idbar, Jakovljevi?i, Jasenik, Javorik, Jezero, Je?eprosina , Jo?anica, Juri?i, Kale, Kalinovik, Kanjina, Ka?i?i, Ki?enica, Konjic, Kostajnica, Koto, Krajkovi?i, Kralupi, Krti?i, Krupac , Kru??ica, Kula, Lađanica , Lisi?i?i , Lokva, Luka, Luko, Lukomir, Luk?ije, Ljesovina, Ljubu?a, Ljusi?i, Ljuta , Mlade?kovi?i, Mokro, Mrkosovice, Musala, Nevizdarci, Obrenovac, Obri, Ocrkavlje, Od?aci, Orahovica, Ora?je, Orli?te, Ostro?ac, Otele?ani, Ov?ari , Pa?erani, Parsovi?i, Plavuzi, Plo?inik, Podhum, Podora?ac , Pokoji?te, Police, Polje Bijela, Polje, Po?etva, Prevlje, Prkanj, Pr?ice, Rade?ine, Rajac, Raoti?i, Rasvar, Razi?i, Red?i?i, Repovci, Repovica, Ribari , Ribi?i, Ri?ica, Seljani, Seonica, Sitnik, Slavkovi?i, Solakova Kula, Sopot, Spiljani, Stojkovi?i, Strane, Strgonice, Strije?evo, Studen?ica, Suhori, Sulti?i, Svijen?a, ?unji, Tinje, Tovarnica, Treboje, Tre?anica, Tre?njevica, Trusina, Tuhobi?i, Turija, Ugo??e, Varda, Velika, Velu?a, Vini?te, Vrbljani, Vrci, Vrdolje, Zabrđani, Zabrđe, Zagorice, Zaslivlje, Zavodac, Zelomi?i, Zuki?i , ?eraji?a Bare i ?ivanja.

Uprava [ uredi | uredi kod ]

Historija [ uredi | uredi kod ]

Neolit [ uredi | uredi kod ]

U naselju Lisi?i?ima otkriveno je arheolo?ko nalazi?te koje pripada mlađem kamenom dobu. Po ovom prvom i najzna?ajnijem nalazi?tu cijela grupa je nazvama Lisi?i?ka grupa .

Rimski period [ uredi | uredi kod ]

Arheolog Zemaljskog muzeja u Sarajevu Karl Pa? prona?ao je na brdu Repovica u Konjicu, 1897. godine, veliko arheolo?ko nalazi?te “Konji?ki Mitrej” (svetili?te boga Mitre ). Pronađeni su temelji pravouganog svetili?ta koje se prostiralo na 45 m2. Zanimljivo je da ovaj mitrej nije ukopan dublje u zemlju, kao ?to je bilo uobi?ajeno u gradnji ovih hramova.

Mitrej je imao reljefnu sliku boga Mitre, predstavljenog kao Bog Sunca, u perzijskom odijelu, mlad , sna?an, u punom zamahu, ubija svetog bika, kako bi prinio kao ?rtvu velikom Ahuramazdi. Slika je dopunjena brojnim simbolima (?ivotinje, geniji) i scenama iz Mitrinog mita ili nekog kultnog rituala. Na poleđini reljefa je prikaz Mitrinog obreda i pri?esti. [1]

Sli?no nalazi?te je i u naselju Lisi?i?i .

Za vrijeme rata u BiH , oko Konjica su se zbog njegove strate?ke va?nosti vodile borbe, prvo između bo?nja?kih i bosanskosprskih snaga, potom između bo?nja?kih i hercegovackohrvatskih snaga.

Privreda [ uredi | uredi kod ]

Saobra?aj [ uredi | uredi kod ]

?eljezni?ka stanica u Konjicu

Znameniti ljudi [ uredi | uredi kod ]

  • Ante Paveli? , poglavnik NDH , rođen u Bradini pored Konjica
  • Ante Markovi? , posljednji premijer SFRJ
  • Zulfikar Zuko D?umhur , putopisac,slikar i karikaturista
  • Nermin Nik?i? , politi?ar
  • Zerina Cokoja, poznata pjeva?ica
  • Davor Jozi?, biv?i nogometa?
  • Dragan Jakovljevi?, biv?i nogometa?
  • Drago Handanovi?, poznati vajar
  • Samir Duro, nogometa?
  • Bojan Magazin , nogometa?
  • Luka Raji?, hrvatski poduzetnik
  • Sabaha Mujak, slikarica
  • Nerfid D?umhur, otac tenisera Damira D?umhura
  • Nermin Sofi?, sportski radnik i predsjednik kluba MNK "Sofi?" iz Buturovi? Polja kod Konjica
  • Dragan Stojkovi? - Bosanac, Bosanski muzi?ar i virtuoz.

Spomenici i znamenitosti [ uredi | uredi kod ]

  • Bitovnja
  • Vraba?

Obrazovanje [ uredi | uredi kod ]

Kultura [ uredi | uredi kod ]

Vidi: Nacionalni spomenici u Konjicu

Sport [ uredi | uredi kod ]

  • FK "Igman" Konjic
  • MNK "Sofi?" Buturovi? Polje kod
  • Ko?arka?ki Klub Konjic

Reference [ uredi | uredi kod ]

  1. Alojz Benac-đuro Basler-Borivoj ?ovi?-Esad Pa?ali?-Nada Mileti?-Pavao Anđeli? -Sarajevo, 1966- KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE

Vanjske veze [ uredi | uredi kod ]